Linux - pitanja i odgovori

-probaj drugi browser..

.. btw, kog vraga ćeš na speednetu? Mreža je mreža (nije bitan OS, nego pretplata ISPu i žica).

-bravo, tako se to radi, većina odgovora postoji samo navedeš svoju kombinaciju i u par linkova se nađe.. (bespomoćni se obično vrate na onaj drugi OS).

rhytmobox i amarok su ružni prava katastrofa.

Pa instalirao sam chromium, google earth, skype ,gimp ,ktorrent, ubuntu tweek, clementine...onako par progama za osnove operacije .

Odustao sam od amaroka jer je užasan vizuelno a komplicirano instalirat druge teme, a svidjelo mi se na njemu što ima masu opcija tekst ,wiki, itd. šteta!

Clementine je OK!

https://amarok.kde.org/

na ovoj stranici izgleda fenomenalno, a kad ga insaliram obična bijelo siva podloga .ne znam kako napravit da amarok izgleda kao na njhovom webu- ove slike???

pojasni?

KDE SDK u sofware centru sam našao?

@osvit

al buš se zapetljal,,heheheheh ,,,  no tako se i uči ....

- kad dođe vrijeme za novu instalaciju os-a ( a to bu ubrzo kako si krenuo ) , 

onda na samom početku instalacije ubunta potvrdi onu kućicu da hoćeš 

i vlasničke kodeke, pa ti uz  malo sreće nakon instalacije neće trebati dodatni kodeci..

- meni je tako, ubuntu 14.04.1 već mjesecima nije naletio na ništa da bi zhtjevalo

restricted extras ili bilo kaj dodatno....

-za dobar osjećaj browsanja , potegni ti download googleovog chroma, ( .deb extenzija)

desni klik  na tu datoteku, odradi instal kroz softvare centar i onda vidi jel ti chrome

pokriva sve kaj očekuješ od surfanja ( pazi, chrome, a ne chromium )

A zašto bi pobogu micao Grub?

EDIT: Koji "okus" Ubuntua si instalirao? Bolje rečeno koji DE koristiš?

Da, radi se o KDE System Settings programu. Amarok je dio KDE Software Compilationa i normalno je (developerima Amaroka) da prati postavke KDE-a radi unificiranog izgleda sučelja. Izgled gotovo svih KDE SC aplikacija podešava se putem KDE-ovog System Settings programa. Budući da si instalirao Amarok, gotovo sigurno je povukao niz KDE biblioteka koje su mu potrebne za rad, a budući da je KDE v4 podosta monolitan, System Settings vjerojatno ne treba povlačiti puno dodatnih biblioteka.

Clementine je fork Amaroka 1.4, po mnogim mišljenjima (i mojem) najboljeg audio playera za Linux pred par godina. Mnogima redizajn Amaroka kod izlaska verzije 2 (koja je uključivala prelazak s Qt3 i KDE3 biblioteka na Qt4 i KDE4 biblioteke) nije "sjeo", tako je forkan Amarok 1.4 i portan na Qt4 biblioteke (KDE biblioteke nisu potrebne). Clementine također ima informacije o umjetniku i albumu s Wikipedije, Last.fm i drugih servisa, prikaz riječi pjesama, ... 

Treba spomenuti i Exaile, koji je napravljen po uzoru na Amarok 1.4, ali implementiran korištenjem GTK biblioteka; DeaDBeeF, napravljen po uzoru na foobar2000; gmusicbrowser koji dolazi s hrpom različitih layouta, a proučavanjem dokumentacije i malo truda možeš stvoriti svoj layout; te Quod Libet koji je dizajniran s mišljenjem da korisnici najbolje znaju kako organizirati svoju biblioteku glazbe, te je potpuno prilagodljiv korištenjem regexpova. Pogledaj ovu stranicu za kratke recenzije niza audio playera za Linux. Stranica je stara skoro godinu dana, pa su neki playeri vjerojatno doživjeli znatne nadogradnje (npr. DeaDBeeF).

Oko Flash pluginova - postoje tri formata pluginova - ActiveX format kojeg koristi Internet Explorer i dostupan je samo za Windowse, PPAPI (Pepper Plugin API) format kojeg koristi Chrome/Chromium i nova Opera, dostupan za Windowse i Linux, te NPAPI (Netscape Plugin API) kojeg koriste svi drugi i dostupan za Windowse, OS X i Linux (ali za Linux ne i verzije novije od v11 jer je Adobe prestao izdavati novije verzije - izdaje samo v11 s zakrpama sigurnosnih propusta). Do verzije 35, Chrome/Chromium je imao podršku i za NPAPI, tako da nije bilo potrebno imati instaliranu i PPAPI verziju. Chromium ne dolazi s ugrađenim PPAPI Flash pluginom kao Chrome, niti je on naveden kao dependency, budući da je Chromium open source program (što je opće poznato), a Flash je vlasnička tehnologija. Google Chrome je vlasnički (proprietary) freeware program (prema sekciji 9 Chromeovih uvjeta korištenja), dostupan iz Googleovog Ubuntu repozitorija i dolazi s ugrađenim PPAPI Flash pluginom.

Znači skinuo si Ubuntu s Unityem. Skini si ISO Kubuntua i isprobaj ga instaliranog na USB. Ako ti se više sviđa taj DE koristi njega.

Bootloader pa bezveze????

-svejedno koji boot manager, bitno je samo da podržava/prepozna OSeve. Tko ne želi GRUB ne mora ga ni instalirati (dio o particijama i verzijama OSeva je površan/nepotreban, svaki OS u multibootu ide na svoju particiju tj FS).

-svaki popravak i sl boot managera se može obaviti npr install medijem ili iz OSa/CMDa ako boota (ne treba dodatnih appsa, mada je easybcd juzer friendly, + rizik za noobove).

-ako želiš KDE (app) tad korisit KDE DE ili pronađeš alternativno rješenje. (btw, dosta appsa postoje u više okusa, naziv app za KDE u odnosu na gnome obično ima prefix K)

btw:

- do sad (win8) to nije bilo moguće s win managerom.

- grub je ponekad poželjniji, moćniji, dozvoljava razne peripetije s diskovima/particijama/ISOima/i sl. Ako ti takve mogućnosit ne trebaju, tad je stvarno svejedno. Bitno je da se snađeš i napraviš ono što želiš.

Ovdje se lijepo vidi razlika između Gnome i KDE:

http://www.psychocats.net/ubuntu/unityplasma

Pocetnik sam u linuxu ranijih godina sma ga par puta instalirao i pobrisao jer mi s nije dalo s tim. a sad ga malo vise upoznavam. Sad sam instalirao KDE i izgleda mocno!

Inace fali  mi mjesta nakon instaliranih programa pa sma pokusao resize parrtitions sa Gparted ali nije mi dao da im promjenim velicine, zna li netko zasto

moraš pokrenut Gparted sa live cd ne možeš povečati particiju sa koje si pokrenuo OS 

Drugi problem če ti biti kad rebootas sigurno ti se beće bootat OS morat ćeš sa live cd_a fstab namjestit kako treba "google"

Probao sam iz WIndowsa, sa partition wizardom, ali ni on mi nije mogao smanjiti particiju home, da bih povećao root particiju Ubuntua.

<sup><sub>Mala prica

Once upon a time, long ago there was a king who ruled a prosperous land. Poverty was unknown there and every person  was gainfully employed. Hence the sight of a beggar making his way along Main Street caused quite a stir in the  capital of the land. The king demanded to see this strange man. When brought to him the beggar revealed that he  indeed did not have any possessions nor any money for the purchase of food. The king magnanimously offered all-you- can-eat meals for the rest of the week and clean clothes so that the beggar could continue his journey to the next  land. Surprisingly, the beggar declined the royal offer and asked for a modest favor. The king demanded to know what  the wish was. The beggar humbly requested a grain of rice for the first day, two on the second, four on the third  day and so on - doubling the previous days contribution.

The king looked through the window at the overflowing granaries and almost accepted it when his grand vizier,  remembering something that he had learnt in Elements of Numbers (Math 201 at the local University) advised his  highness that he should reconsider. To calculate the implication of the wish he pulled out a dusty abacus to perform  exponential calculations. He fumbled with it for a while but could not express the magnitude of the numbers involved  because he ran out of beads. The king getting impatient with his vizier on such a simple wish from a poor man,  officially granted the beggar the wish. Little did he know that he had sounded the death knell of his reign.

The next day the beggar came to claim his grain of rice. The townsfolk laughed at the beggar and said that he should  have taken the king's kind offer for a full meal instead of the measly grain of rice. On the second day he was back  for the two grains. A week later, he brought a teaspoon for the 128 grains that was due to him. In two weeks it was  a non-negligible amount of half a kilo. At the end of the month it had grown to a whopping 35 tons. A few days later  the king had to declare bankruptcy. That is how long it was needed to bring down the kingdom.

i tako je riknuo slobodni linux (smijati cu se kada za koje desetljece kada se ovako sto obistini)</sub></sup>