GitHub opet provaljen: preveć koristan da bi se za

Sve sta Microsoft ili Meta taknu postaje sigurnosni rizik

Zapravo je "preveč" (s tvrdim č). Naravno, tako je u kajkavskom "rječniku", a ne znam je li autor mislio na nešto drugo.

Mene, recimo, fascinira kako ljudi mogu biti tako ograničeni da određene riječi vide samo u jednom kontekstu - "meko kao spužva" ili "tvrdo kao čelik".
Prema vama, ni voda ne može biti "tvrda", zar ne?

Pa da vas uputim jer izgleda da ne znate dovoljno: kad se govori o mekom i tvrdom slovu č/ć misli se na izgovor. Č ima tvrdi izgovor, a Ć ima meki izgovor. Ne misli se na to kakva su ta slova na dodir!
U doba kad sam išao u škole (osnovna i srednja) nastavnici su u školi tako zvali navedena slova - tako da imam potrebu pitati, želite li sugerirati da ni profesori Hrvatskog jezika nisu znali jezik koji su predavali?

Osnovni motiv za nastanak takve nomenklature jest što ljudi svakako izgovaraju ta slova i može biti teško u govoru razlikovati je li netko rekao č ili ć.

Postoje krajevi Hrvatske u kojima se ć izgovara kao "tj" ("itji tju") - u tom slučaju, razlika se jako dobro čuje. Međutim, kod većine ljudi koje sam imao prilike susretati, navedena slova zvuče gotovo jednako.

Ako postoje nedoumice oko toga jesu li ta slova doista toliko slična, možda pomogne informacija da slovenski jezik ima samo tvrdo č koje ispunjava funkciju oba slova, č i ć.

A što se "nacističkog" dijela tiče, ako već koristite kajkavski, mogli bi ga bar pravilno upotrijebiti - kajkavski ima samo tvrdo č tako da čim napišete ć već pokazujete ili da ne znate osnove ili da ismijavate to narječje.

Ako postoji tvrdo Č da li postoji i meko Č ?

Vidim buduću temu broja.

Kada sam napisao: "Vidim buduću temu broja." mislio sam na Github alternative.

GitHub zanima samo programere, a č i ć sve - i one koji čuju i one koji ne čuju razliku. I zato je važnija za temu broja. 

Možemo raspravljati o tome tko čuje ili ne čuje razliku između tih slova, jesu li ona uopće potrebna (oba) i slično.

Ali ismijavati ljude sa stupidnim poredbama poput "tvrdo ili mekano kuhanog jajeta" za izraz koji je bio masovno korišten u objašnjavanju i komunikaciji, ako ništa drugo, pred 40 godina, smatram da je bahato i umišljeno.

Nastavnika sam upoznao veću količinu ispodprosječno inteligentnih, posebno novijih generacija - ne znam koji je razlog tome, očekivao bih suprotno.

Primjerice, mojoj kćeri je jedna takva rekla da "ima grozan kajkavski naglasak" (nastavnica podrijetlom nije iz Hrvatske, naravno). Moja kćer kao i ja (koji sam gori) daleko smo od kajkavskog naglaska i govora - naš govor pripada zagrebačkom, koji je "melting pot". To je najlakši zajednički nazivnik hrpe ljudi koji su se u Zagrebu našli iz različitih krajeva i međusobno pojednostavili dijelove koji im ne idu dobro. Očekivao bih da će stručan i inteligentan profesor Hrvatskog jezika to znati jer mu je to struka!

Nastavnica koja je mene učila jezik u osnovnoj školi i koristila izraz "meko i tvrdo slovo č/ć" bila je prilično ugledna tako da mislim da se ne može reći da je bila ispodprosječna.

Ovo što pišete o krečenju, sasvim je normalno. Nitko više ne koristi, recimo, izraz "dretva" pa upozoriti da je to zastarjelo sasvim je u redu. Nakon toga, možemo raspravljati je li u redu koristiti tu riječ u nekim okolnostima, što ako je netko pogrešno upotrijebi i sl. Uostalom, kao što navodite kod krečenja - to što se zidovi više ne bojaju "krečem", ne znači da ne može ostati glagol.

Međutim, to su onda legitimne rasprave, a nisu bahata ismijavanja drugih.

 Nisam siguran da kuzim sto zelis reci. Kazes da je bojanje ispravno ili nije?