Autor izrijekom govori da za ekološka prihvatljivost zelenih automobila ovisi od ekonomije do ekonomije. Ne znam kakve Peking ima veze sa Zagrebom ili Splitom?
Clanak govori o "cijelovitom" pristupu sto uopce nije istina. Cijelovit pristup obuhvaca sve, od proizvodnje do reciklaze. Recimo, elektricni auto koristi bakar za motor dok drugi koriste aluminij. E sad, sto je ekoloskije? Reciklaza LiIona je daleko gora nego komada pleha rezervoara. Ako se ne varam reciklaza solara jos nije zazivjela, ali su problemi poprilicni. A tek nuklearke. Itd...
Na kraju mislim da krave proizvode vise CO2 nego auti.
A s trece strane, ajde da vas vidim elektricnim autom ic na put. I da imate punionice svako malo, vjerujte mi, vrlo brzo bi vam dop.... cekat sat vremena na punjenje. I tako nekoliko puta. A kada krepaju akui onda je jeftinije kupit novi auto nego ovaj popravljat - reciklaza.
Drugim rijecima, dok se ne nadje kulturan izvor struje nista od elektrike. No u cijelovitom pogledu gledamo i zamjenu starog na novo sto je ogroman problem (osim za drzave, proizvodjace i banke koje bi profitirale).
Jedino dobro rijesenje je ekoloskija zamjena za fosilna goriva. Npr alge umjesto benzina. Ili sto su ameri iz morske vode uspjeli dobit vodik po nizoj cijeni od benzina.
Zašto bih morao toliko čekati, ako postoji izmjena baterije?
Autor izrijekom govori da za ekološka prihvatljivost zelenih automobila ovisi od ekonomije do ekonomije. Ne znam kakve Peking ima veze sa Zagrebom ili Splitom?
Naravno da Peking sa Splitom ili Zagrebom nema veze, ali je autor spominjao i druge države, Poljsku npr, a i tablica uz tekst su američki podaci.
No to ne mjenja na stvari da EVi mogu doprinjeti na načine kojih još nismo ni svjesni.
-trenutno nekoliko interesa/lobija trkelja ono što je njihovoj strani u interesu, to je logično i legitimno.
-el.automobil nije manje zagađenje ako se proizvodnja energije uključi u formulu, a mora se, jer je svaka 'sitnica' u mehanizmu bitna, 'kotačić'. El.automobil je tad samo drugi agregat.
-naftna ind. je jaka, ogromna i prevažna. Kad se govori o preradi nafte to nije samo benzin/auto. To je kompletna kemijska ind, gnojiva, plastika, poluvodići, asfalt, bitumen.. benzin je samo jedan od 'nuzproizvoda' te industrije i bez obzira da npr sutra sve automobile zamijenimo el. verzijom, benzin bi i dalje bio tu u jednakim proizvodnim količinama, jer nam treba npr asfalt i ostalo što se iz nafte rafinira. Najsmiješniji dio, bez naftne ind ne možemo ni napraviti (nikakvo) vozilo, koje bi u takvoj priči eliminiralo naftu.
Ako se samo promjeni 'agregat' a primarni izvor ostane isit, tad je globalno ista stvar iz šupljeg u prazno. Zapravo tad više uticaja na smanjenje zagađenja ima smanjena potrošnja (kao razvoj motora) i filteri, bezolovno gorivo i sl.
Bitna je (nepostoji termin ili konkretan podatak, pa izmišljam..) 'ukupna' količina svih resursa, goriva.. koje se u proizvodnju (ne nužno/ne samo) automobila mora uložiti, pa da i teoretski nakon tog ide na ''duh sveti'' s nula zagađenja, troška i sl.
Uz mali problemčić, vjerojati 'brojkama' je u ovakvom slučaju upitno, jer svaka strana iznosi svašta, pa i gluposti (Plomin 6-ili-20%). Kako onda imati 'pravi' stav, mišljenje kad ni 'brojkama' kao činjenicama ne možemo vjerovati jer su podložne interesu. ... čekati, vidjeti, nešto ipak raditi, pa što bude. Kud svi tud i .. i Mujo.
Kakav članak! Kakav spin! Potpuno su preokrenuti uzroci i posljedice.
Ispada kao da je čovječanstvo prisiljeno graditi nečiste elektrane zbog ogromne najezde električnih automobila. Svašta! Vjerojatno su se te termoelektrane pojavile prije par godina, s prvim autima na struju.
Istovremeno, autor očito nema problema s desetinama drugih električnih uređaja koje koristi svaki dan. Ti valjda rade samo na onu finu struju, iz vjetra. Samo auti su ti Đavolji proizvodi koji će dokrajčiti našu planetu ;-)
Isto vrijedi i za baterije. One za aute su gadne. A kad se metnu u druge uređaje onda nekim čudom postaju prihvatljive i zdrave.
Samo još fali da se okomi na te proklete tramvaje koji nas već godinama truju. :-)
Ma kavi naftni lobi.
Struja koju trebaš za EV plus proizvodnja dotičnog neminovno generiraju veće zagađenje od običnog dizel automobila.
Zvući blesavo ali malo razmislite.. Baterije i sama EV trebaju proizvedenu el en.(ili iz naftnih derivata ili iz nuklearki) uskladištiti u skupe i ekološki neprihvatljive( zbog rudarenja sve rijeđih metala) baterije.
EV su za mene osobno bezvezna dok god ne iznađemo alternativni isvor čiste i jeftine energije. Solarni paneli u današnjem obliku i efikasnosti tu ne spadaju.
ako se gleda u budućnost, povećanje potrošnje struje uzrokovano povećanjem korištenja električnih autiju će uzrokovati i potrebu za povećanjem proizvodnje električne energije što nas dovodi do potrebe izgranje jačih/učinkovitijih elektrana svugdje gdje nastane tako povećana potreba za strujom a zbog postizanja što veće učinkovitosti elektrana uz smanjenja cijene izgradnje morat će se orijentirati ka najnovijim tehnologijama. i tako dolazimo do novih nuklearki recimo što rade na bazi toriuma i gdje bi povećanje njihve količine uzrokovalo nerentabilnost korištenja elektrana na fosilna goriva što bi uzrokovalo prestanak njihovog korištenja i čime bi se automatski smanjilo zagađivanje. to je budućnost a ne gledanje krparenja postojećeg stanja sa postojećim izvorima. uostalom povijest pokazuje da promjene trendova pokreću gospodarstvo a prelazak sa fosilnih goriva na nove oblike proizvodnje energije je definitivno jakao promjena trenda koja bi itekako pokrenula sva svjetska gospodarstva
Zaboravljate jako bitnu stvar, kod proizvodnje (rafiniranja) benzina se troše velike količine električne energije, otprilike 1kWh po litri. A ta struja dolazi iz istih izvora koje se koriste za punjenje električnog, čak i lošijih izvora jer rafinerije uglavnom imaju svoje elektrane.
Cijela ova priča o zagađenju električnih automobila pada u vodu, jer automobili koristeći samo struju koja se koristi za rafiniranje 1L, mogu preći otprilike istu udaljenost koliko i standardan automobil s gorivom s tom jednom litrom.
Više je izvora korišteno za ovaj tekst, ali primarno su korištena ova dva dolje. Prvi za onečišćenje okoliša i smrtnost, a drugi za emisije stakleničkih plinova. Oba su rada dostupna na webu, a ukoliko imate problema dohvatiti ih ili ste zainteresirani za više izvora slobodno se javite.
1. Tessum, Christopher W., Jason D. Hill, and Julian D. Marshall. "Life cycle air quality impacts of conventional and alternative light-duty transportation in the United States." Proceedings of the National Academy of Sciences 111.52 (2014): 18490-18495. (The Economist graf je temeljen na ovom radu.)
2. Hawkins, Troy R., et al. "Comparative environmental life cycle assessment of conventional and electric vehicles." Journal of Industrial Ecology 17.1 (2013): 53-64.
Mislim da ipak ekološki električni automobili nisu bajka, što autor rada i sam potvrđuje.
Međutim, fosilna goriva su ekološki prihvatljivija od električnih vozila ako za punjenje baterija koriste upravo energiju iz fosilna goriva?!
Dosta nezgodna pozicija ali se da naslutiti kako problem s električnim vozilima i nije previše vezan uz ekologiju.
Za Poljsku je čisti električni automobil preko šest puta smrtonosniji od benzinca.
Ako sam dobro shvatio, autor je smrtnost pretpostavio prema koncentraciji štetnih plinova koji se emitiraju prilikom izgaranja fosilnih goriva pozivajući se na radove Krewskog, ali su pritom iz tog rada izostavili uopće spomenuti utjecaj dušikovih oksida, glavni izvor onečićenja je upravo od automobila i to u urbanim sredinama pa je štetan utjecaj po zdravlje čovjeka statistički najizraženiji. Ako jesam dobro shvatio, izostavljanje koncentracije dušikovih oksida ozbiljno diskreditira rad na kojem se temelji autorov tekst.
Čak i da to nije tako, da zanemarimo sve gore ekološki problem u Poljskoj proizlazi iz TE elektrana na ugljen i to je činjenica. Ideja da koliko su ekeološka električna voziila ovisi o utičnici na koju se ista pune je ignoriranje uzroka problema, spin. Ostaje nam samo potražiti tekst u kojem weš mašina u poljskoj je čak do 6 puta smrtonosnija......
Ako zanemarimo eventualne manjkavosti rada ostavljeno je mjesta za dvije pozicije, onu koja će prozivati weš mašine, električne automobile, pegle za smrtnost u Poljskoj i onu koja će ipak uperiti prst u činjenicu da su fosilna goriva ta koja uzrokuju onečišćenja te time negativan utjecaj po zdravlje čovjeka.
Za Poljsku je čisti električni automobil preko šest puta smrtonosniji od benzinca.
...
Ovakve floskule su mi najače. Mislim kako se mjeri ta količina 'smrtnosti' ili 'čistoća' energije ??? A što je najgore u cijeloj priči i znastvenici se često uhvate na takav tanak led.
Evo, ja bih se prvi odrekao, ali auto mi je potrebno za vožnju van grada (putovanje od cca 1:20 bi mi trajalo javnim prijevozom 3:30 - 5:00 sati, ovisno o presjedanjima).
Spreman sam dok sam u gradu auto sparkirati u garažu i voziti se javnim gradskim prijevozom, ali benzine potrošim oko 330 - 350 kuna mjesečno (ako ne i manje), a mjesečni pokaz mi dođe 380 kn. Mreža lokalnih autobusa je očajna i nepraktična, a cijena pokaza veća od troška benzina. Uz ovakvu ekonomsku računicu, ispada da su u Hrvatskoj najveći zagađivači nesposobni uhljebi.
Uz pretpostavku da voziš u prosjeku 60 km/h i po navedenom vremenu da prelaziš 72 km dnevno i da radiš 25 dana u mijesecu i sa cijenom benzina 9 kn došao sam do raćunice da ti auto troši 2.16 litre na 100 km. ili?
Evo, ja bih se prvi odrekao, ali auto mi je potrebno za vožnju van grada (putovanje od cca 1:20 bi mi trajalo javnim prijevozom 3:30 - 5:00 sati, ovisno o presjedanjima).
Spreman sam dok sam u gradu auto sparkirati u garažu i voziti se javnim gradskim prijevozom, ali benzine potrošim oko 330 - 350 kuna mjesečno (ako ne i manje), a mjesečni pokaz mi dođe 380 kn. Mreža lokalnih autobusa je očajna i nepraktična, a cijena pokaza veća od troška benzina. Uz ovakvu ekonomsku računicu, ispada da su u Hrvatskoj najveći zagađivači nesposobni uhljebi.
Uz pretpostavku da voziš u prosjeku 60 km/h i po navedenom vremenu da prelaziš 72 km dnevno i da radiš 25 dana u mijesecu i sa cijenom benzina 9 kn došao sam do raćunice da ti auto troši 2.16 litre na 100 km. ili?
To sam bas ja malo cital pa onak, wtf... Pretpostavljam da mu svaki dan voznja traje 80min, od oka (ne da mi se racunat za preciznije) bi reko da u leru ne mozes tak malo potrosit = 350 kn mjesecno :)
Inace MrBlc po meni spada u gornji segment po kvaliteti forumske aktivnosti, stoga me cudi da je na kraju izvukao ovakav ocigledan zakljucak :)
Eh kada bi se više uložilo u željeznicu, više kolosjeka, brža i redovitija vožnja i puno ljudi se ne bi tlačilo ići autom u grad na posao, zatim univerzalna mjesečna/godišnja karta kojom možeš sjesti na vlak i onda na tramvaj za istu cijenu bi riješila puno problema, pomogla kako razvoju (izgradnja pruga, stanica, vlakova) tako i građanima sa jeftinijim i bržim prijevozim sredstvom. Putujem do borongaja oko 70 minuta svaki dan, udobno je u autu, ali kojim god putem išao, frustrirajuće i gubitak vremena. Vlakom bi stigao puno prije da vozi normalno cca 100-140Km/h i jeftinije. Auto me trenutno košta oko 40Kn + održavanje, vlak 32Kn + zet 20kn. Da ne pričam koliko bi se manje zagađivalo grad. Činjenica je da ovdje nitko ne razmišlja za idućih 20-50 godina, sve je samo od izbora do izbora.
Evo, ja bih se prvi odrekao, ali auto mi je potrebno za vožnju van grada (putovanje od cca 1:20 bi mi trajalo javnim prijevozom 3:30 - 5:00 sati, ovisno o presjedanjima).
Spreman sam dok sam u gradu auto sparkirati u garažu i voziti se javnim gradskim prijevozom, ali benzine potrošim oko 330 - 350 kuna mjesečno (ako ne i manje), a mjesečni pokaz mi dođe 380 kn. Mreža lokalnih autobusa je očajna i nepraktična, a cijena pokaza veća od troška benzina. Uz ovakvu ekonomsku računicu, ispada da su u Hrvatskoj najveći zagađivači nesposobni uhljebi.
Uz pretpostavku da voziš u prosjeku 60 km/h i po navedenom vremenu da prelaziš 72 km dnevno i da radiš 25 dana u mijesecu i sa cijenom benzina 9 kn došao sam do raćunice da ti auto troši 2.16 litre na 100 km. ili?
Čitati s razumijevanjem. Auto trebam imati zbog putovanja van grada (cca 80 minuta), a preko tjedna sam spreman odreći se odlaska automa na posao ukoliko bih imao alternativu u vidu efikasnog i povoljnog javnog prijevoza.
Da mi auto nije potrebno za putovanja van grada, ukupni trošak gradske vožnje bi mi bio znatno veći, a ovako predstavlja tek neznatni dio troška održavanja + benzin potrošen u gradskoj vožnji.
Meni nikako nisu jasni ljudi koji promoviraju te električne aute sa aspekta da su jeftiniji jer je struja jeftina. Kako se broj električnih auta bude povećavao past ce prodaja goriva a u cijenu goriva su uračunate naknade za izgradnju cesta , održavanje , porezi itd. Znaci ako sad prosječna registracija auta sa osiguranjem košta 5000 HRK ispast ce da cemo morati za električni auto plaćati 50000 HRK registracije i naknada. Od kud ce dolazit pare koje sad država ubire na gorivu ako ne od registracije i naravno poreza na automobile. Idu mi na živce ljudi koji misle sad cu ja sebi kupit električni auto i vozit ću se za džabe.
Napokon da se netko dotakao teme TRENUTNE besmislenosti električnih automobila. Sa kalkulacijama da električni automobili za vrijeme eksploatacije proizvode više CO2 po km su nepobitne (osim u Francuskoj) i o tom se nema što raspravljati. Malo tko se sjeti da se baterije za te aute proizvode od nikla koji se vadi u Kanadi sa prljavim bagerima pa se prljavim i nimalo ekološkim brodom transportira do Japana gdje se proizvede baterija. Onda se ta baterija opet prljavim i nimalo ekološkom brodom vraća u SAD gdje se sklapa automobil i opet se taj automobil prljavim brodom doprema u Europu. Koliko je u tom procesu emitirano CO2? Naravno da ne lobiram za naftnu industriju, kamo li sreće da se svijet riješi tog zla. Struja je budućnost, no ne na silu i nerazborito. Evo pozitivnih primjera: Porsche 918 Spyder, hyperauto, 850+ ks, hibrid, u normalnom prometu troši 4 litre benzina. Testiran na milijun kilometara. Kočenjem umjesto da se zagrijava okolni zrak i baca energija, ona se skuplja za koristan rad. To je pravi napredak.
Nadalje, još veći problem od sveg navedenog je planirana zastarjelost. Sve da i napravimo automobil koji ide na kore od banane kao u filmu Povratak u budućnost, taj auto će se raspasti za 15 godina. Ne zato što se ne zna i ne može napraviti kvalitetan proizvod, već zato što treba nekom prodati idući model. Radim u autoindustriji i znam to jako dobro. Postoje nepregledna parkirališta neprodanih, novih automobila (google: unsold cars graveyard). Ti novi auti trunu na parkiralištu umjesto da ih se ponudi ljudima po nabavnoj cijeni i da se na taj način zamjene stari i rastrošni auti koje većina svijeta trenutno vozi. To bi napravilo jači udarac na zagađenje nego ovi kvaziekološki električni automobili. Naravno, to se neće dogoditi. Zašto, kad marketing radi punom parom te je uspio uvjeriti ljude da kupuju električne aute za milijun kuna komad. Isto kako se neće dogoditi da se napokon počnu proizvoditi kvalitetni automobili, bez ovakvog suludog rasipanja. Zbog čega? Zbog "znanosti" ekonomije.
OT: Cvetojević je pametno napravio, umjesto da se utopi u moru poduzetnika koji voze njemačke limuzine, ističe se i dobiva medijski prostor i pozitivnu sliku o sebi zahvaljujući svom električnom automobilu. Svaka čast, i ja bi isto napravio.
Meni nikako nisu jasni ljudi koji promoviraju te električne aute sa aspekta da su jeftiniji jer je struja jeftina. Kako se broj električnih auta bude povećavao past ce prodaja goriva a u cijenu goriva su uračunate naknade za izgradnju cesta , održavanje , porezi itd. Znaci ako sad prosječna registracija auta sa osiguranjem košta 5000 HRK ispast ce da cemo morati za električni auto plaćati 50000 HRK registracije i naknada. Od kud ce dolazit pare koje sad država ubire na gorivu ako ne od registracije i naravno poreza na automobile. Idu mi na živce ljudi koji misle sad cu ja sebi kupit električni auto i vozit ću se za džabe.
Brineš nerealne brige. Problem koji si iznio je toliko daleko od trenutne stvarnosti gdje se udio električnih automobila na cesti u odnosu na uobičajene uopće ne može izmjeriti koliko je malen... Do trenutka do kada prodaja električnih vozila poraste i bude ih uobičajeno vidjeti na cesti već će se pronaći modeli po kojima će se nedostatak nameta ponovo dijelom nametnuti... A kod nas s obzirom na nenormalnu neefikasnost državnog aparata koj je velikim dijelom sam sebi svrha velik dio problema u nedostatku novca rješio bi se optimizacijom državne uprave i sustava koji upravlja cestama. Udio novca iz tih trošarina koji stvarno ide u izgradnju i održavanje cesta je minimalan, a sve to uz rasipanje na način da na lokalnoj cesti koja se popravlja vremenski jedno 3x duže nego što bi to realno trebalo trajati radi jedno 3x više ljudi nego što bi ih tu trebalo biti.
Realno, novca zapravo ima na bacanje, pa se s novcem i razbacuju, pa ga onda zbog tog razbacivanja zapravo nedostaje. Glupo ali istinito.
LPG - majka...
LPG - majka...
E85-majka.
Professional Case and PC modder. Sponsored by: CoolerMaster,Inter-tech,ASBIS, LD Cooling, MG Vrbanus , iShop,Noiseblocker,Shuttle,In Win, Enermax, EKWB, ASUS,Lamptron, Aquatuning
"Majka Hrabrost i njezina djeca" - Bertolt Brecht
Edo (majka), pijan k'o majka, i vratite dite materi.. (jel' sad ispucana majka-tema?)
Mačeha je daleko interesantnija, u pravilu milfača ili država koja se tako odnosi prema svojoj 'dječici'... a to su teme.
(edit: nije baš 'ničim izazvan', nego literalni Breht.. je bio kap) 
npr (ne)supjeli referendum Plomin, ovisi koja strana tumači. Slijedi era mraka, bar tako najavljuju energetičari ako se projekt ne provede, dok zeleni govore o co2, smrtnosti.. a stvar je vrlo jednostavna. Di sam tu ja kume.
Zanimljivo je nazvati čovjeka, koji se cijeli profesionalni vijek bavi energetikom, nezanalicom. To je moguće samo u forumskoj raspravi, gdje su svi instant znalci i šamaraju podacima s interneta. Nisu podaci s interneta sve što vrijedi (netko reče da sve ono što je na internetu vrijedi upravo onoliko koliko je i plaćeno, ponekad je vrijednost neprocjenjiva a ponekad je bezvrijedna). Nesporno je da su prevozna sredstva na elektro pogon ili neki drugi hibridni pogon budućnost. Mislim da autor ne dovodi tu činjenicu u pitanje. Ono što mene smeta je da se pod "zelenim" tehnologijama prihvaća sve i svašta a ne gleda se na to što se sve radi od "proizvodnje" do razgradnje pojedinog proizvoda (npr tehnologije proizvodnje štednih žarulja ili FV panela, zbrinjavanje njihovog otpada je isto priča za sebe). Ako želimo biti ekološki osvješteni onda se treba sagledati cijeli životni vijek proizvoda a ne da djeci u nasljeđe ostavljamo hrpe problema u vidu opasnog otpada.
Autor je na jednostavan način prezentirao situaciju vežući se uz svaku pojedinu zemlju, što je OK ali moja mala (sasvim mala) zamjerka ide u smjeru da kod usporedbi zemalja u EU treba uzeti u obzir i liberalizaciju tržišta električne energije. Isto je vidljivo i kod nas, zadnjih par godina. Ali to bi izišlo izvan okvira ovako kratkog članka i vjerujem da bi bilo dosta materijala i za doktorsku disertaciju.
Kako se bavim energetikom dugi niz godina (toplinska energija) mogu posvjedočiti jednu činjenicu. U RH se potiče ugradnja dizalica topline za grijanje i hlađenje (nema proizvođača u RH koji ih proizvode, tiu i tamo netko sklapa ili brendira) i postoji veliki presing, kako po pitanju regulative koja se donosi da se čim više ugrađuju iste. S druge strane se prirodni plin stigmatizira kao fosilno gorivo (istina fond daje poticaje i za ugradnju kondenzacijskih plinskih uređaja ali kad sagledate cjelokupnu regulativu onda sve naginje k dizalicama) a nešto od tog plina i sami proizvodimo. Da ne pričam o tome da smo izgradili plinovod do Dugopolja (mislim da je izgrađen do tamo a ako nije biti će uskoro dovršen). Pa si sad sami izvucite zaključke. Nekima je bitno da je zelenilo u njhovim džepovima (dolari).
Hm, premda članak ima dodirne točke s činjenicama, ne mogu se oteti dojmu da ima skrivenu agendu..
Komparacija količine zagađenja automobila s unutrašnjim sagorjevanjem i električnih automobila na temelju proizvodnje električne energije naprosto je kriva. Tako i dolazimo do različitih rezultata ovisno o zemlji i njenom načinu proizvodnje električne energije. Što je samo po sebi nonsens, jer rezultati moraju biti isti bilo gdje na svijetu. Ovdje se zapravo govori o proizvodnji električne energije, dok je električni automobil stavljen u tu komparaciju, rekao bih, malo zločesto. Povećani broj električnih automobila trebao bi pratiti i trend modernizacije proizvodnje električne energije, pa i obnovljivih izvora. Da li će time i el. auto biti 'ekološkiji'? Neće, automobil je 'isti', radi se o proizvodnji električne energije. Bajka..
Uz pretpostavku noćnog punjenja i pretpostavku da se u režimu manje snage elektrodistribucijska mreža pogoni strujom proizvedenom ekološki prihvatljivijima elektranama, ipak ekologija (dodatno) prevagnjuje na stranu električnih.
Međutim, čak i kad prevage ne bi bilo i kad bi električni imali jednak ekološki utjecaj kao i benzinski, opet bi i po pitanju zagađenja električni bili prihvatljiviji. Gradski promet proizvodi ispušne plinove u razini zemlje u velikim gradovima gdje je cirkulacija zraka daleko manja, a gustoća naseljenosti veća. To rezultira velikim lokalnim zagađenjem koje truje ogromni broj ljudi.
Električna energija se proivodi van gradova, u otvorenom i prozračnom prostoru, a malom gustoćom naseljenosti. Dimnjaci su visoki i plinovi se brzo raspršuju u velikim visinama.
Noćno punjenje rezultira povećanim korištenjem uglja jer tada nema sunca ni potrošača pa se gasi sve što se može...
Hm, premda članak ima dodirne točke s činjenicama, ne mogu se oteti dojmu da ima skrivenu agendu..
Komparacija količine zagađenja automobila s unutrašnjim sagorjevanjem i električnih automobila na temelju proizvodnje električne energije naprosto je kriva. Tako i dolazimo do različitih rezultata ovisno o zemlji i njenom načinu proizvodnje električne energije. Što je samo po sebi nonsens, jer rezultati moraju biti isti bilo gdje na svijetu. Ovdje se zapravo govori o proizvodnji električne energije, dok je električni automobil stavljen u tu komparaciju, rekao bih, malo zločesto. Povećani broj električnih automobila trebao bi pratiti i trend modernizacije proizvodnje električne energije, pa i obnovljivih izvora. Da li će time i el. auto biti 'ekološkiji'? Neće, automobil je 'isti', radi se o proizvodnji električne energije. Bajka..
Bez struje taj automobil predstavlja samo vrlo skupi ukras pred kućom.
Na tragu tvog komentara, koji je cilj zamjene (i poticanja zamjene) motora sa unutarnjim sagorijevanjem onima koji rade na struju? Ako su to samo performanse i tišina u kabini, onda nemamo o čemu razgovarati, tko si može priuštiti neka navali.
Ako govorimo o održivosti i ekologiji, a prilično sam siguran da je to trenutno jedini argument, onda je pitanje otkud struja dolazi ključno pitanje. Ako ćemo je proizvoditi u elektrani na fosilna goriva onda smo samo premjestili mjesto sagorijevanja i emisije plinova a nismo ni pipnuli problem ekologije i održivosti ovakve eksploatacije ograničenih prirodnih resursa.
Kako se bavim energetikom dugi niz godina (toplinska energija) mogu posvjedočiti jednu činjenicu. U RH se potiče ugradnja dizalica topline za grijanje i hlađenje (nema proizvođača u RH koji ih proizvode, tiu i tamo netko sklapa ili brendira) i postoji veliki presing, kako po pitanju regulative koja se donosi da se čim više ugrađuju iste. S druge strane se prirodni plin stigmatizira kao fosilno gorivo (istina fond daje poticaje i za ugradnju kondenzacijskih plinskih uređaja ali kad sagledate cjelokupnu regulativu onda sve naginje k dizalicama) a nešto od tog plina i sami proizvodimo. Da ne pričam o tome da smo izgradili plinovod do Dugopolja (mislim da je izgrađen do tamo a ako nije biti će uskoro dovršen). Pa si sad sami izvucite zaključke. Nekima je bitno da je zelenilo u njhovim džepovima (dolari).
Uz današnji trend smanjivanja toplinskih gubitaka u zgradarstvu, dizalice topline i kondenzacijski kotlovi se idealno uklapaju. Postoji još jedno rješenje i tko god razmišlja o svojim troškovima će doći na to. Plin - priključak, sustav i energent dugoročno predstavljaju veliki trošak, dizalica košta jako puno u startu. Električni radijatori, kamin i klima uređaj ne predstavljaju ni petinu početnih troškova ova dva druga sustava, a ni dugoročno nikad ne sustižu ovo dvoje. Naravno, govorim pod uvjetom da gradimo novi niskoenergetski/blizu niskoenergetski objekt.
Uz današnji trend smanjivanja toplinskih gubitaka u zgradarstvu, dizalice topline i kondenzacijski kotlovi se idealno uklapaju. Postoji još jedno rješenje i tko god razmišlja o svojim troškovima će doći na to. Plin - priključak, sustav i energent dugoročno predstavljaju veliki trošak, dizalica košta jako puno u startu. Električni radijatori, kamin i klima uređaj ne predstavljaju ni petinu početnih troškova ova dva druga sustava, a ni dugoročno nikad ne sustižu ovo dvoje. Naravno, govorim pod uvjetom da gradimo novi niskoenergetski/blizu niskoenergetski objekt.
Skupusao si ti puno toga u ovom postu. Neke stvari ne idu jedna s drugom.
Prema: "Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama" NN 97/14
Članak 14.
(1) Prilikom projektiranja i građenja novih te prilikom značajne obnove postojećih zgrada nije dopušteno rabiti sustave elektrootpornog grijanja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, elektrootporno grijanje može se koristiti kaopomoćni sustav u pojedinim dijelovima zgrade gdje je takvo tehničko rješenje optimalno. Pritome, udio instalirane snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazisustava grijanja zgrade ili dijela zgrade sa zasebnim sustavom grijanja, ne smije biti veći od 20%.
Kamin je OK rješenje ali ima problem što zagrijava samo jedan prostor i teže ga je regulirati (ako je klasični kamin koji koristi drvo, lakše ga je regulirati ako je u pitanju plinski ili onja koji koristi špirit). U ostalim prostorima treba riješiti grijanje u ostalim prostorima.
Split sustavi (klima jedinice) mogu grijati i OK su rješenje ali imaju nekolicinu nedostataka. Jedan od najčešćih prigovora (koje ja imam u praksi) je na to da nema grijanja bez puhanja. Nadalje kod jako niskih tmperatura COP split sustava i nije baš nešto. Iako su no name uređaji sve bolji i bolji za kontinent bi ipak odabrao neki od brand name uređaja.
Niskoenergetski objekti su klase B i to ti je danas skoro pa standard u zgradarstvu.
Isprika na off topicu.
Kamin je OK rješenje ali ima problem što zagrijava samo jedan prostor i teže ga je regulirati (ako je klasičnio kamin koji koristi drvo, lakše ga je regulirati ako je u pitanju plinski ili onja koji koristi špirit). U ostalim prostorima treba riješiti grijanje u ostalim prostorima.
Split sustavi (klima jedinice) mogu grijati i OK su rješenje ali imaju nekolicinu nedostataka. Jedan od najčešćih prigovora (koje ja imam u praksi) je na to da nema grijanja bez puhanja. Nadalje kod jako niskih tmperatura COP split sustava i nije baš nešto. Iako su no name uređaji sve bolji i bolji za kontinent bi ipak odabrao neki od brand name uređaja.
Niskoenergetski objekti su klase B i to ti je danas skoro pa standard u zgradarstvu.
Isprika na off topicu.
Potpuno si u pravu sto se tiče zakona i komplikacija. Najjednostavnije je nafrljiti
plin na 22, ležati pred televizorom i na kraju mjeseca vrištati kad dodje rata kredita i rata za plin. Ne mislim pri tome nista negativno, ušteda o kojoj govorim traži svakodnevni rad, čišćenje Itd. Sve na kraju krajeva nešto negdje košta.
Sto se tiče propisa, kad projekt prodje - tko ce kontrolirati koliko snage ima koji radijator, odnosno koliko ih je stavljeno?Pa napravljeno je milion nelegalnih objekata!!
Nadalje, kad već imamo, želimo i tjeraju nas na niskoenergetsku gradnju, ionako je tesko ili nemoguce imati prostorije s različitim temperaturama tako da kamin obavlja funkciju grijanja taman kako treba, zar ne :-) radijator je samo za kupaonu i eventualno jednu udaljenu prostoriju. naravno, govorim o prosječnim jednostavnim kućama, ne o zgradama, poslovnim objektima i slično.
Klimica u ovoj kombinaciji sluzi za medjusezonu kada je kamin sa svojom snagom i slabom regulacijom overkill. Sve skupa to ne košta niti koliko priključak plina.
Evo sad u rukama imam projekt svije buduće kućice - 4500 kWh u godini. Pa to grijem strujom i smijem se svakog mjeseca kad dodju one dvije stavke s početka price. Sala mala, bas me briga za politiku, ali bit ce vatrice iz obnovljivih izvora tak da i zakon bude sretan
