Linux prijenosnik KDE Slimbook s Core i7 procesoro

Daj ajde, nije fer, ovo je prakticki i bolje od mog novog laptopa kojeg sam platio puno vise od 730 e.

I jos sam dobil na njemu dr*ek od Osmice/10.

 Cuj za sistem je dobar, a za ostale stvari, externi, cloud il  NAS.. Ak te ne dira brzina, lako si stavis hdd od 1-2tb..

Izbora postoji, na tebi ne da si izaberes kaj ti odgovara..

nastavak na makića.. npr kupiti s HDDom i dodati OOD sa SSDom (zbog cijene, ako se ide na npr jeftiniji CPU... takav izbor..)

SSD je velika prednost u responzivnosti (brzini) .. jednostavno, HDD je najsporija komponenta (dok CPU idla). Osjeti se, naravno postoje i jeftikaneri koji su sličnih brzina..

kapacitet: od 30GB je minimum (minimamlno, .. npr usporediti s tabletima-mobitelima, može se.. ali za desktop je to sića i treba znati ...)

realan minimum, 60GB (i dalje treba znati, podesiti OS, ostale komponente npr RAM=swap=hyber ..), 120 je OK za korištenje sad već pristojne cijene, naravno, 240+ nije nedostižno .. a tad ima mjesta i za appse (naravno, misli se na igre, one koje zauzmu 30-50GB.. ne testris ili ozbiljniji rad..).

-a potrebna količina, navike korisnika.. nema prevelikog diska.

no, za storage može neki ext.usb.. može svašta, ali juzer mora biti user da bi znao koliko-kako koristiti, ili se razočara.

neg domagojevo kukanje .. :))) pa imaš kill i čemu kuknjava. Meni se u ovoj kombinaciji npr 'ne sviđa' CPU, tj njegova cijena, koja je veća od ostatka.. i novac je resurs, ali izbor je korisnikov (zato i njurgam za konkretnu kuknjavu, wtf..)

1. Prijenosna računala su, u biti, apsolutno najbolja primjena za SSD.

SSD je gotovo apsolutno superiorna tehnologija HDD-u, odn. po svim kriterijima osim - cijene (još uvijek, za sada). Kako je već navedeno, HDD je najsporija komponenta (usko grlo) u današnjoj uobičajenoj konfiguraciji. Međutim, osim brzine, tu je još par (imho bitnijih) faktora koji dolaze do značaja upravo kod prijenosnika:

-robusnost - najbitnija stavka! Osim baterije, najkritičnija komponenta i ona koja se najviše kvari na prenosnicima je upravo HDD. Što je i logično, jer je to i jedina (uz DVD i ventilator koji ne spadaju u core sistema) skoro sasvim mehanička komponenta. Za Windowsaše, razlog više za SSD na prijenosnicima (osim osjetno brže inicijalizacije sustava) je zlokobni - gotovo nepredvidivi - auto update, koji po Murphyu zavrti disk upravo u trenutku kad naglo mičete laptop.
Obzirom da su podaci najbitnija stavka na svakom sustavu, sigurnost od gubitka istih je po važnosti obrnuto proporcionalna cijeni (koja je najlošiji faktor u pitanju SSD), te bi trebao biti, po važnosti, kriterij daleko ispred svih ostalih. No ako se laptop koristi isključivo kao desktop računalo (što je danas funkcionalno besmisleno i preskupo), odn. ako se računalo ne pomiče - taj faktor gubi na važnosti.

-autonomija (baterije) odn. manja potrošnja struje - dakle, upravo onaj faktor koji određuje funkcionalnu mobilnost ("prijenosnost") prenosivih uređaja. Samim time što nema mobilnih dijelova, SSD po logici stvari troši manje struje. Kod stolnih računala je to gotovo irelevantno (ako izuzmemo povezani faktor pregrijavanja sustava); no kod prijenosnika mogućnost npr. pola sata rada više doista puno znači. Sukladno tome, ako se laptop koristi kao zamjena za desktop računalo (ne miče se), taj faktor postaje nebitan.

-grijanje (disipacija topline) - tko je bio primoran po ljeti raditi sa laptopom u krilu zna o čemu tipkam: to je upravo posljedica (ne)imanja mehaničkih dijelova. U stvari, prekomjerna toplina loše djeluje na više dijelova sustava: od baterije, trajnosti većine komponenti pa do najosjetljvije stavke za korištenje - brzine sustava. Nerijetko će se sustav usporiti ili čak početi odbijati poslušnost upravo zbog pregrijavanja. Kod laptopa je stvar još kritičnija jer je imperativ postaviti što više zadanih komponenti u što manje prostora - tako da u pravilu nema optimalnog prostora za prirodno hlađenje. SSD je tu daleko ispred HDD - gotovo neusporedivo se manje grije. I opet, ovaj faktor je daleko izraženiji kod prijenosnika nego li kod desktop računala.

2. Sporan ("premali") kapacitet SSD-a je faktor isključivo vezan uz cijenu. No pogledajmo logiku cijena: krivulja pada/rasta cijena kod SSD gotovo je identična srodnim komponentama (za spremanje podataka) - RAM, HDD i sl. Distributeri/prodavači (prirodno) forsiraju da kupite što više. Tako da, u pravilu, ako platite "još malo više" neke memorije, proporcionalno dobivate puno više nečega/po cijeni (GB/kn npr). Krivulja padanja cijena je pravilna i jasno eksponencijalna - do određene granice. E, onda cijena počne obrnuto, eksponencijalno rasti - i tu prestaje optimalna isplativost već roba postaje namijenjena samo za ekskluzivu (elitu i snobove). No ponekad je cijena proizvodnje naprosto u startu previsoka tako da se u nižim levelima umjetno spušta kako bi se uopće "navuklo" kupce - a da bi kupili ono što im de facto treba, moraju - odriješiti kesu.  Logika cijena SSD je, čini mi se, taman negdje "in between" ova dva faktora. SSD je danas ultimativna tehnologija (HDD osim cijenom prestaje biti alternativa), što dopušta svojevrsni monopolizam SSD tehnologije - kupac nema izbora - tako da ne očekujmo drastično padanje cijena u bliskoj budućnosti.
Kompromis navedenog je da proizvođači prijenosnika poput ovog KDE Slimbooka nemaju izbora već moraju negdje presjeći gordijski čvor - tako da je 120GB određeno kao "minimalna podnošljiva granica" za prosječnog usera.
No haj'mo to pogledati s druge strane: biste li radije komp istih performansi kojeg možete staviti pod ruku i nositi gdje i kad god želite, ili pak stacioniranu "kantu" ali sa 1-3TB? U krajnjoj liniji, uzmete si sa strane prijenosni HDD za backup i sl. i imate oboje! Znači po potrebi, kao i npr dodatnu bateriju.

No realno, za veliku većinu aktivnosti uopće 120GB je dostatno za većinu op. sustava, softvera i storage podataka. Sve ostalo se može pohranjivati na eksterni disk, cloud (Gdrive npr) ili (wi-fi) NAS. 
Zaključak bi bio da je pitanje kupnje/korištenja SSD vs HDD, odnosno kapaciteta (količine memorije), sporno samo ako se laptop koristi kao jedino i to upravo desktop računalo (a i tad je to tek vrlo uvjetno sporno). Čak i ako je u pitanju veličina prostora za korištenje (npr studentske sobe), današnja mini računala zadovoljavaju većinu korisnika. Osobno, smatram izuzetno lošim izborom laptop kao osnovno računalo ako ga u pravilu često i intenzivno koristite stacionirano na istom mjestu. Preskupo, neergonomski - nepotrebno. Za tek povremenu mobilnost je dostatan dodatni kvalitetniji tablet ili cheapo "Chromebook alike".

Da završim ovaj skribomanski traktat sa jednim stvarnim problemom SSDa: povremena sporost zapisivanja podataka i posljedični problemi (zamrzavanje sustava!). Makar mi je gušt raditi na laptopu od kad imam SSD, Googlo Chrome mi je već 3 puta uspio srušiti moj "superiorni" Linux (Mint btw). Superiornost ubijanja neresponsibilnih aplikacija (ps aux / kill) pada u vodu kad mi Chrome u trenu zakolje čitav sustav! Ponekad se odmrzne, ponekad i ne - i naravno da ne uspijem snimiti sve podatke stvari koje sam radio. Mislim da je problem u megalomanskom keširanju podataka na SDD (HDD) i da se krom onda tu malo zapetlja (zatraži više nego li što je u stanju pljunuti i poslije progutati), a možda je i do Linuxa, odn. interakcije OS-a i pohlepnog browsera koji se onda posvađaju oko "real time" pristupa podacima.  Istina, sa HDD-om se to također ponekad događalo, ali je proces bio više "analogan": naprosto, mogao si čuti HDD, odn. primjetiti usporavanje učitavanja stranica. I po potrebi, na vrijeme pogasiti par prozora previše (i par desetaka tabova unutar svakog). Ovo je kao da te na lokalnoj kaldrmi pregazi ultrabrzi maglev! Naprosto, ne stigneš odreagirati!