Programiranje u C++-u - pitanja i odgovori

Traži se izračun dok fib broj bude manji od 10000, a ne dok se izvrti 10000 koraka

sve možeš strpati u int, po zadatku najveći broj koji se javi u programu jest prvi veći fib broj od 10000, tada se prekida petlja.

prvi=0, drugi=1, fib=1;

while(fib<10000)

{

   fib = prvi + drugi;

    prvi = drugi;

    drugi = fib;

}

Evo kako radi ova petlja:

1. iteracija

- provjera da li je fib manji od 10000 - jest jer je 1

- fib dobija vrijednost zbroja prvog i drugog - 1

- prvi dobija vrijednost drugog - 1

- drugi dobija vrijednost tekućeg fib broja -  u ovomv slučaju 1

2. iteracija

- provjera da li je fib manji od 10000 - jest jer je 1

- fib dobija vrijednost zbroja prvog i drugog - 2

- prvi dobija vrijednost drugog - 1

- drugi dobija vrijednost tekućeg fib broja -  u ovomv slučaju 2

-----------------------------------------------------

n. iteracija

- provjera da li je fib manji od 10000 - nije jer je 10946

- u varijabli prvi se nalazi broj 6765, odnosno prvi fib broj manji od 10000

Tvoj kod u stvari radi, jedino ne možeš s njim opaliti 10000 iteracija fib broja, nema float za to kapacitet, zato ti ne radi.

Samo si u jednom pogriješio, nisi pažljivo čitao zadatak, drugi put pazi, da si pažljivo pročitao bi dobio 4 za ono rješnje, jedini nedostatak, jednom ispisuje 1, a ne dva puta.

U mainu unijeti 3 broja (INT)

Stavi ih variable br1 br2, br3 (3,7,2)

Pozvati funkicju sortiraj void sort (...)

Po povratku ispisati br1>br2>br3 (7,3,2) */

za sk plz

U principu to i je C, samo zamijeni header-e na one C-ove i zamijeni cout s printf-om.

Misliš zato što "n" ide do 10000 da bi trebao dobiti brojeve manje od 10000? Pogledaj malo što "n" radi: ništa, on je samo brojač koji se uvećava za 1 svakim ponavljanjem petlje.

Ti zapravo 9999 puta ponavljaš:

suma=prvi+drugi;
prvi=drugi;
drugi=suma;

Što znači:

prvi=0, drugi=1, suma=1

prvi=1, drugi=1, suma=2

prvi=1, drugi=2, suma=3

prvi=2, drugi=3, suma=5

prvi=3, drugi=5, suma=8

prvi=5, drugi=8, suma=13

prvi=8, drugi=13, suma=21

prvi=13, drugi=21, suma=34

prvi=21, drugi=34, suma=55

prvi=34, drugi=55, suma=89

prvi=55, drugi=89, suma=144

i tako dalje...

Jel ti sada jasno iz ovog primjera? Došao si do broja 144 nakon samo 11 ponavljanja petlje, što misliš što se događa nakon 9999 ponavljanja? Broj vrtoglavo raste, te debelo premaši kapacitet procesorovog registra.

Petlja ti se može izvršiti 46 puta prije overflowa ako koristiš unsigned int tip, odnosno 92 puta ako koristiš unsigned long long int, jer na 92-oj iteraciji petlje varijabla suma dostiže broj: 12,200,160,415,121,876,738

riječima: dvanaest trilijuna dvjesto bilijardi sto šezdeset bilijuna četiristo petnaest milijardi sto dvadeset jedan milijun osamsto sedamdeset šest tisuća sedamsto trideset osam

Što je i dalje ispod kapaciteta 64 bitnog integera koji može ići do 18,446,744,073,709,551,615, ali slijedeća iteracija petlje bi trebala dati rezultat od 19,740,274,219,868,223,167 što bi uzrokovalo overflow, pa bi ti se umjesto toga ispisalo 1,293,530,146,158,671,552.

Štivo:

http://www.hazu.hr/~duda/veliki.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Integer_overflow

jesam pogledao sam ja to ,,,al evo zanima me i to dali recimo mogu staviti umjesto cout<<drugi>>endl ,,, da stavim cout<<prvi>>endl,,,,pa ce mi zadnji broj biti 6756 da recimo ne bude veci od 10000 posto s drugi ide preko ......

izvini ako sam dosadan al samo me i ovo zanima ako sad sam znaci imao an=an-1,an-2,,,,,pa ako imam i an-3, an.4, an-5........... znaci nema veze jel tako to ide isto jel bi morao uvrstavati jos intigera  a3 a4 a5 ....itd

eejjjj eto opet ja ,,,,imam jos jedno pitanje znaci ovako sam ja to uradio 

int a1=1,a2=1,n=2;

while(n<10000)

{cout<<n>>endl;

n++;

n=a1+a2;

a1=a2;

a2=n;

}...........

eh sad sam ovako uradio diagram toka samo da provjerim jeli ok ako mozeee(dole slika)

Može pomoć u vezi ovoga? Evo cijeli kod:

http://pastebin.com/QdkmsjGV

Može li mi netko na primjeru pojednostavniti što su metode a što atributi kod klasa, mislim teorijski shvaćam al primjer bi puno pomogao ( ili bar link na nešto što može pomoći) ?

I mogu li se metode definirat bez tipa ? 

Pokrenuo sam program, i kada je u momcadi.txt broj veci od 10 ode mi u nesto sto lici na beskonacnu petlju (ponavlja kola u krug, i cini mi se da reze zadnje kolo). Nemam vremena za gledati dublje sada doduse.

ja shvatio sam sve ,,, al recimo dam a1=0, a2=1, n=1,,,,,pa dam dole u programu n=a1+a2 sto bude po nekoj logici tacno , a2=n isto , a a1=a2,,,, recimo po logici nije 0 nije jednako 1 ,,, mislim ako ima sad veze to s ovim zadatkom ,,,,,,,,,,,,,,,,,ako me razumijes

Imas puno primjera po internetu, cak i ovdje u temi.

Ukratko, klasa je "nacrt" za objekt. Objekti su strukture koje objedinjuju podatke i funkcije koje vrse neke radnje nad tim podacima. To je ujedno jedno od 4 svojstva OOP-a, enkapsulacija.

Ovisi sto mislis pod tim "definirati bez tipa"? Ako mislis na void tip, onda da, mozes definirati metodu (pa tako i funkciju) bez povratnog tipa, tj. metodu tipa void. Ako mislis na to da ne navedes apsolutno nikakav tip (pa niti void), onda naravno da ne, to uopce nece proci ni syntax check.

Isto kao i sve ostalo.

http://www.cs.fsu.edu/~jestes/cop3014/notes/dma.html

http://www.cs.fsu.edu/~jestes/cop3330/notes/dma.html

Zna neko gdje imaju neki zadaci,objašnjenja za pripreme za takmičenje?