česticeeeeee, diiiiii siiiii? izaaaađi ..... nećemo ti ništaaaaa ...
Eksperimentalni rezultat koji bi mogao raskrinkati
- poruka: 21
- |
- čitano: 10.300
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Jedan od onih članaka koji je objašnjen tako da ga razumiju samo oni kojima je to struka ili koje baš jako zanima tema. Mi ostali...
ako te ne zanima zašto čitaš?
Axion: "Ništa me ne može zaustaviti!"
3.2 tone xenona: "Hold my beer.."
Ova Feymenova primjedba o uvođenju boje u naziv je bez veze. Sva je znanstvena terminologija nastala kao metafora ili asocijacija. U slaganju molekularnih modela (ili trodimenzijskih animiranih prikaza) prihvaćene su oznake u boji za atome (C - crn, H - bijel, etc.) iako atomi nemaju boju. Planeti dobivaju imana po mitološkim bićima itd. Elektron je dobio ime po jantaru ili, neizravno, po azemu, leguri zlata i sreba. Primjera ima bezbroj. U svakom slučaju bolje je svojstva čestica nazvati po nekom osjetilnom svojstvu, nego - možda - slovima. Iako bi ova druga djelovala znanstvenije, opet nema izravne veze ni s čime. Kakve veze ima ljudski jezik s elementarnim česticama?
Zasto je crno? Da je barem bijelo. Smrt bi bila daleko ugodnija za pomisao da na kraju zavrsimo u vjecnom bijelilu a ne crnilu.
Ova Feymenova primjedba o uvođenju boje u naziv je bez veze.
Mislim da je svima koji poznaju lik i djelo Feymana, poznato kako je On bio dokazano neozbiljan zafrkant.
BTW, odličan članak, kao i obično.
mi rvat'ne bi trijebali dati svoje nazive/imena: domagoj, trpimir, krešimir, mislav, borna, držislav, muncimir, petar, tomislav, zvonimir (onim glasnijima), gojslav. ovo što su nadobudni fizičari uneredili nalikuje stvaranju posebnog fonta za gluhe.
Pitanje imenovanja čestica po boji nije pitanje fizike nego pitanje lingvistike, poznavanja jezika. To što je Feyman bio veliki fizičar u tom pogledu ne znači ništa; u drugim je područjima bio neznalica. Umjesto da filozofiraju, svoje bih oponente radije uputio da istraže porijeklo (korijen) drugih riječ, posebice onih u znanosti. Riječ "planet" nema smisla ako prihvatimo heliocentrični sustav, riječ "kisik" polazi iz krive teorije o kiselinama, "elektron" znači grčki jantar, ne bi trebalo govoriti "orbita" jer se planeti ne gibaju po kružnici nego po elipsi; na kraju je i "žena" kriva riječ, jer joj je osnovno značenje "ona koja rađa" - pa nerotkinje (ili nulipare) ne bi bile žene! Englesko ime za živu (mercury) nema veze, jer mu je korijen ime rimskog boga Mercura. Trovanje pak olovom (saturnizam) potječe od imena rimskog boga Saturna. Rriječ "alkohol" potječe od arapske riječi koja znači fini prah. Riječ atom bi trebalo ukinuti, jer "atomos" znači grčki nedjeljiv, a atom je - dobro znamo - djeljiv. Itd., itd.... Volio bih da svi ti oponenti pronađu neku drugu, "fizikalniju" terminologiju za elementarne čestice. Po čemu ćemo ih nazvati, kad ne odgovaraju baš ničemu iz svakodnevnog iskustva? Zar ćemo govoriti "hmmm-hmmm čestica" ili "ovaj, znaš ona čestica"? Uostalom ni riječ "čestica" u smislu "elementarna" čestica nema veze s osnovnim značenjem riječi "čestica" u svakodnevnom govoru (čestica = mala čest, mali dio) - mali dio čega? No, to su sve jako poznate stvari. Ne znam zašto se i čemu uči hrvatski u školi?
BTW, odličan članak, kao i obično.
a pozitivan ili negativan naboj? jel' te i to zbunjuje? spin? ili pola spina, što to uopće znači? vrte li se te čestice oko svoje osi...
dodaj električnom naboju još jedno svojstvo nabijenosti i dobit ćeš colour charge... više bi te trebalo zbunjivati kada čestica ima trećinu ili dvije trećine pozitivnog ili negativnog naboja što je slučaj kod kvarkova (dva gornja kvarka +2/3 i jedan donji -1/3 daju pozitivan proton), onda skontaš da su to svojstva čestica i da ti naboji ne znače ništa osim vrlo dobro osmišljenih analogija, imo, načina da lakše shvatimo, damo imena i predočimo njihove interakcije... kako bi ti drugačije? prestao govoriti o fizici i izražavao se isključivo matematički... ali i matematika je u kvantnoj fizici čudna, vidi matrix mechanics ab≠ba
BTW, odličan članak, kao i obično.
a pozitivan ili negativan naboj? jel' te i to zbunjuje? spin? ili pola spina, što to uopće znači? vrte li se te čestice oko svoje osi...
dodaj električnom naboju još jedno svojstvo nabijenosti i dobit ćeš colour charge... više bi te trebalo zbunjivati kada čestica ima trećinu ili dvije trećine pozitivnog ili negativnog naboja što je slučaj kod kvarkova (dva gornja kvarka +2/3 i jedan donji -1/3 daju pozitivan proton), onda skontaš da su to svojstva čestica i da ti naboji ne znače ništa osim vrlo dobro osmišljenih analogija, imo, načina da lakše shvatimo, damo imena i predočimo njihove interakcije...
Da, upravo ti spinovi su me izluđivali.
BTW, odličan članak, kao i obično.
a pozitivan ili negativan naboj? jel' te i to zbunjuje? spin? ili pola spina, što to uopće znači? vrte li se te čestice oko svoje osi...
dodaj električnom naboju još jedno svojstvo nabijenosti i dobit ćeš colour charge... više bi te trebalo zbunjivati kada čestica ima trećinu ili dvije trećine pozitivnog ili negativnog naboja što je slučaj kod kvarkova (dva gornja kvarka +2/3 i jedan donji -1/3 daju pozitivan proton), onda skontaš da su to svojstva čestica i da ti naboji ne znače ništa osim vrlo dobro osmišljenih analogija, imo, načina da lakše shvatimo, damo imena i predočimo njihove interakcije...
Da, upravo ti spinovi su me izluđivali.
analogije nikad nisu potpuno točne, inače uopće ne bi bile analogije... prije svakog uvoda u kvantnu mehaniku trebao bi postojati disklamer... ljudski jezik i ljudsko iskustvo nisu dobri alati da se opiše ono što sa dešava na mikroskalama
Pitanje imenovanja čestica po boji nije pitanje fizike nego pitanje lingvistike, poznavanja jezika. To što je Feyman bio veliki fizičar u tom pogledu ne znači ništa; u drugim je područjima bio neznalica.
Sa ovim, a i sa ostatkom se mogu načelno složiti. Ipak vašu reakciju na Feyman NAVODNU izjavu kako su nazive "smišljali fizičari idioti" baš i ne mogu shvatiti.
Ali evo kako sam ja shvatio tu navodnu izjavu. Boja i vrtnja, iako su svima nam dobro poznata svakodnevna iskustvena svojstva, nisu stvarna svojstva elementarnih čestica, to su samo više manje proizvoljni nazivi.
Naime razliku od imena planeta (koji nose imena mitoloških bogova), imena kemijskih elemenata(koja nose grčko/latinska imena) svojstva čestica se opisuju/imenuju svakodnevnim pojmovima... boja i spin/vrtnja...
Svima(laicima prvenstveno) je jasno da planeti nisu mitološki bogovi, a rijetki znaju grčki ili latinski, ipak svi znaju što je boja i što je vrtnja. I tu vidim mogući problem u pokušaju popularizacije fizike, a vjerujem da ga je i Feyman vidio. Dakle Feymanovu NAVODNU izjavu vidim kao naglašavanje kroz šalu, da imena ne treba vezati s osnovnim značenjima tih riječi.
Naime razliku od imena planeta (koji nose imena mitoloških bogova), imena kemijskih elemenata(koja nose grčko/latinska imena) svojstva čestica se opisuju/imenuju svakodnevnim pojmovima... boja i spin/vrtnja...
Svima(laicima prvenstveno) je jasno da planeti nisu mitološki bogovi, a rijetki znaju grčki ili latinski, ipak svi znaju što je boja i što je vrtnja. I tu vidim mogući problem u pokušaju popularizacije fizike, a vjerujem da ga je i Feyman vidio. Dakle Feymanovu NAVODNU izjavu vidim kao naglašavanje kroz šalu, da imena ne treba vezati s osnovnim značenjima tih riječi.
Ne bih se složio s Feynmanom, pogotovo zato što nije, koliko znam, ponudio alternativu.
Po kvantnoj mehanici ni vrtnja nije vrtnja pa zašto bi boja bila boja? Kad se radi o popularizaciji kvantne mehanike, ta boja je najmanji problem.
Mislim da je odabir boja ok jer vodi do jednostavnog principa - mješanjem boja se dobije neutralnost. Lako se vizualno predoči, a i lako je ljudima reći da se ne radi o stvarnim bojama.
Ne bih se složio s Feynmanom, pogotovo zato što nije, koliko znam, ponudio alternativu.
Nije ni potrebno da punudi alternativu!
Kao što je danen napisao: "Sva je znanstvena terminologija nastala kao metafora ili asocijacija." Ali kod laika postoji vrlo velika vjerojatnost da ostanu zbunjeni jer kao što je Vrisak primjetio: "[laici] ne znaju gdje analogija počinje, a gdje završava".
IMHO nije Feynman stvarno mislio da su fizičari idioti, niti je mislio da je nešto stvarno loše u imenovanju stvari i pojava (u ostalmo vidi danenov post, znanost je prepuna takvih "loših" imenovanja), samo je želio naglasiti da boja kvarkova nije isto što i boja cvijeća. A zafrkant kakav je bio rekao je to na zafrkantski način, laicima!
Pa valjda zato što bi to nekako trebalo nazvati a da nije "svojstvo broj 2 čestice broj devet"? Ipak ljudi trebaju komunicirati na neki razumljiv, dovoljno brz i dovoljno točan način.
Ako nije boja, je li bolje tekstura? Ili temperatura? Čini mi se da boja najbolje približava ideju nekog svojstva, čemu inzistiranje na promjeni onda?
I zašto bi laici uopće trebali znati gdje analogija započinje a gdje završava?
Postoji efekt koji se u klasičnoj fizici dobija vrtnjom, kvantna mehanika u skladu s drugim teorijama tvrdi da vrtnje nema što ne znači da je nema u stvarnosti - to samo znači da je po sadašnjim općeprihvaćenim teorijama ne može biti.
Ne znam kako to nazvati a da ne zbunjuje (možda efektivni spin?), ne samo laika, nego svakoga tko je naviknuo na intuitivnost klasične fizike.
Po mom mišljenju laici se baš i ne zamaraju kvantnom mehanikom općenito (upravo zbog te neintuitivnosti), a onaj kog stvarno zanima kromodinamika vrlo brzo će shvatiti da se ne radi o pravoj boji.
A Feynman je bio šeret i ima gomilu sličnih izjava. Ali je bio i genijalac. Preporučam pročitati njegovu knjigu "Vi mora da se šalite g. Feynman". Odlična i zabavna. Ima i na hrvatskom.
Članak je odličan, ali traži malo predznanja.