Ah ta škola...

Eh neidem na faks ali pretpostavljam da moraš učit i više od 4 sata na dan ;) inače što se bolda tiče tako je kod većine ozbiljnijih škola i u Ruđeru se isto upiše u prvom razredu 30 učenika a do 4. dogura 15-20 ako ih bude pre malo u jednom razredu spoje 2 razreda u jedan inače u Ruđeru ih ostane 15-20 jer mislim da nema razreda u kojem nemaju barem jednog ponavljača(mi imamo 4)

Tvoja škola je možda po zahtjevnosti iznad prosjeka škola, no smatram da je svejedno dosta ispod razine fakulteta (iako to ovisi od fakulteta do fakulteta) kao i ostale srednje škole.

Koja glupa rasprava, u globalu su fakulteti teži od srednje barem duplo, ali naravno da će biti ekstremnih slučajeva gdje će neka srednja možda čak biti teža i od nekog fakulteta.

Najveća razlika između gimnazija i strukovnih je vjerojatno ta šta u strukovnih radiš ono šta te zanima (barem većinu) a u gimnaziji imaš doslovce 2-3 predmeta koja slušaš sa zanimanjem a ostalo bi rađe okopavo vrt škole nego to slušo.

I to između ustalog.
Al meni iskreno je drago da sam upisao gimnaziju, kad vidim šta moji prijatelji koji idu u strukovne škole sve neznaju, neke osnovne stvari, to je za nepovjerovat. A i ekipa nije ko u gimnaziji, ne stekneš takve radne navike. Za fakultet definitivno bolja gimnazija :)

Pa i u srednjim tehničkim škola ima dosta glupih predmeta . Po meni  vjeronauk,geografija,povijest nema šta tražit u školama . Bolje da umjesto tih 4 sata stave više računalstva ,mehanike i da to računalstvo više usmjere na nešto pametnije a ne na ponavljanje word-a i excela i sličnih gluposti koje su svi naučili u osnovnoj školi . 

A dobro trebaš imat malo neke opće kulture, inače bi svi iz strukovnih škola bili ko amerikanci

Ne kuzim u cemu je problem?

Pa dobro al za vjeronauk možeš birat (vjeronauk ili etika), barem kod nas.

Al slazem se s tobom. Treba imat barem godinu dana tih predmeta opće kulture, jeb*ga, nešto trebamo i znat :D

Al predmet koji mi nikako ne ide u glavu je Hrvatski jezik. Vjeroatno ga smatraju najvažnijim predmetom, a predmet je ustvari niškoristi, nema svrhe! Jedina stvar koju ti mozes s njim napravit je upisat filozofski fakultet, smjer hrvatski jezik i knjizevnost i kasnije, zamisli čuda, samo predavat u školama.

Raspitaj se malo na građevinskom fakultetu i arhitekturi, tko bolje prolazi, gimnazijalci ili ovi koji su išli u građevinski, pa ce ti sve bit jasno. Mislim da isto vrijedi za fer, iako nisam siguran.

Brat mi je išo na građevinu, i rekao da je one prve ispite (kolokvije ili kako se to već zove na faksu) većina ovih iz građevinske popadala ili imala jake probleme sa njima, a oni iz gimnazije, fino naučili to (naštrebali) i deri.

Pa takvi fakulteti su vani vrlo dobro izbalansirani. A Hrvatska mora pratiti trendove naprednijih zemalja i imati i takve studije između ostaloga. Imaš i druge studije koji su niš-koristi pa postoje, zbog eto trenda, ili da bi se netko zaposlio na mjesto profesora/asistenta. 

Hrvatski jezik je svakako potreban zbog što boljeg poznavanja učenika gramatike i načina pisanja, kao i vještine izražavanja i vještine komuniciranja. Pazi, i na tehničkim fakultetima kao FER imaš predmete Vještine komuniciranja gdje se radi upravo ono što je se trebalo steći kroz takve predmete. Osoba koja zna izvući efikasan kod u C-u a ne zna sastavit prosto proširenu rečenicu i ne pisati imena velikim početnim slovom, ne znati staviti točku, zarez, itd. jednostavno nije kompletna osoba. Sutra kada trebadne kao inženjer ugovoriti posao i sastanak neki zbog takvih stvari vrlo lako može puno izgubiti na ugledu. Jako puno modernog inženjerstva je vezano uz menađžment, a kvaliteta izražavanja je nešto jako bitno u toj disciplini.

Ne treba svatko vrhunski poznavati gramatiku i hrvatski jezik, ali dovoljne su osnove gramatike i osnove književnosti i njih svatko mora znati. Druga je priča što većina ni to ne zna. A je li hrvatskog jezika fondom sati puno u školi ili ne to je teško odlučiti. Jezik je uvijek bio pod utjecajem političkih događanja kroz cijelu povijest pa tako i sada vjerojatno.

Iako se slažem da bi na papiru strukovnjaci trebali prolaziti bolje od gimnazijalaca na fakultetima, to jednostavno nije istina. Kod strukovnih skola prag upisa je jednostavno prenizak da bi se upisao kvalitetan kadar učenika. To je jednostavno tako, i to je ogromna mana našeg školstva.

Što se tiče fera, većina ljudi pada matematiku. Tu su određene gimnazije kao MIOC i peta debelo u prednosti nad ostalima.

U teoriji da, ali to nije ono što pišemo na testu, test je čista naštrebetana teorija, za koju djela ne moraš ni vidjeti, nego samo pročitati neke činjenice o njima. Zbilja mi nije jasno na koju foru se taj predmet gleda kao najbitniji i ima najveću satnicu, 4 sata to moramo izdržati. Za usporedbu, matematike sada imamo 3 sata, bilo je 4 pa se u 3. razredu smanjuje, dok hrvatski ne diraju, a mislim da je za veliku većinu fakulteta matematika puno bitnija

Ne...

U 8 godina ga nauči samo onaj tko želi, u mom razredu u kojem svi učimo od 1. razreda, njih 4-5 od nas 20 ne zna sastaviti smislenu rečenicu, a engleski je sve više i više potreban. Ne samo radi komunikacije, nego ako ne znaš engleski nećeš nikad naučiti ni raditi na kompjuteru jer je puno stvari samo na engleskom, na internetu je većina teksta na engleskom, svaki customer support je na engleskom...

U srednjoj školi su ipak dosta stroži kriteriji, pa se nitko ne može samo tako provući da ne zna bar osnove, a engleski je na toj razini puno bitniji nego hrvatski(jer hrvatski učimo povijest književnosti, ne jezik kao jezik) 

E to je potpuna istina. Osnovna je čista nula za srednju školu koliko nas tamo maltretiraju za hrvatski 

Evo samo jučer da ste vidjeli. Traje odmor,mi u učionici,svi stojimo pred pločom i pričamo.

Moj prijatelj priča o nekoj igrici:"... ima ti,još jedan dio,gdje sikirom..."

Profesorica: " Molim,što si rekao?"

Prijatelj: "Ma pričamo o nekoj igrici!"

Profesorica: "Ma ne,ne to! Reci ono što si rekao maloprije!"

Prijatelj: "Onaj dio gdje sa sikirom"

Profesorica "Ne kaže se tako!"

Prijatelj:"Ah,dobro,sjekirom" 

Doduše,u osnovnoj smo pričali sa onim turbo seljačkim govorom gdje skratimo pola rijeći,a opet se razumijemo   (i to samo pod odmorom. Pod nastavom smo se držali književnog govora).

A engleski je skoro pa drugačija priča. Dok svi drugi čitaju tekst tečno na engleskom jeziku (točnije,američkom jer su američke serije ubile engleski jezik),ja više pričam engleski sa turbo balkanskim naglaskom. 

Neki mi govore da sam taliban,dok mi drugi govore da sam ko *Vuco kada počne pjevat na engleskom  

* za neinformirane :

Kome je ponedeljak spojen sa utorkom? meni nije -.-