Napon i latencije, DDR2 i DDR3 - esej

Znam da nije ono što želiš, ali u eseju piši napon, a ne voltaža. Instant plus kod profesora

joj al' se prave pametni tuda po ovom forumu.
Ovako, ukoliko uopće nemaš potrebu za OVERCLOCKIRANJEM memorije nemoraš aposlutno niti najmanje prčkati niti po voltaži niti po latencijama memorije. Međutim, pošto neznam kakav točno "esej" pišeš onda će mo ovako: kod OVERCLOCKanja odnosno PODIZANJA radnoga takta (frekvencije) memorije (nekad je u pitanju FSB, nekad samo takozvani BASE CLOCK ==> [na pločama sa AMDovom platformom kreće od 200MHz, a na matičnim pločama temeljenim na Intelovoj platformi počinje sa 100MHz].
AMD je napustio FSB (FrontSideBus) i prešao na HT (HyperTransport) još krajem 2003. odnosno početkom 2004. godine, a Intel je prešao sa FSBa na svoj QPI (QuickPath Interconnect) 2008. godine.
Sve je ovo vezano uz tvoju temu jer kod starijih ploča sa FSBom (iako se taj izraz jako često i dan danas koristi umjesto ovih novih, pogotovo kod Intelovih ploča, a to je POGREŠNO jer netko tko dobro POZNAJE hardware računala može se dovesti u situaciju zbunjenosti), dakle kod starijih ploča sa FSBom situacija sa overclock-om memorije malo je drugačija. No, otišao sam predaleko. Da se vratimo na točnu temu, na stvar.

Pošto sam ja tek sad SHVATIO (došlo mi iz guzice u glavu) da ti pričaš samo i isključivo samo o DDR2 I DDR3 memoriji, onda tu više nema starih ploča sa FSBom (tak da i ovaj gornji dio teksta možeš DOSLOVNO ZANEMARITI), već samo nove ploče AMDove sa HTom odnosno Intelove sa QPIom. Pa možemo početi:

Povećavanjem FREKVENCIJE (radnog takta [MHz ili GHz]) kod memorije u jednom trenutku dođe do NE STABILNOG rada računala pa se tada zahtijeva:
 1) ili dizanje NAPONA (Voltaže) memorije,
 2) ili OTPUŠTANJE (znači nije "puštanje" (kako si ti rekao) već otpuštanje odnosno oslobađanje iliti olakšavanje) LATENCIJA memorije

ono što će ti svaki pravi profesionalni OVERCLOCKer prvo preporučiti jest da malo POPUSTIŠ odnosno OTPUSTIŠ latencije (i to one "glavne", jer latencija ima pun k..., samo moraš i znati koje su te koje nazivamo "glavnima"). A tek ako to ne uspije onda dižeš NAPON tj. VOLTAŽU!!!

Dakle: (kao što si ti rekao) "VOLTAŽA SE MORA DIZATI DA BI SE SPUSTILE LATENCIJE", to nema veze sa vezom, a kamoli sa radom DDR2 I DDR3 RAM memorije. Dakle ili prčkaš po VOLTAŽI ili po LATENCIJAMA. Prvo se preporuča "popuštanje" latencija iz razloga što ak' tako dobiješ stabial sistem (overclockiran) onda nema potrebe za uopće diranjem napona (voltaže) memorije, a ako nema potrebe za dizanjem voltaže (napona) memorije onda ti je memorija SIGURNIJA!!!
Na koji način SIGURNIJA??? Na taj da je nećeš skuriti u toku OVERCLOCKiranja, ili da joj nećeš (iako sve bude radilo stabilno), nećeš joj skratiti ROK TRAJANJA!!! Jer podizanje VOLTAŽE odnosno NAPONA (na bilo kojoj komponenti računala) DOVODI (pazi: nije da može dovesti nego DOVODI) do skraćivanja roka trajanja te komponente. Možda malo (par sati, par dana), a možda puno (par mjeseci ili čak godina) to opet ovisi o proizvođaću, kvaliteti proizvodne linije (općenito) te kvaliteti TE SERIJE MEMORIJE KOJU KORISTIŠ!!!!

ZAKLJUČAK: Sada će mo pokušati SKRATITI SVE OVO:
           Kada OVERCLOCKaš (nabrijavaš, nabudživaš) komp ili samo RAMe prvo što radiš jest to da podižeš njihov radni takt (njihovu frekvenciju koja se mjeri u MHz ili GHz) skroz dok je sistem (računalo) stabilno, dok god i BIOS i POST i sami OS (Operativni Sustav) i sve druge aplikacije i programi rade normalno. Kada sistem postane NESTABILAN (greške, blokiranja, nema slike, ne pali se računalo, pišti "beeper, PC Speaker", ovo-ono...) tada:

            1) OTPUŠTAŠ odnosno POPUŠTAŠ latencije RADNE memorije kako bi im olakšao (ajmo ovako reči) GURKANJE i NAGURKAVANJE te VAĐENJE i POVLAČENJE podataka sa memorijskih lokacija pri toj frekvenciji na koju si OVERCLOCKirao. Znači otpustiš njihove vrijednosti (kod nekih "glavnih" latencija za samo 1 (jedan) ili 2 (dva), a kod nekih drugih "glavnijih" latencija samo za 0.5 (pola) do 1.0 (jedno cijelo) [kod asinkrone DRAM memorije radi se o nano-sekundama, a kod sinkrone DRAM memorije radi se o taktovima (to ćeš vidjeti u BIOS Setup-u)]. Zatim provjeriš da li je računalo postalo STABILNIJE, ako nije ponoviš još samo jednom (MAXIMALNO DVAPUT) istu radnju. Ukoliko sistem ne postaje ništa stabilniji, onda vratiš sve latencije na one vrijednosti koje su bile prije nego što si ih i prvi put taknuo (TO JE JAKO VAŽNO)!!! Tek onda ideš na:
           2) PODIZANJE RADNOG NAPONA (VOLTAŽE) RADNE memorije. Zavisno od matične do matične, od BIOS Setup-a do BIOS Setup-a (da li ćeš moći da podižeš vrijednosti napona u "%" (postotcima) ili u samoj mjernoj jedinici napona, a to su "V" (Volti)). Najbolje bi nam odgovaralo da možemo prčkati točno po VOLTIMA, a ne postotcima (%) jer u slućaju s postotcima moraš još sa strane računati koliko posto je to napona (ovo-ono). Taj napon isto podižeš za mrvicu. Na primjer od 0.02 do 0.05 VOLTA, a ako se radi u postocima isto tako samo umjesto 0.02 V ti ćeš podići za 0.02 % (a onda sa strane izračunaj koliko je to VOLTI), prije nego što spremiš te postavke BIOSa i tako pokušaš BOOT-ati računalo. Uglavnom (slićno) kao i kod latencija, taj postupak (MRVICU po MRVICU) ponoviš 2-3 puta i ako sistem ne postaje niti MRVICU STABILNIJI!!!! Onda te muči nešto drugo. Al to drugo sada više nema nikakve veze sa tvojim "esej-om".

ISPRIČAVAM se i tebi i cijelom forumu zbog mojeg OVOLIKOG posta, međutim kao što sam rekao na samome početku (ovdje mnogi znaju skoro svašta, al' ništa od njihovih savjeta i priča ne funkcionira u praksi. I ne samo to, već neke njihove informacije uopće ne postoje npr. u specifikacijama ili u postavkama BIOS Setup-a ili slićno). Osobno NE VOLIM gurati svoj nos tamo gdje mu nije mjesto što znači, ako neznam STOLARIJU i STOLARSTVO, onda ti nikako neću i ne želim preporučiti "debljinu" nož-a za ubodnu pilu jer "JA MISLIM" da bi taj mogao biti ćist OK!!!!

P.S. Svima koji ga danas slave, od srca im želim Ćestit i Sretan te Blagoslovljen BOŽIĆ i sve najbolje želje (koje si i sami žele) da im se uisitinu i ostvare. Znam da nije niti tema niti post za to, al' da iskoristim priliku kad sam već tu!!! 

Nema na čemu...
nemaš problema druže, ako išta još ubuduće budeš trebao, slobodno računaj na mene. Oko 15-ak godina bavim se računalima (a proučavam i skupljam sve živo od hardware-a i software-a skroz od prvog Intelovog (ajmo reči pravog prvog PCa odnosno Stolnog iliti Kućnog Računala)). To jest skupljam, benchmarkiram, testiram (manje-više) sve od prvog Intelovog procesora 8-bitnog za PC, 8088 pa nakon njega (njegova) 16-bitna verzija 8086 iz '78. godine pa sve do današnjih (i Intel i AMD platforme).
NE ZNAM SVE o računalima, al' znam poprilično toga.

Sve što sam htio reči, ako nešto zatrebaš, odnosno imaš kakva pitanja slobodno računaj na mene, obrati se... i pomoći ću koliko god mogu i znam.