Važni pojmovi za OC

Overclockiranje računala znači podizanje taktova pojedinih komponenti preko tvorničkih vrijednosti. Postupak kao takav automatski postaje rizičan jer uvijek nešto može poći po zlu i oštetiti sebe ili cijelo računalo. U ovom vodiču bavit ćemo se podizanjem taktova procesora, a to najčešće povlači sa sobom i podizanje taktova memorije i sabirnice matične ploče. Zašto? Jer je to sve skupa povezano, bilo preko djelitelja memorije, množitelja procesora i sabirnice. Sam postupak overclokiranja se može naučiti dosta brzo, a kad/ako se nauči kako treba, OC na nekoj drugoj platformi u budućnosti vam neće predstavljati neki veći problem.

Prije svega - u BIOS se ulazi pritiskom sljedećih tipki prilikom POST-a računala:

Delete - u slučaju Awardovih, tj Phoenixovih BIOS-a, te ponekih AMI-jevih (hint: Asus)

F2 - u slučaju AMI-jevih (American Megatrends International) BIOS-a.

Pojmovi pt.1

CPU - Central Processing Unit - procesor.

MBO - Motherboard - matična ploča.

RAM/Memory - radna memorija.

BIOS - Basic Input Output System - ovdje se odvija čitava "predstava" dizanja taktova vaših komponenata.

IHS - Integrated Heat Spreader - metalna pločica koja se nalazi na čipu kako bi zaštitila isti od fizičkih oštećenja.

CMOS - memorija u kojoj su pohranjene postavke npr. BIOS-a. Resetiranjem/pražnjenjem istog resetirate postavke koje ste unijeli u BIOS.
Reset CMOSa (iliti CCMOS) ćete raditi ako OC pođe po zlu, tj ako se PC ne želi upaliti.

EIST - Enhanced Intel Speedstep Technology - tehnologija koja, ovisno o opterećenju procesora mijenja frekvenciju istog. U slučaju OC-a je potrebno isključiti dotičnu opciju.

C1E - Enhanced Halt State - tehnologija slična EIST-u. U praksi se manifestira što spušta množitelj i voltažu u slučaju manjeg opterećenja procesora.

Valjda napomenuti to da je ono što su EIST i C1E za Intel, Cool 'n' Quiet je isto za AMD.

TM2 - Thermal Monitoring 2 - thottling kontrolna metoda za LGA775 procesore. U slučaju pregrijavanja procesora,
ista spušta množitelj procesora, a time i brzinu istog kako bi se smanjilo zagrijavanje.


Pojmovi pt.2

Front Side Bus (FSB) - sabirnica procesora. Imamo "pravu" i tzv. quad pumped frekvenciju. Potonja se dobije množenjem ''prave'' frekvencije sa 4.
Npr. s postavljenih 333MHz, množenjem sa 4, dobivamo krajnju frekvenciju sabirnice - 1333MHz (quad pumped FSB).
U priči o OC-u se sve vrti oko frekvencije ove sabirnice. Množenjem FSB-a i množitelja dobivamo krajnju brzinu procesora (npr. 333*8=2666MHz).

CPU Multiplier - množitelj procesora, definira finalnu brzinu samog procesora. Kako sam gore rekao: množenjem FSB-a i množitelja dobivamo pravu brzinu procesora.
Većina novih procesora dolazi sa zaključanim množiteljima (prema "gore"). Izuzev Extreme serije Intelovih, te FX i Black Edition serije AMD-ovih procesora.

vCore - voltaža (napon) procesora. Dizanje voltaže procesora vam omogućava veće frekvencije istog. Rezultat veće voltaže je i veće grijanje procesora.
Tako da, u slučaju većeg OC-a je vrlo poželjno nabaviti neki aftermarket cooler (prijedlozi niže u tekstu). Preporuka je da istu podešavate ručno jer ploča u slučaju postavke na AUTO nerijetko daje procesoru više voltaže nego što treba. A time nepotrebno dobivamo veće grijanje.

vDrop - razlika između voltaže postavljene u BIOS-u i one u Windowsima, u idleu.

vDroop - razlika između voltaže u idleu i voltaže u loadu. Isti dosta ovisi o kojoj se ploči radi ali i procesoru. Isti se može eliminirati iz BIOS-a na nekim pločama, dok se u većini slučajeva treba raditi nekakav mod. Najčešće je dovoljan jednostavan pencil mod.

vDIMM - voltaža memorije. Kao i u slučaju voltaže procesora, preporuka je da voltažu memorije uvijek podešavate ručno. Defaultna voltaža DDR1 memorija je 2.5v, DDR2 memorija 1.8v te DDR3 memorija 1.5v. Kasnije u testu ću se dotaknuti preporučenih voltaža.

RAM Divider - memorijski djelitelj. Ovisan o frekvenciji sistemske sabirnice FSB-om. Kad se priča o brzini memorije razlikujemo dvije brzine, slično kao i u slučaju FSB-a. Dakle imamo "pravi" takt memorije i onaj efektivni (koji dobijemo množenjem pravog takta sa 2.). Najmanji dostupni djelitelj je u pravilu 1:1. U slučaju postavljenog FSB-a na 400MHz, memorija nam radi na ''pravih'' 400MHz, iliti 800MHz efektivno. Dostupni djelitelji ovise o trenutno postavljenom strapu.

Chipset Voltage - voltaže čipseta. U slučaju Intelovih imamo dostupne za više komponenti. A to su vFSB, vMCH, vPLL i sl. Nazivi variraju od BIOS-a različitih ploča.
Voltaže se dižu u slučaju većih frekvencija krucijalnih komponenti.

Hypertransport Frequency/Multiplier - na ovo nailazimo u slučaju OC-a AMD A64 (X2) procesora. Hypertransport sabirnica radi na 1000MHz. Ista se dobiva množenjem FSB-a sa 5.
U slučaju žešćeg OC-a, množitelj HT-a ćete morati smanjivati na manje vrijednosti: 4 ili 3...kako bi mogli dobiti veće frekvencije a da vas ploča ne koči.

PCI/AGP/PCI-E Frequency - brzine ostalih sabirnica u računalu PCI, AGP/PCI-E u slučaju OC-a moraju biti zaključane. U današnje vrijeme većina ploča dotične vrijednosti ima fiksirane, no prije su se iste morale zaključavati kako nas ne bi kočile u OC-u. Jer su se iste dizale usporedo sa dizanjem FSB-a. Stock brzina PCI sabirnice je 33MHz, AGP 66MHz, a PCI-E 100MHz.

Evo nadam se da će netko nešta naučiti,nešto sam pisao ja a nešto sam iščačkao po drugim forumima!I da,ako ćete klokati radite to na svoju odgovornost!

Obično se uz ploču dobija OC-erski softver (uz neke naravno high-end ploče). Recimo ja sam sa svojom dobio Ai Suite

Ima Clock Gen, set FSB, ali svi ti programi mogu se pronaći u drugom tutorijalu

Zato se je i većina ljudi drži overclocka iz BIOS-a

Koja je razlika clockanje iz windowsa i BIOS-a? kazu da se moze nesto zeznut ak se iz windowsa... neznam

Samo da napomenem

Programi za OC iz Windowsa:

1.SET FSB

2.CLOCK GEN

3.EASY TUNE

4.uGURU

Evo nekoliko poznatih programa za pracenje stabilnosti procesora i systema nakon OC-a:

ORTHOS(small fft,large,in place fft,blend)

:Small FFT
Test koji najviše opterećuje procesor. U ovom slučaju se memorija opterećuje minimalno, tako da je ovo dobar indikator stabilnosti procesora.

Large, In Place FFT
Pojačana verzija gore navedenog testa. Uključuje i malo veće korištenje memorije. Za ovaj test možemo reći da je nešto između SmallFFT-a i Blend testa.

Blend
Test koji primarno opterećuje memoriju. Točnije umjesto opterećivanja CPU cachea, isti opterećuje memorijski kontroler.
Poželjno koristiti nakon što smo testirali stabilnost procesora.

Koliko dugo testirati? Za neke kraće testove stabilnosti, npr. u slučaju OC-a, dovoljno nekih pola sata, jer u prvih par minuta testovi pucaju u slučaju nestabilnog OC-a.
Ako idete tražiti 24/7 stabilnost, vrtite ga preko 12 sati, poželjno i duže.

S&M
Program koji najbolje opterećuje Athlon 64 procesore. Kako čitam po netu, i po 5C više optereti procesor, nego Prime. Dok je za Core2 procesore, Prime ipak zakon.

SuperPi/HyperPi
Program koji više služi za benchmark nego za pravo opterećivanje. No u slučaju 32M testa, isti ipak može pružiti dobru sliku stabilnosti sustava.
U slučaju višejezgrenih procesora preporučam da koristite HyperPi. Jer isti ima mogućnost vrtjeti Pi instancu u onoliko threadova koliko imate jezgri.

Memtest86
Test koji služi za testiranje stabilnosti memorije. Vrti se sa diskete, bootabilnog CD/USB-a. Po meni najbolji program za tu namjenu. 20-ak loopova sasvim dovoljno za test.

3dMark
Svima poznat, 3DMark nam može poslužiti kao test stabilnosti ne samo grafičke kartice, nego i procesora. Za test posebno pogodan zahtjevni CPU test u '06-ici.

Za praćenje temperature su najrasprostranjeniji Core Temp, Real Temp te Everest.

Barem si mogao navest da je sve copy-paste sa PC ekspert foruma tocnije od Razera. Izvorni tekst.