U donošenju odluka nije samo pitanje tko snosi odgovornost nego koliko je netko kompetentan da ih donosi. Sijanje straha i panike, širenje neprovjerenih informacija, neprikladnih primjera i sl. sigurno ne pridonose racionalnom izboru. No kada se sve sagleda u pogledu Fizerovog cjepiva može se reći sljedeće:
1. Iako se temelji na novom načinu djelovanja, cjepivo ne sadržava ništa što se već ne nalazi u stanici. Ono naime u stanicu unosi mRNA za sintezu specifičnog virusnog proteina. Takve se molekule, molekule mRNA, stalno sintetiziraju u stanici noseći naredbe za sitenzu svih proteina što se nalaze u stanici. Njihov život nije dug, tek desetak minuta, jer ih enzimi za to zaduženi brzo razgrade. Od izvornog cjepiva ne ostane ni traga.
2. Protein koji se sintetizira prema ubačenoj mRNA je protein iz virusa. Prednost ovog načina cijepljenja je da je taj protein 100% čist, bez primjesa drugih proteina koji mogu izazvati alergijske reakcije. Poznate su alergijeske reakcije na prva cjepiva koja su potjecala od proteina iz jaja, budući da su se virusi uzgajali na pilećim embrijima. Stoga je ukazivanje na nuspojave nekakva cjepiva prije ne znam koliko deseteljeća sasvim bez veze. Iako je riječ o "cjepivima", ta cjepiva ne djeluju na isti način.
3. Iako je cjepivo brzo razvijeno, sama tehnologija nije došla preko noći. Fizer naime već dugo radi s tom tehnologijom, no za druge svrhe.
4. Nije istina da cjepivo nije tesirano. Testirano je na oko 20 000 ispitanika i samo su se kod 5 % pojavile nuspojave i to vrlo blage naravi.
5. Nuspojave kod lijekova ovise o načinu na koji lijek funkcionira, na njegovoj farmakodinamici i farmakokinetici. Drugim riječima prema onome kako se lijek ponaša u organizmu. Imamo lijekove koji opterećuju jetru i bubrege, koji se dugo razgrađuju i pri njihovoj razgradnji nastaju nepoznati produkti nepoznatog djelovanja. Ili se pojavlju u dvije enantiomerne forme, pa svaka djeluje drugačije (slučaj Talidomid). No kod Fizerovog cjepiva tako nešto nije ni teoretski moguće. Njegovo se djelovanje temelji na najjednostavnijem i najosnovnijem staničnom mehanizmu.
Demokracija, a posebice sloboda pojedinca u donošenju odluka glede njegova zdravlja i zdravlja njegove djece polazi od pretpostavke da je taj pojedinac kompetentan u donošenju odluka. Tako bi i trebalo biti ako je pojedinac obrazovan, pa može shvatiti o čemu se radi. Ovako se demokracija svodi na brbljanje, na tračanje, na ogovaranje i blebetanje, a čovjeku ostaje na kraju da vjeruje ovome ili onome. Ne treba vjerovati nikome nego donijeti racionalnu odluku na temelju znanja i dostupnih infromacija. Nažalost, ljudi idu u školu, a da ništa ne nauče. Misle da im znanje biologije i kemije ne treba - a sad bi im i te kako dobro došlo.
Ukratko, neću se cijepiti zato što tako kaže HDZ i Plenković, nego zbog pet gore iznesenih argumenata. Uz najveći trud nisam mogao naći argument koji bi ih osporio. Imam 70 godina, teško dišem zbog astme, pa mi zbilja upala pluća ne treba.