Još jedna stvar koju sam primjetio je da ljudi ne razumiju smisao ocjena i rangiranja na ispitu. Ispiti i ocjene su napravljene zato da rangiraju znanje, odnsono ljude po nekakvoj ljestvici zbog dalje razno raznih stvari, jedna od njih je pravo prvenstva kod izbora upisa određenih škola i fakulteta.
Poanta nabrajanja i detalja nije u tome da SVI MORAJU ZNATI SVE nego da se vidi tko zna više. Onaj tko zna više ima prednost nad nekim tko zna malo manje. Jbg, ko na utrci 200m 1. je stotinku brzi, ali je brzi. To što 2. misli da nije pošteno što on isto ne može dobit zlatnu medalju a samo je stotinku sporiji, koja po njegovu mišljenju je beznačajna ne pobija smisao utrke. Ista stvar i kod ispita. To što netko ne zna "broj prišteva na čelu glembajevih i na koje je kolače mislila Antoaneta" i smatra da ne mora znati, ne umanjuje činjenicu da netko drugi zna i da zato treba imat 1 bod više od njega i samim time prednost pri upisu na fakultet.
E sad opet, osobno smatram da se pri upisu na fakultete ne bi smjelo vrednovati ukupno, prosječno znanje, odnsono ukupna završna ocjena na kraju godine, već samo i isključivo određeni predmeti bitni za određeni fakultet. Zato sam ja pobornik državne mature i osobno bi ukinuo ocjenjivanje kakvo postoji danas u školama i uveo standardizirane testove za svaki predmet na polugodište i kraju svakog razreda. I uveo bi da svaki fakultet, zavisno o svom sadržaju, moraja jasno i nedvojbeno (i barem 4 godine unaprijed) odrediti koji predmeti se vrednuju za upis.
Znači FER upisnicima u 1 razred srednjih škola za akademsku godinu 2014/2015 objavljuje da će se na upisima na fakultet u akademsku godinu 2018/2019 vrednovati matematika, fizika i hrvatski jezik (koji bi ja uveo obvezatan za sve upise na fakultete). Dopunski predmeti će biti recimo informatika, elektrotehnika i još neki koji se recimo računaju kao 50% osnovnih predmeta. Filozovski objavljuje da će vrednovat hrv + zavisno od smijera i sl....karikiram sad. Po meni bi to bio najpošteniji i najsmisleniji način vrednovanja znanja i pravičnosti kod upisa. Nekakv ukupan i opći prosjek ili ocjena može biti samo graničnik između osoba koje imaju jednak broj bodova ili nekakva minimalna prednost, ne više od toga.
Još samo o ovom fenomenu preteških ispita. Kod ispita postoji par recimo caka. Prva stvar je da ispit koji netko može rješiti u zadanom vremenu nije ispravan jer osoba koja ga je rješila je očito mogla rješiti još toga pa takav ispit ne daje pravi omjer uspješnosti između nje i recimo osobe koja je također rješila sve ili koja je rješila sve osim samo zadnjeg pitanja. Znači ispit mora biti toliko opširan da ga nitko ne može rješiti u potpunosti. Druga stvar je da ispit mora biti toliko težak da nitko ne može znati sve, jer osoba koja riješi sve točno znači da je mogla možda rješiti još teže stvari točno, pa opet nemamo pravi omjer njene uspješnosti u odnosu na ostale koji su rješili sve točno i u odnosu na one koji nisu rješili sve točno.