Proteini su prirodni, vlakna su prirodna, metal je prirodan, struja koja pogoni stroj je prirodna, ...
To što ti ne vidiš ne znači da nije prirodno, nego da ti ne vidiš.
A evo, ti meni da sam corav, ja tebi da si naivan...
Proteini su prirodni, vlakna su prirodna, metal je prirodan, struja koja pogoni stroj je prirodna, ...
To što ti ne vidiš ne znači da nije prirodno, nego da ti ne vidiš.
A evo, ti meni da sam corav, ja tebi da si naivan...
Vatra ko vatra je prirodni element... Meso koje je palo u tu vatru je prirodnog porijekla...
Ne vidim nista prirodno u opisanom komadu tvorevine od Doc-a...
Pršuti i kuleni rastu na grani, viski teče kao gorski potok, Coca Cola pada iz oblaka, a sarme i bureci se sami motaju kad vjetar zapuše...
Pršuti i kuleni rastu na grani, viski teče kao gorski potok, Coca Cola pada iz oblaka, a sarme i bureci se sami motaju kad vjetar zapuše...
Flashback u 60te i LSD
Vatra ko vatra je prirodni element... Meso koje je palo u tu vatru je prirodnog porijekla...
Ne vidim nista prirodno u opisanom komadu tvorevine od Doc-a...
Pršuti i kuleni rastu na grani, viski teče kao gorski potok, Coca Cola pada iz oblaka, a sarme i bureci se sami motaju kad vjetar zapuše...
Mislio sam odgovorit da zakotrljamo raspravu al izgubim volju kad vidim da si u ovaj kontekst stavio Coca Colu...
Nema smisla...
Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
Upravo to su se pitali u pećini prije više desetaka tisuća godina kad je nekom šeprtlji palo meso u vatru, pa nisu znali pojesti ga ili ne (meso, ne šeprtlju).
Kao rezultat njihove odluke mi danas nismo u stanju probavljati velik broj nekuhanih namirnica. A opet nitko za time ne žali niti ih proklinje, iako nam je kuhanje znatno zakompliciralo život, a i nanjelo dosta štete i žrtava kroz požare, trovanje plinom i sl.
Ljudi uglavnom zaziru od promjena, bez obzira bile objektivno na bolje ili gore (a gledajući ekološki ovo je drastično na bolje), a 'baš kako treba' je slučajno uvijek 'onako kako sam se naučio', što se vidi iz komentara koji a priori, bez da su probali, odbacuju i samu ideju.
Točnije 2 milijuna godina. Inače ima jako dobra knjiga: Ovladati vatrom : Kako nas je kuhanje pretvorilo u ljude.
pretpostavljam da ce se nakon 20-30 godina konzumiranja tako neceg pojaviti hrpa nekih novih bolesti koje to cudo uzrokuje, pa ce se traziti novi nacini lijecenja, i tako u krug, kao i do sada.. dosadno..
Jedva čekam da se ovo ostvari i prestane mučenje životinja od strane ljudskog roda, u prirodi od strane predatora će se nastaviti, ali bar ću ja biti mirne savjesti kad jedem ovo.
Jedva čekam da se ovo ostvari i prestane mučenje životinja od strane ljudskog roda, u prirodi od strane predatora će se nastaviti, ali bar ću ja biti mirne savjesti kad jedem ovo.
meso koje neće doživljavati bol i nasilnu smrt radi ljudske ishrane, ftw
Ideja da je priroda dobra je romantičarska ideja, potječe od J. J. Rousseaoua koji je kazao da su ljudi po prirodi dobri, a da ih civilizacija kvari. Ništa od toga! Priroda je nemilosrdna, divlji su ljudi uistinu divljaci itd. Rad je stvorio čovjeka, a vatra je bila prvi kemijski reagens. Studije pokazuju da još danas ne znam koliko milijuna ljudi umire zbog posljedica udisanja dima s ognjišta, a još će ih biti dosta koji umiru od na vatri pripremljenoj hrani (roštilj i sl.). U dimu se naime nalaze policiklički aromatski ugljikovodici (hrv. PAU, engl. PCA), prvi poznati kancerogeni (još u 19. stoljeću). Dok su ljudi živjeli "prirodno" očekivani je životni vijek bio 30 godina, danas dok žive "neprirodno" on iznosi 80 godina. Istina, i civilizacija donosi svoje zdravstvene nevolje (bolesti krvožilnog sustava) no one se mogu lako izbjeći redovitim tjelesnim aktivnostima. Slično je to o onom platinom u zraku, o čemu sam nedavno pisao. Istina, katalitički konvertori kvare zrak, no bez njih kvario bi se još više (CO, dušični oksidi, olovo). Nema ničega što bi bilo sasvim bezopasno, no ipak nešto je opasnije od drugog.
Jedva čekam da se ovo ostvari i prestane mučenje životinja od strane ljudskog roda, u prirodi od strane predatora će se nastaviti, ali bar ću ja biti mirne savjesti kad jedem ovo.
Koliko će životinjskih vrsta izumrijeti...
A kolioo je tek životinjskh vrsta izumrlo? Računa se nekoliko milijardi.
B12 proizvode bakterije i nije inherentan mesu. B12 je najbolje dobiti suplementacijom, i preporuča se čak i svežderima u takvom obliku zbog učestale manjkavosti. Čak se i stoku suplementira s B12, indirektno s kobaltom preživače, a svinje i kokoši direktno.
Razina vitamina D u hrani je niska i najbolje ga je dobiti preko sunca ili suplementacijom. Vitamin D je česta manjkavost među populacijom, neovisno o prehrani.
Kreatin nije obavezan, a da bi se dobila količina od 5g treba pojesti preko kile crvenog mesa dnevno. Kreatin je najlakše suplementirati, i jeftin je, ali opet nije obavezan i uglavnom ga uzima lifterska populacija.
Taurin i karnozin nisu esencijalni. U striktno određenim slučajevima se savjetuje suplementacija.
DHA i EPA su samo oblici omega 3 masne kiseline, a ALA koja se konvertira u DHA i EPA se pronalazi u biljnoj hrani poput raznoraznih sjemenki. I ovako i onako svaka riba izvorno dobije omega 3 preko algi. Manji broj populacije pokazuje probleme u konverziji ALA u DHA/EPA i u tom slučaju se preporuča suplementacija. Taj dio populacije nisu samo vegani.
Hem željezo ima bolju apsorpciju, ali pokazuje štetnu korelaciju za rizikom od brojnih tipova raka. Opet, nije esencijalni nutrijent i drugi tip željeza se javlja u biljnoj prehrani.
Sad ćeš možda reći da previše spominjem suplementaciju, ali da razjasnimo: suplementacija nije loša, i preporuča se mnogima, pogotovo ranjivijem dijelu populacije, poput starijih osoba ili ljudi s posebnim probavnim poteškoćama. Vitamin D se pogotovo preporuča svima zbog opće manjkavosti. Veganima je dovoljna minimalna suplementacija, B12 i vitamin D. Ukoliko postoji sumnja može se suplementirati s drugim stvarima i lagano prilagoditi prehrana, ovisi o krvnoj slici. Također, suplementi su općenito jeftini. B12 i vitamin D me koštaju kunu dnevno.
Ideja da je priroda dobra je romantičarska ideja, potječe od J. J. Rousseaoua koji je kazao da su ljudi po prirodi dobri, a da ih civilizacija kvari. Ništa od toga! Priroda je nemilosrdna, divlji su ljudi uistinu divljaci itd. Rad je stvorio čovjeka, a vatra je bila prvi kemijski reagens.
Bravo!
Te fore kao čuvamo prirodu, životinjice su super itd se mogu mačku o rep objesiti. Priroda je čista okrutnost, najjači preživljava i nema milosti. A slabiji i falični će uvijek biti glavna meta ostalih.
Bio sam pročitao jednom da je oko 90% svih životinjskih vrsta koje su živjele na planeti izumrlo. Nije baš da je čovjek pobio sve. Pobile su ih mnoge druge vrste i okolnosti kojima se nisu mogli prilagoditi
Klasik!
Bunda mi od tuljana
Gace mi od jelena
Kapa mi od lisice
Privjesak od pticice
Zeku,srnu,gicu
Sve mecem na pizzu
A u fridzu gdje je led
Mali polarni medvjed
Zivotinje mljevene
Na moj tanjur u mene
Mrtva zivad svaki dan
U mene ,nikad van
Samo nesto serete
Kisik meni jedete
Livade mi pojeli
Cvijece mi pobrstili
Smece ne recikliram
Prirodi ga ostavljam
Sume sve da pokrcim
Mater da vam poprcim!
ti scenaristi startrekova su u suštini genijalci...
još samo nedostaje teleportacija (ne teletina), međuzvjezdana putovanja i gotovo sve iz tog serijala je proizvedeno, a većina toga i unaprijeđeno.
Složio bih se s MajsterDejvom, doista se životinjska hrana može suplementirati biljnom. Uzmimo, recimo, Siciliju početkom 20. stoljeća. Potrošnja mesa: 0,5 kg po stanovniku - godišnje (!). Ili neki Indijci koji, zbog vjernskih razloga, uopće ne jedu meso. Kod nas se prije jelo meso jedanput tjedno - nedjeljom. Biljna hrana je, općenito govoreći, jeftinija u proizvodnji od one životinjskog podrijetla. I ja sam postao vegeterijanac, tj. praktički ne jedem meso (no jedem jaja i mliječne proizvode) ne iz neke ljubavi prema životinjama, nego zato što sam opazio sa sam na meso alergičan (= dobijem proljev od njega). I ništa mi ne faili. Protivnici vegetarijanske ishrane misle da vegerertijanci jedu samo salate, jer za jednog mesojeda biljka je samo prilog mesu. No biljke se mogu pripremiti na mnogo načina, pa vegetrijanski obroci ne moraju biti niskokalorični niti niske energetske vrijedosti. Uzmite šalšu od pomidora s 30 % ulja. Kalorična vrijednost: 600 kcal/100 g (otprilike koliko i litra mlijeka). Što se pak raznovrsnosti tiče, dovoljno je zaviriti u vegereterijansku kuharicu. Paprike punjene grahom - da prste ližeš! Ili preljev od kvasca. Bogat vitaminima, esencijalnim aminokiselina, oligometalima itd. Vegeterijanska kuhinja je zahtjevnija, jer potrebuje više začina i kombinacija namirnica, no to ne znači da ne može biti ukusna, hranjiva i kalorična.
Ukusi su uglavnom stvar navike. Ono što nismo jeli to nam je instinktivo odbojno. Meni u mirisu roštilja nema ničeg privlačnog, tu i tamo znam nešto s roštilja pojesti no nije mi nšta bolje od bilo čega drugog. Pred kućom mi peku ćevape no već deset godina nisam tamo ništa kupio. Volim maslinovo ulje, dok drugi njegov miris ne mogu smisliti. To je zato što ga svaki dan trošim. Primjera na pretek. De gustibus non est disputandum, govoriše drevni Latini, no objektivno stoji da je biljnu hranu jeftinije proizvoditi, da se manje troše prirodni resursi i da se manje onečišćuje okoliš. Usto je zdravija. Crveno meso izaziva rak debelog crijeva i bolesti krvožilnog sustava, dok je povrće profilaksa za crijevne bolesti, a rajčica za rak debelog crijeva i rak prostate. Od kako sam iz jelovnika praktički izbacio meso, više nemam problema s hemoroidima, lakše reguliram tjelesnu težinu, i općenito se osjećam čilije i zdravije. S mesom se unosi mnogo bjelančevina, a ako se te bjelančevine ne ugrade u tijelu (što je slučaj kod svakoga tko više ne raste i ne bilda mišiće), one postaju otrov - zbog razgradnje na amonijak i mokračevinu. Ne kažem da baš nikako ne bi trebalo jesti meso, ali bi ga trabalo smanjiti na najmanju moguću mjeru, možda 50 g dnevno u jednom obroku, ne više.
Uostalom, meni je ovo glupi medjukorak - ako zele "printati" hranu, to je gubitak resursa.
Napravi mi odmah suplimente u obliku tableta i tekucine, i onda nista ne jeden, samo uzmes bocicu na kojoj pise
"miris i okus bifteka, 600kJ dnevni obrok", to popijes i "aj bok", a unutra biljni buckuris, industrijski pripravljen.
Odmah se rijesis uzgajanja zivotinja i potrebu tvornica za obradu biljnog i zivotinjskog resursa, nego imas
samo jedan tip tvornice koje obradjuju sve u jednom i trpaju u bocice - sve bocice iste, samo etiketa drugacije,
sastav isti, samo par kapljica aroma drugacije, i to je sve.
No ja cu i dalje drzat se starog nacina zivota:
To što Čitatelj kaže temelj je prehrambene industrije! Napraviš pire od mrkve i od njega dobiješ sve što hoćeš - samo mijenjaš začine. Treba samo čitati deklaracije proizvoda. Pileća pašteta: 37 % pileće meso (čitaj: klaonički otpad) - ostalo (63%) je sirutka u prahu, sojino brašno, patlidžan, itd. Ako je Čitatelju toliko važno da jede prirodnu hranu, onda će najbolje učiniti da jede povrće i cjelovite žitarice (pšenicu, neljušteni ječam i sl.).
Apsolutno netočno. Znači već i sada masa jede smeće koje te polagano ubija, a kamoli ovo printano. To što nešto ima proteina, to ne znaći da je zdravo. Bitna je nešto što se zove mikronutrijent, a to su vitamini i minerali, koji su daleko bitniji nego pusti proteini, masti ili ugljikohidrati.
Bitno je svakako kojeg su porijekla ti proteini, biljni proeini u malim količinama našem tijelu pogoduju, dok nas životinjski lagano ubijaju, jer nismo dizajnirani za tako nešto. Mislite da maligne bolesti padaju s neba ili je to nešto što sami sebi napravimo?
Također postoji nešto što se zove "životna energija" namirnice, koje niti jedna umjesto stvorena namirnica (čitaj: smeće, toksin) ne posjeduje, a upravo nam te namirnice omogućuju zdrav i dugotrajan život bez bolesti.
No međutim, teško je za očekivat da u bolesnom svijestu neće postojati bolesti, pa tako i ovo :)
Po čemu? Po svemu?
Zar je ispravan način života umrijeti od bolesti?
Koliko puta ste u zadnje vrijeme čuli da je netko umro od starosti s karikiram 105 godina?
Čuješ uvijek "streslo ga srce", "dijabetes", "moždani", ovo ono.
Toga na biljnoj prehrani nema, ne doslovce na biljnoj već na ishrani koja je fokusirana na barem 80 - 90% sirovih namirnica.
Kad kažem sirovih, mislim na termički neobrađene namirnice.
Kuhanje, pečenje, grilanje ubija čovjeka, ali čovjeku kojem je podsvjesno ubačena ideja da je to hrana za njega (tv, škola, roditelji od malena) je to jako teško za prihvatiti.
Svaka hrana može biti "fina" i ako je sirova. Potreban je duži prelazak na nju, ali je svakao moguće.
Druga stvar, suplementi.
Zemlja je debelo iskorištena i debelo nam nedostaju vitamini i minerali, koje nigdje ne možemo pronaći, niti u mesu, već samo jedan mali dio u biljkama i plodovima, pa ih trebamo suplementirati.
Trebalo bi suplementirati magnezijev klorid, natrijev askorbat, vitami B17, te uzimati B komplex i izlagati se na suncu.
Živi zdravo ili printaj, pa umri u mukama ;)
To što Čitatelj kaže temelj je prehrambene industrije! Napraviš pire od mrkve i od njega dobiješ sve što hoćeš - samo mijenjaš začine. Treba samo čitati deklaracije proizvoda. Pileća pašteta: 37 % pileće meso (čitaj: klaonički otpad) - ostalo (63%) je sirutka u prahu, sojino brašno, patlidžan, itd. Ako je Čitatelju toliko važno da jede prirodnu hranu, onda će najbolje učiniti da jede povrće i cjelovite žitarice (pšenicu, neljušteni ječam i sl.).
Ako je ikako moguće, bolje da žitarice uopće ne jede, a ako već "mora", neka jede proso ... jedina alkalna namirnica, koja ljudskom organizmu ne radi probleme ...
Neobično da još nitko nije pokrenuo temu o mlijeku
Ja ne znam odakle Juice21 crpi svoja znanja! Probava proteina - pa dajte se malo informirajte! Dakle, svi proteini prolaze prvo kiselu hidrolizu u želucu, a potom lužnatu hidrolizu u dvanaestpalčanom crijevu. Rezultat: u tanko crijevo ne ulaze proteini, nego aminokiseline, 20 njih na broju. Ne postoje, dakako, biljne i životinjske aminokiseline. Analizirate li sastav tankog cvijeva na aminokiseline, ne možete ni na koji način saznati je li osoba kojoj taj sadržaj pripada jela hranu biljnog ili životinjskog porijekla. Istina, nekih aminokiselina ima više u hrani biljnog, a drugih u hrani životinjskog porijekla, no to opet jako ovisi o vrsti biljke (pšenica, grah) i mesa. Sve skupa: glupost. U krvotok ne ulaze proteini nego aminokiseline. Usto, neke se aminokiseline mogu pretvarati u druge, reakcijom transaminacije, što znači da čak ni sastav citolazme s obzirom na aminokiseline ne ovisi samo o ishrani. (Postoje esencijalne aminokiseline koje organizam ne može sam sintetizirati. Njih ima više u hrani životinjskog nego u hrani biljnog porijekla. No zašto ih organizam ne može sintetizirati? Upravo zato što naša ishrana nije njima deficijentna.)