Poslodavci traže informatičare

Hawking, Einstein, Tesla, Jobs, Gates, nitko od njih nema ECDL niti je išao u Algebru, pa procjeni koliko je to relevantan uvjet...

-------- Original Message --------
Subject:     Analiza potreba i mogučnosti zapošljava IT sektora u Republici Hrvatskoj
Date:     Fri, 12 Apr 2013 19:41:23 +0200
From:     Sagovac Marin <marin@sagovac.com>
To:     hrvoje.balen@racunarstvo.hr
CC:     info@racunarstvo.hr, vecernji@vecernji.hr


Poštovani Balen Hrvoje,

u Večernjem listu, na dan petak, 12. travnja 2013. godine pročitavaši
vaš članak, oduševljen i fasciniran vašom objavom došao sam do
zaključaka koje ne mogu potvrditi izvor sadržaja. Naime, u članku se
opisuje statistički podaci koji ne mogu objasniti realnost informatičkog
zapošljavanja.

Naime, visokokvalitetni obrazovani (uključimo oni koji su zaista učili
samostalno, budući da fakultetska diploma ne garantira da možete
samostalno raditi projekt (web razvoj, softverski razvoj)) nevjerojatno
je da pojedinci koji imaju kvalitetno znanje a i vlastito iskustvo ne
pronalaze posao u struci odnosno ne budu izabrani. Po pretpostavci i
analizi došao sam do zaključka da se zapošljavaju radnici  sa završenom
bolonjom umjesto da se propusti prednost onima koji su završili
magistarski ili dipomski.

Naime, s obzirom na dokaze koje pojedinci ostavljaju na Internetu sa
svojim imenom i prezimenom gdje rješavaju i odgovaraju na pitanja oko
programerskih upita/problema i/ili često uspiju riješiti programerski
problem za razliku od programera sa više godina iskustva kojima može
ishlapiti znanja zbog nemogučnosti napredovanja (zaposlenik radi na
projektu ali mu se ne propušta mogučnost rada na vlastitim projektima
kao moć usavršavanja znanja), pojedincima se ne nudi mogučnost
zapošljavanja ili zaposle radnika sa manje iskustva.

S obzirom da IT sektor u Hrvatskoj ne napreduje kao u svijetu, a ne
dopušta se pojedincima mogučnost zapošljavanja u IT sektoru radi
ostvarenja reputacije, kvalitete i ugledu tvrtke, često se izabiru
kandidati koji nemaju dovoljno iskustva, gdje ih se educira. Međutim, te
plaće nisu visoke, odnosno nisu više od prosječne plaće, tj. plaća
programera 6968 kn. U članku nije navedeno brutto ili netto, stoga ne
mogu potvrditi na istinitost podataka.

Problem će biti kada uđemou EU, plaća se obično u nekim EU državama
računa isključivo brutto, a kod nas još nije običaj je li riječ o brutto
ili netto tu može zbuniti i često dovesti u zabludu i strancima i nama.
Budući da se opisuje s najvećom netom plaćom. Nije jasno da li se plaće
odnose na prihode od stranih zemalja budući da u Hrvatskoj posao u IT
sektoru ne raste  odnosno, štoviše, otpuštaju se radnici.

Kao volonter radim u jednoj tvrtki kao Web developer, a inače od nove
godine tražim posao izvan Hrvatske, iako sam završio svih 5 godina
studija, iako programiram u PHP-u, radim vlastite projekte u Web
razvoju, razvijam C++ aplikacije za potrebe Web razvoja sve su to moji
ciljevi i projekti na kojima na razgovorima za posao nitko nije shvaćao
niti razumio osim tko bi imao u tome iskustva.

Iznenađen time, nisam uspio naći sukandidata koji bi surađivao u tom
projektu. Kada sam predožio u Algebri radnicima da bih sudjelovao i
pokazao svoje projekte koje bismo mogli u tome napredovati i plasirati
na tržište, interes se pokazao kod zaposlenika Algebri u nekim drugim
segmentima. Tu je komunikacija stala budući da sam bio napredniji od
zaposlenika Algebre.

Nadalje, nedavno sam dobio upit od tvrtki koja se bavi projektima u
razvoju Weba osobito u profesionalnim segmentima, pokazalo se da su
natječaji bili namješteni odnosno, za isti posao se otvorio nanovo
natječaj. Ne slažem se da trebaju nove IT kadrove već da samo ne mogu
naći nekog konkretnog djelatnika ili rade isključivo radi statističkih
obilježja u korist bolje reputacije tvrtke (budući da je netko očito
nedavno otišao iz tvrtke i loše reputacije). Radi se o jednoj vjernoj
tvrtki sa visokom kvalitetnom pozicijom u IT tržištu u Republici
Hrvatskoj. Drugim riječima, ne slažem se sa sadržajem navedeno o
traženju IT poslodavcima budući da su natječaji testne prirode ili su
unaprijed planirani radi zapošljavanja nekoga trećega.

Budući da članak ispada više sponzoriranog (plaćenog) tipa, jer se
spominju samo statistički podaci a ne spominju se osobe koje su dotične
sudjelovale u posebnom neovisnom istraživanju, postavlja se pitanje zbog
nedostatka kvalitetnog sadržaja za ispunjavanja uvjeta u zapošljavanju
kvalitetnog IT kadra. Molio bih obrazloženje zašto kao kvalitetan radnik
ne uspijeva naći posao u struci odnosno iz kojeg se razloga odbijaju
kandidati budući da imaju i više kvalifikacija te iskustva nego što je
potrebno na navedeni natječaj. Kako sam pitanje postavio lokalno, kolege
i prijatelje koje imam u struci također ne mogu dobiti posao ili traže
već duže vrijeme ili su se odselili iz Republike Hrvatske.

Kako mnogi ne nalaze posao u IT sektoru, odluče se na svoje projekte i
orijentiraju se samostalno. Tu dolazi do individualnog rada te se
prekida mogučnost napredovanja u timskom radu. Moram reagirati da nisam
vidio primjer koja tvrtka u Republici Hrvatskoj može biti zadovoljna sa
svojom plaćom (budući da se statistički podaci više orijentiraju na
novčani input izvan Republike Hrvatske) niti je koji članak sličan
napisan u novinama.

Hvala na podršci i članku, no nisam zadovoljan rezultatom istrage budući
da ne opisuju realno stanje tržište odnosno podaci su previše lokalizirani.

Srdačan pozdrav,

Marin Šagovac

Kasno i je rano ustajem sutra, tako da će se post nadopunjavati, osim naravno, ako ne nestane. Naravno, Internet pamti. Isto kao što su u RH nestali miljuni. Ukratko da se nadovežem na članak, a posebno na citirani dio dolje.

Poslodavci su sve spremniji na početnu poziciju informatičkog stručnjaka zaposliti pojedinca sa završenom razinom prvostupnika, odnosno trogodišnjim stručnim studijem.

Da, upravo tako, zato jer će takav informatički stručnjak biti sretan što uopće i ima priliku raditi, bez obzira na kompetencije, iskustvo i realno znanje, a pritom će sav sretan, džeparac od 1600,00 kn cca, dobiven od države, koji će višestruko vratiti istoj, u veličinima reda desetaka zahvaljujući trulom i zaostalom sistemu koji se odaziva na ime doprinosi za obavezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i činjenici, da zahvaljujući apsurdnim trošarinama, porezima, prirezima, kao i smiješnoj stopi PDV-a, od 184 sata odrađenih u idealnom slučaju, cca 45 sati radim za "sebe", dok ostalih 139 sati radi za isti taj sustav, u naroda znan Republika Hrvatska, da skratim, taj isti "džeparac" potrošiti na loš alkohol i jeftine cigarete, uz obavezno višesatno ispijanje kave, kako bi barem malčice umanjio osjećaj da manje vrijedi.

Opet, rado bi vidio detaljni prikaz istraživanja, kao i podatke o kojim se točno tvrtkama radi, jer u članku ne vidim ništa drugo nego samo navode, gdje se opet suptilno spominje Algebra, odnosno, pametno se spominje Visoka škola za primjenjeno računarsto, čiji je osnivač uz dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja... pogađate, Algebra.

Naravno, nemam ništa protiv Algebre, no imam protiv ovakvih članaka, gdje se non-IT čitatelju vulgaris, serviraju informacije, odnosno činjenice, koje nisu ničim potkrepljene, koji indirektno prikazuju situaciju koja nije realna, te takvim navodima seljački, Algebra tjera vodu na svoj mlin. Jesam li u pravu?

Za čitatelje koji ne spadaju u skupinu non-IT, ovakav članak je apsurdan, posebno za one koji su duže u IT-u, a u tu skupinu ne spadaju mlađe ženske osobe sa B kategorijom i poznavanjem CorelDrawa, kao i tete s placa kojima je nasilu uvaljen ECDL, kako bi mogle slati lančana pisma sreće. Isto tako, pripravnik, zaposlen po novom zakonu o radnom odnosu bez obaveze o zasnivanju radnog odnosa, ili njih tucet, što je posebno popularno u zadnje vrijeme, i i što je vjerojatno uzrok naglog povećanja postotka zapošljavanja u hrvatskom IT sektoru, nije informatičar, a još manje IT stručnjak, osim, ako je u RH IT kuhanje kava, ispravljanje i lektoriranje dopisa, kao i ostali poslovi koji sa IT-em imaju veze isto kao i ja sa papom.

Članak je u potpunosti podbacio, zapravo rađe bi vidio natpis u gornjem kutu plaćeni oglas, nego da se čitateljima podastiru informacije bazirane na nepotkrepljenim izjavama i kvazi istraživanjima, te im su pruža potpuno iskrivljena slika realnog stanja, koje vjerujem svi znamo. Tužno.

Inače, mislim da Algebru nema smisla napadati. Pa ljudi se trude ponuditi tržištu ono što tržište nema i prodaju svoju uslugu. Istina je da je tržište loše, da je potražnja loša i da poslodavci koji traže uglavnom nude gotovo ništa za mnogo toga što bi htjeli pa često i vrte oglase nekoliko puta i zbog toga. No, cijela je država takva. IT je nebitan za Hrvatsku i strateški nevažan pa ne možemo očekivati neko bitno poboljšanje.

Nitko nije prisiljen ići u Algebre na edukaciju, a očekivanja da ćeš nešto jako puno znati nakon tečaja su ionako smiješna sama po sebi.