Hvala na pojasnjenju.
Znaci, na takve i slicne probleme bih mogao naici kada bilo kojim nacinom migriram operativne sustave sa jednog na drugi disk...
Molio bih pomoć od nekoga tko je imao ovakvih ili sličnih problema.
Na skoro svim distrama koje sam probao u zadnjih par dana (ubuntu 16.04 i kde i xfce varijacije, elementary (Loki), Zorin 12, manjaro, cub, deepin...) mi se događa ista stvar.
Prilikom instalacije setup prepozna wireless adapter (Edimax EW-7811Un) i sve se downloada kak treba, ali tokom samog korištenja distre dolazi do prekida signala.
Primjer :
Browser normalno loada stranicu, nakon pola minute sve stane i pokazuje da nema interneta, a wifi navodno šljaka i signal je odličan.
Jel do rtl8192 drivera i na koji da mijenjam ak je?
Prilikom instalacije setup prepozna wireless adapter (Edimax EW-7811Un) i sve se downloada kak treba, ali tokom samog korištenja distre dolazi do prekida signala.
Neznam koliko ti ovo može pomoći, ali nemre škoditi.
Na manjaru sam isto imao problema vezanih uz mrežu, a kada sam postavio googlove dns-ove odonda više nemam problema.
I baš je bio edimaxov externi usb wifi stick u pitanju na desktopu ...
Budem probao. Kao što veliš, nemre škoditi.
Hvala
Timeshift
Još se bavim backup-clone alatima.
Isprobah malo Timeshift na manjaru. Tak, nekakva sredina, može se podesiti na više načina,
sprema sliku sistema , nije baš prebrz : cca minuta po GB , za slučaj katastrofe omogućuje
povrat sistema iz live usb-a , image veličinom jednak izvorniku...
Vraća naravno, samo linux sistem...i naravno nakon restorea su mogući problemi sa grubom, systemdeom, fstabom i sl...
Back in time isto postoji u manjaro repoima, točnije u AUR-u , no prilikom pokušaja instalacije
na testnom stroju je izbacivao niz erora pa sam odustao od tog programa.
Nekada davno je netko u temi pitao za f.lux ako se ne varam. Iako postoji za Linux, nezgodan je jer postoji samo u obliku komandnog programa.
Tako da sam neki dan naletio na Redshift, Linux inacicu f.luxa. Postoji u svim novijim repozitorijima, tako da ga ima u repozitorijima Ubuntua 16.04 (a mozda i koja ranija inacica). Instalira se jednostavnim:
sudo apt install redshift-gtk
a ja sam ga pokrenuo na sljedeci nacin: Alt+F2 -> redshift-gtk -l LAT:LON
gdje je -l malo L, a LAT i LON oznacavaju vasu latitudu i longitudu tako da program zna kada sunce zapada ili izlazi i da adekvatno tome mijenja kolicinu plave svjetlosti u ekranu.
Moguce je i da sam odredi latitudu i longitudu, medutim, tu trebate dati dozvolu servisu koji obavlja geolociranje, sto je kod mene dakako iskljuceno (Settings > Privacy > Location services) pa sam zato utipkao rucno.
Eto, ako netko zeli spasiti oci u sitnim nocnim satima, svakako preporucam.
Nekada davno je netko u temi pitao za f.lux ako se ne varam. Iako postoji za Linux, nezgodan je jer postoji samo u obliku komandnog programa.
Tako da sam neki dan naletio na Redshift, Linux inacicu f.luxa. Postoji u svim novijim repozitorijima, tako da ga ima u repozitorijima Ubuntua 16.04 (a mozda i koja ranija inacica). Instalira se jednostavnim:
sudo apt install redshift-gtk
a ja sam ga pokrenuo na sljedeci nacin: Alt+F2 -> redshift-gtk -l LAT:LON
gdje je -l malo L, a LAT i LON oznacavaju vasu latitudu i longitudu tako da program zna kada sunce zapada ili izlazi i da adekvatno tome mijenja kolicinu plave svjetlosti u ekranu.
Moguce je i da sam odredi latitudu i longitudu, medutim, tu trebate dati dozvolu servisu koji obavlja geolociranje, sto je kod mene dakako iskljuceno (Settings > Privacy > Location services) pa sam zato utipkao rucno.
Eto, ako netko zeli spasiti oci u sitnim nocnim satima, svakako preporucam.
Pravi društveni projekt po broju suradnika :)
Možeš u ~/.config staviti file redshift.conf sa tim informacijama pa ne moraš ga tako pokretat. I onda stavit u cron tako da u konzoli otipkašcrontab -e i dodaš npr. 00 19 * * * redshift da se pali u 19:00 svaki dan. Npr ova dnevna mi je i dalje slabija od defaultne vanjskog monitora pa sam stavio da se pali navečer. Zanimljivo, ako sad ekran od laptopa kad je na 3700K boja otvorim skorz i gledam ga pod kutem odozdo, sav je crven. Ako laptop krenem zatvarat i gledam ga odozgo, ekran je plavkast.
.
,
.
.. kontrola uma ..
-nema opasnosti..
.
Ubuntu 16.10
Kako ponovno aktivirati screen brightness i fn tipke?
Smatram da je jednostavnost koristenja osnovna stvar u OS-u,(jer ja sam korisnik kojem je cilj doc cim prije "od tocke a do tocke b" , uz najmanje naprezanje mozga).Rjesenja preko docka u horizontali na dnu ,kao sta inace ima mac OS-X smatram najidelanijim i najljepsim rjesenjem,zato sam iso na tu opciju..
...
Jedino sto jos planiram radit je pratit sigurnosne update i to naravno samo certifikirane, i ne lupat u os sve i svasta glavom bez obzira tj iskljucit auto update...
Nisam siguran da li brkas dva pojma.
U engleskom postoje dvije razlicite rijeci za jednostavnost - simple i easy i te dvije rijeci oznacavaju dvije razlicite karakteristike sistema. Easy se odnosi na lakocu i intuitivnost koristenja, recimo Ubuntu. Simple se odnosi na jednostavnost platforme, ali to za sobom ne povlaci nuzno i lakocu, recimo Archlinux.
Svaki OS (OSX, Solaris, Linux, BSD, Windows) nudi pregrst nacina kako doci od tocke a to docke b (osim mozda AmigaOS-a, jer im je to u manifestu), to se zove "mechanism, not policy" metoda.
Posljedicno - pitanje je koliko si vremena i volje planirao uloziti da bi dobio jednostavnost? Primjerice, tipkanje po konzoli i ispravno koristenje/kombiniranje alata je ekstremno jednostavno i mocno - ali nije lagano doci na razinu gdje ti je to druga priroda.
Window manageri koji rasporedjuju aplikacije u "plocice" (tiles) su kontra-intuitivni u startu (i samim time, ne-lagani) ali pojednostavljuju mnostvo stvari kad prebrodis krivulju ucenja.
Dakle, razlozi sam sebi sto trazis - jednostavan sistem, ili sistem koji je lagan za koristenje.
Edit:
da razlozim zasto sam uzeo ubuntu i archlinux kao primjer, osim cinjenice da sam oboje koristio dugo vremena pa su mi odlicni primjeri.
Ubuntu je odlican primjer kompleksnog sistema sa jednostavnim i intuitivnim suceljem. Kad kazem kompleksan, to znaci da 'ispod haube' postoji mnostvo isprepletenog softwarea koji komunicira izmedju sebe i donosi odluke umjesto end-usera o tome sto sistem treba, i kako, ciniti. Djelomicno upucena osoba, ili neupucena, nece biti svjesna niti da te odluke postoje, da se donose iz jednog clocka u drugi, niti vidjeti gdje se to moze konfigurirati.
Archlinux, s druge strane, u startu dolazi kao kompletno otvoren sistem bez icega osim minimuma. Software i njegovo preplitanje (odnosno kombiniranje) se ostavlja kao zadaca end-useru. Low-level odluke i konfiguracija se mogu, ali ne moraju donositi - no user mora odluciti da mu se ne da s time baviti, i onda svjesno instalirati paket/software koji ce na sebe preuzeti tu odgovornost. Taj paket mozda trazi neku konfiguraciju, tako da je opet na useru ili da ga konfigurira - ili instalira default konfiguraciju.
Kao sto vidis, arch je *jednostavan* - ne moras znati nista osim dvije linije (instaliranje paketa), no koristeci ga na taj nacin, stvaras pomalo kompleksan sistem - ovisno o tome sto i kako zelis.
Budi sretan s time :-) Ja sam najsretniji kad nadjem neki kutak sistema koji nisam istrazio i to mi otvori mnostvo informacija i segmenata o kojima mogu citati i saznati dublje sto i kako sistem radi.
Evo primjerice, pred 3 tjedna sam citao nesto o realtimeu - i saznao kako rucno tweakati IRQ prioritete. Kroz 30ak minuta prckanja, uspjesno sam spustio audio latency sa 9ms na 3ms - bez buffer underrun.
Znam da zvuci mozda beskorisno, ali imaj na umu da je audio latency neizmjerno bitan ljudima koji se bave muzikom, i ljudi to obicno rijesavaju trosenjem par tisuca dolara na vrlo skupe firewire ili USB3.0 kartice.
Ja koristim Focusrite 2i2 od 100$, i imam bolji latency nego lokalni studio sa konzolom od 28 000$
Ja koristim Focusrite 2i2 od 100$, i imam bolji latency nego lokalni studio sa konzolom od 28 000$
A da im odeš to srediti i izvesti ih na pravi put, možda se otvori cijela nova poslovna perspektiva.
.
.
A da im odeš to srediti i izvesti ih na pravi put, možda se otvori cijela nova poslovna perspektiva.
Macovi i ultraskupi Cubase . Tko im kriv kad koriste skupe igracke umjesto prave stvari :-D
Opijam se tu i tamo sa studijskim bubnjarom i mix/recording inzenjerom pa tu dijelimo muke i price.
@InternetSmokljan
Ne znam skoro nista o elementary OS-u. Igrao sam se neko vrijeme sa Slackwareom u kasnim 90ima, RedHat u ranim 2000-ima i to mozda 2-3 mjeseca. Onda sam presao na Ubuntu, tu zastao slijedecih 5 godina, i onda presao na Arch, gdje sam i ostao.
Ako trazis jednostavnost koristenja, i ako dolazis sa windowsa, onda bih ti savjetovao bilo koju KDE/Plasma distribuciju. Gnome nosi drugacije sucelje i "one true way" za sve stvari, iako je super-stabilan. KDE je malo nestabilniji, ali predivno izgleda i kompletno je konfigurabilan pa si mozes za pocetak sloziti windowse u njemu (drag & drop komponenti naokolo, vrlo jednostavno), dok ne nadjes vremena i volje da isprobas nesto drugacije.
Ne znam da li je itko koristio Kubuntu ovdje, vrijedilo bi pitati.
.