Jednostavnim zahvatom vjetroelektrane postaju mnog

Čim staviš malo elektronike, elektromotor prestaje biti najjednostavija i najmanje kvarljiva stvar. Najveći broj kvarova ICE-a je povezan upravo s elektronikom.

Baterije su sve samo ne neuništive - radi se o uređajima koji imaju ograničen rok trajanja, a nepravilno korištenje ga može značajno skratiti.

 Ne može ni blizu toliko postotaka, pa da je sad cijela Dalmacija prekrivena solarnim pločama, ali ne zbog lošosti ploča, nego jer može davat energiju SAMO dok ima sunca. Padne noć, nema struje. Znači samo solarke ni blizu 50% ne mogu pokrit, jer nema dovoljno sunca, a sve što je višak preko dana se nema gdje skladištit, odnosno ne postoje baterije za noć. O tome je dosta bilo već govora, to je kao glavni problem solarnih panela - skladištenje struje.

Tranzistori su iz 50-ih godina, Hitachi ih je izumio za vojne potrebe. Tranzistori nisu jedini dio elektronike niti sami mogu nešto radit.   

 Sigurno je bolji Split, bez razmišljanja, ali solarne ploče radi i po oblačnom vremenu. Slabije, ali rade, i 30% je bolje nego 0%. Samo po noći je nula %.

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=klel

Ovde možeš vadit te podatke, ako ti se baš traži, samo treba mjesec po mjesec i grad po grad.

 Joj da, krivo, sorry, multi-gate MOSFET je Hitachi izmislio, pobrkao sam.

 -gle sad malo matematiku.. ako si HEP ili distributer ili država?

uzmi sadašnji račun i prepolovi potrošnju-iznos, što je rezultat? hep+država (porez) dobije manje, nedovoljno, tj mada manje isporuče dobiše istu situaciju kao kafić koji proda jednu kavu dnevno, nije dovoljno.

-tad ako si hep+država (oni koji naplaćuju-zarađuju od potrošača) podigneš cijenu po kilowatu +poreze.. duplo, i opet potrošač plaća isto + sad ima trošak panele, održavanje i troši manje.. tad je potrošač spušio.

-balans? to je kao svako drugo cjenkanje, tj oni formiraju cijenu kao npr toplinski razdjeljnici i prvi računi su svima povečali iznos.. dok potrošač nije taj koji može formirati cijenu, čak nema izbor koji ima s npr kafićem.

-proizvođač panela, želi zaradu, elektra, država.. svi, osim potrošača koji to sve plaća, prirodno-legitimno stanje tj suprotni isnteresi kad gledaš cijenu.

-u slučaju npr auta, dizel je bio osjetno jeftiniji + manja potrošnja.. ali je i auto bio +2000 skuplji pa je kupovao onaj tko je radio kilometražu i tako imaš uštedu. Pa je dizel poskupio i cijene se izjednačile, pa dizelgate-zagađenje.. a svaki put kupac-potrošač misli da je izabrao bolje-povoljnije za sebe, no kad se to i desi, tad ti npr država zabrani auto zbog co2 ili poskupi gorivo itd.. dok autoindustija nema realno interes stvoriti motor koji će tebi stvarati uštedu, tj oni rade za svoj interes, ne tvoj koji je suprotan. Tj ako naprave takav auto-motor, naplatit će ti ga više, koliko mogu tj koliko procjene da ćeš ti pristati više platiti i štedjeti na gorivu.. kao što je sad s EV.

-svaka roba ima kupca i cijenu.. top modeli su igračke za milijardere kao npr ferrari i nije im važna potrošnja ili cijena.. njima je gušt imati skupo, jer mogu.. oni dobiju ovčju kožicu na mjenjaču, dobije i kurabu koja dudla ispod sica ako plate... tj ne dobiju nego plate/kupe.

- prodaja je ta koja određuje npr tip-klasu auta, pa da se bolje prodaju fičeki tad bi ih autoindustrija proizvodila, no prodaju se SUVovi s par tona i velikim motorom koji troši više od manjeg.. dok nekog yugića nitko neće pa čak da vozi na zrak ili na 6 kapi benzina.. čak bi više zagađivao računajući otpadajuće dijelove i opasnost na cesti jer ne-ide (umjesto yu-go..) pa kad te naguzi suv izgledaš ko sardina u lijesu, dok suvić samo obriše blatobran-odbojnik automatskim brisačem koji košta, koji troši struju-gorivo, koji ubija ekologiju ali se prodaje...

-s druge strane tog interesa je kupac-potrošač.. koji da bi bio kupac, negdje radi (osim milijardera) .. i recimo radi u hepu, ini, autoindustriji.. tad mu je u interesu da taj bizi zarađuje ili gubi plaću-posao. Tad je potrošač istovremeno s obje strane vage-klackalice-interesa + iz poreza se financira država, ceste, škole, sve.. pa i posao ako si u upravi-birokraciji i sl. Da imaš nešto đabe, tad čitav hranibeni lanac pada, nestaje, tj što god napraviš nekako će se kompenzirati, manja potrošnja rezultira višom cijenom po jedinici pa plaćaš isto i tad nemaš razlog štedjeti tj trošiti na štednju ako će ti to sutra netko naplatiti jer tad nisi uštedio dok si dobio trošak-održavanje.

-Da se voziš taxijem, ne brineš o cijeni auta, goriva, tehnički.. o starenju, hrđi, .. samo o cijeni karte-prijevoza. Kad imaš auto, tad sve to postaje tvoja briga-trošak..

Sad u tom kontekstu, imaš struju iz mreže.. dodaš svoje npr solar, i sve dok si manjina-pojedinac, dok sustav to ne osjeti, možeš.. štediš, ali čim to krene više, jer isto tad želi i tvoj susjed, svaki potrošač, tad dođeš u situaciju kao s autom + povećanje troškova kao poreza jer sustav i dalje traži isto pa i više novca ili imaš problem štrajkove-nezaposlene itd..

-ok, svi će se tad zaposliti u proizvodnji solarki? .. u hr ili austriji, možda kinezi, ali tad nećeš ti dobiti posao jer oni imaju dovoljno milijardi ljudi za posao. Tebi može biti jeftinije kupiti npr kinskei panel koji je možda isit, možda i bolji, ail recimo jeftinij nego neki iz eu.. no da bi ga kupio moraš imati novac, posao, kojeg tad više nemaš jer je dio hranibenog lanca koji je nestao... tj mi kao država-društvo hr ili eu mora pronaći-izmislititi tad nova radna mjesta dok kapital gleda cijenu-zaradu i tad su sve prebacili u kinu.. što im se sad vraća kao bumerang.. no tad će šefovi u eu, jači, prvo sebi osigurati zaradu, dok smo mi mali, na začelju.. itd.

-parafrazirat ću.. bolje mi je plaćati skupu struju, nego rizik uštede koja tad uništi lanac.. kao ribar koji izlovi ribu i sutra u mreži nema ništa mada je dan prije bio sretan zbog veće zarade koja je možda ostala samo smrdjivi višak ribe ako nije mogao prodati.. Svaka promjena bitna za sustav može dovesti do problema, većeg nego što je prvobitna korsit i svaku promjenu treba odmjeriti-provjeriti, kao gmo-hrana, virusi-lijekovi itd..

no vratimo se dalmaciji, suncu, solar.. imaš solar na krovu, đabe (da ne smišljamo cijenu), radi.. dok ima sunca nema troška ili recimo 50% imaš svoje. Što navečer? Trebaš svjetlo, tv.. .. ah, da, baterije. Naravno, baterije imaju kapacitet, trošak, trajnost, .. cijenu. Kolika će biti cijena baterija? Proizvođač zna čemu služe, on ih proizvodi-zna.. i zna koliko možeš uštedjeti, tad te traži upravo toliko, tj onih +50% koje štediš, .. cjenkanjem tj ekonomskom teorijom ekvivalencije nađete se na pola, 25%... i tad, mada si mislo da štediš 50%, štediš samo 25%, dok 25% umjesto hepu ide proizvođaču baterije.. a on je gdje, hr-kina-usa? Istovremeno, hep+država lančano osjete manjak od 25%.. posljedica, tad dignu cijenu za 20-30% ovisno kako zaokruže, obično na više, zar ne? .. gdje je ušteda? Kome si što uštedio?

Opet, ako jedan dan preskočiš npr kupiti kruh u pekari, zamislimo da to napravimo svi, preživjet ćemo.. no hoće li preživjeti pekara? Ako stavi ključ u bravu tad više nema kruha ali štedimo 100% + netko je ostao bez posla i taj ne štedi nego je spakirao kofer za poslovm-van..

-štedjeti je beskorisno-kontraproduktivno, to su skužili i veliki-države u posljednjoj krizi, jer tad sve stane i nema napretka, upravo suprotno, povećanje potrošnje je odštopalo krizu, paradox ali samo ako gledaš kratkoročno, u široj slici je čitav sustav-lanac i posljedice. Optimalno trošiti, na ono što trebaš, ne na pogrešne projekte npr loše napravljena kuća koja se mora rušiti i time izgubleni resursi, cigle, vrijeme.. to je dupla šteta nego kad se napravi nešto korsino istim novcem-resusima jer tad to služi svrsi, zarađuje ili podiže standard, može biti klupa u parku, može biti fontana.. ali bar je ukras.

tad štednjom na npr struji ubijaš domaću proizvodnju struje-lanac-zaradu.. i dio plaćaš nekom drugom, tj da smo zatvoren sustav, da sve radi hr, tad bi unutar granica bilo isto, no globalni biz i kapital su to izmijenili i nije isto, nismo samodostatni i tad kad nemaš svoje plaćaš cijenu koju ti druga strana diktira, meso, gorivo, struju... što tad? Što misliš da će se u kapitalizmu desiti ako ovisiš o nekom resursu kojeg ti nemaš a netko drugi ima? Jeftinije-ušteda ili suprotno?

-da su auti na drva, drva imamo.. imamo i stuju, no zašto već nisu raširenija EV? .. pa prvo oni jaki-veliki žele osigurati svoj dio kolača, tako je austrija recimo dobila ekskluzivu za vjetar u eu, nizozemska za nrp razdjeljnike-žarulje (ne samo tulipani i legići..) itd. dok smo zbog Nikole Tesle (ne muskove) oslobođeni plaćanja snage elektro motora, no sad će elektornika + baterije biti 'važniji' od samog motora, jer je Tesla podrapao ugovor tj odrekao se naknade po vlasnštvu patenta, no to nisu ostali patenti kao chipovi-elektronika koja će kontrolirati rad ili baterije. Parafraziram opet, kao da je kava u kafiću besplatna, ali plaćaš uslugu, mjesto-žalicu-konobara, opet isti iznos 10kn.. neovisno što piše u stavkama prije totala-iznosa. Tad ti se desi da imaš motor, ali plaćaš licence za korištenje, po kilowatu, po kvadraturi, po kojoj god jedinici neki iznos kao porez mada se ne naiva porez nego naknada, licenca, cijena itd..

-kaže se, da gvono nešto vrijedi, sirotinja bi bila bez šupka... i to je u biznisu činjenica, interesi. Sve ima cijenu i svaku cijenu plaćaš, možda na drugi način ili netko drugi ali globalno nema razlike. Ako ja tebi ili ti meni damo 100kn, to ima veze s nama dvojicom, jednom zarada drugom trošak, ostalima nevažno.. osim države koja kaže da moraš platiti transfer-porez, posrednik kao telekom ili banka ako koristimo njihove usluge ili pošta ako smo to obavili pismom.. uvjek se netko doda kao trošak i uvjek imaš manje nakon presipanja iz šupljeg u prazno tj neki gubitak u tranferu-trasnorfmaciji jer takve su države-sustavi + fizika.

Uvjek jači određuje pravila, cijenu.. ne potrošač, koji u slučaju osnovnih resursa nema izbor tj nje to kava u kafiću mada može biti trenutna ušteda kao što netko drugi može platiti rundu.

Misliš onako kako su se prije ICE vozila radila, prije nego su rapidni razvoj i konzumerizam podredili kvalitetu smanjenju troška proizvodnje?

Električni motor bez četkica ne možeš pogoniti baterijama bez napredne elektronika. Kad tome još dodaš visoke performanse, zahtjeve za efikasnošću, sigurnost, ta elektronika prestaje biti "bez puno kompliciranja".

 -pogotovo kad se upletu INTERESI (vlasništvo-patenti-licence.. tj novac). Ponekad je nešto moguće, jednostavno-jeftino no interesi mogu to onemogućiti. Tad nije kriterij jel nešo moguće nego interes-jači.