tak da, sve ok, respektiram
Daleko si ti do rasprave. 
...
Jedini problem je što te ja ne pokušavam razuvjeriti. Svijetnije crno-bijeli pa da moje može biti točno samo ako je tvoje netočno.
Ali, uvijek taj prokleti ali:
Ti si od početka napao tekst profesora Raosa jer nije napisao kako je rad o kojem je pisao financirala spalionica i zbog toga se ne može smatrati relevantnim. Što, osim tebe, nitko do sada (a rad je iz 2019.) nije izričito napomenuo, pa kako sam već napisao niti protivnici spalionica.
U međuvremenu se pokazalo kako si protiv spalionica, naročito u Zagrebu, jer zagađuju, a rad se ne može uzeti kao dokaz, makar postoji recentniji detaljniji rad prof. Lonatija koji ima više-manje isti rezultat, i neovisno financiranje. Usput priznaješ da danske spalionice nisu tako užasne, ali to je Danska, Italija je sigurno gora od toga jer je Italija
I sada na kraju izvlačiš Ioannidisa čiji osnovni rad je dokazano pretjeran, između ostalog na način koji zamjera drugima, ali koji je prodrmao svijet znanstvenih istraživanja i pomogao u napretku. Zanimljivo, upravo je Ioannidis bio optužen za falsificiranje rada o kovid-mjerama jer je dobio pare od avio kompanije :) I upravo oko kovida ima najviše kotroverzi gdje pretjeruje u svojim analizama (kažu drugi znanstvenici u službenim reviewima, ne ja).
A sve ostalo: ako želiš propitkivati znanost i konkretno ovaj rad: pročitaj ga, pronađi vidljive greške, podatke koji ne odgovaraju sličnim podacima iz drugih mjerenja, analiziraj njihov način obrade podataka, zaključaka, modela koji su koristili za usporedbu... i upozori da je nešto krivo. Da si se barem uhvatio nekog rada koji je primarno obrada statističkih podataka, ali ti napadaš rad koji se temelji na konkretnim mjerenjima i usporedbi sa standardiziranim modelima. Sorry, ali to nije propitkivanje znanosti i demokracija, to je problem modernog online društva gdje svatko misli da je njegovo mišljenje važno i svako objašnjenje smatra napadom na svoju slobodu.
Pokušam li sve to objasniti tvojim načinom išlo bi nekako ovako: Ti si napao članak prof. Raosa jer si protiv spalionica u Zagrebu što znači da ti odgovara trenutno stanje pa se može zaključiti kako to radiš svjesno, jer si na platnom spisku Pripuza, ili nesvjesno, pa ti je vjerojatno o zlim spalionicama ispričao netko iz obitelji tko je povezan s Pripuzom
Uglavnom, sve ok, drži se svoga, vjeruj stvarima kojima želiš vjerovati i ako si već pročitao stotine članaka ozbiljnih autora pročitaj još dva tri od profesora Lonatija, čisto da znaš što napadaš
Jedini problem je što te ja ne pokušavam razuvjeriti. Svijetnije crno-bijeli pa da moje može biti točno samo ako je tvoje netočno.
Ali, uvijek taj prokleti ali:
Ti si od početka napao tekst profesora Raosa jer nije napisao kako je rad o kojem je pisao financirala spalionica i zbog toga se ne može smatrati relevantnim. Što, osim tebe, nitko do sada (a rad je iz 2019.) nije izričito napomenuo, pa kako sam već napisao niti protivnici spalionica.
U međuvremenu se pokazalo kako si protiv spalionica, naročito u Zagrebu, jer zagađuju, a rad se ne može uzeti kao dokaz, makar postoji recentniji detaljniji rad prof. Lonatija koji ima više-manje isti rezultat, i neovisno financiranje. Usput priznaješ da danske spalionice nisu tako užasne, ali to je Danska, Italija je sigurno gora od toga jer je Italija
I sada na kraju izvlačiš Ioannidisa čiji osnovni rad je dokazano pretjeran, između ostalog na način koji zamjera drugima, ali koji je prodrmao svijet znanstvenih istraživanja i pomogao u napretku. Zanimljivo, upravo je Ioannidis bio optužen za falsificiranje rada o kovid-mjerama jer je dobio pare od avio kompanije :) I upravo oko kovida ima najviše kotroverzi gdje pretjeruje u svojim analizama (kažu drugi znanstvenici u službenim reviewima, ne ja).
A sve ostalo: ako želiš propitkivati znanost i konkretno ovaj rad: pročitaj ga, pronađi vidljive greške, podatke koji ne odgovaraju sličnim podacima iz drugih mjerenja, analiziraj njihov način obrade podataka, zaključaka, modela koji su koristili za usporedbu... i upozori da je nešto krivo. Da si se barem uhvatio nekog rada koji je primarno obrada statističkih podataka, ali ti napadaš rad koji se temelji na konkretnim mjerenjima i usporedbi sa standardiziranim modelima. Sorry, ali to nije propitkivanje znanosti i demokracija, to je problem modernog online društva gdje svatko misli da je njegovo mišljenje važno i svako objašnjenje smatra napadom na svoju slobodu.
Pokušam li sve to objasniti tvojim načinom išlo bi nekako ovako: Ti si napao članak prof. Raosa jer si protiv spalionica u Zagrebu što znači da ti odgovara trenutno stanje pa se može zaključiti kako to radiš svjesno, jer si na platnom spisku Pripuza, ili nesvjesno, pa ti je vjerojatno o zlim spalionicama ispričao netko iz obitelji tko je povezan s Pripuzom
Uglavnom, sve ok, drži se svoga, vjeruj stvarima kojima želiš vjerovati i ako si već pročitao stotine članaka ozbiljnih autora pročitaj još dva tri od profesora Lonatija, čisto da znaš što napadaš
Gle, stvar je vrlo jednostavna, ja ne tvrdim ništa osim da je bilo nužno spomenuti evidentni konflikt interesa. Ali, taj ali. Nemoj uopće čitati šta je neki feudalac napisao u trulom slijepom crijevu svijeta i interneta, upiši "science conflict of interest" u google i dobit ćeš stotine linkova na .edu i .gov stranice; niti jedan link na index, Qannon i slično. Konflikt interesa je često prisutan i neizbježan; ali ga se jednostavno mora deklarirati i spomenuti. Pogledaj članke od profesora Hrupca, milina za pročitati, polemično, realno, iznosi i kontra argumente, ne postavlja se kao autoritet u koji se NE SMIJE sumnjati, čista uživancija za nas koji nešto žele naučiti o svijetu koji nas okružuje. Onaj drugi znanstvenik na bugu: zadrti starac (ništa loše ne mislim time, to i mene čeka), my way or highway. Poštujem i takve ljude, imam ih u familiji; imaju pravo tjerati po svom i tko sam ja da ih mijenjam u njihovom privantom životu. Ignore i odmak. Javno? E za to nemam pardona.
Ljepota, a i esencija znanosti je u tome što ne postoje rigidne niti bilo kakve druge istine, sve je podložno promjeni, provjeri, kritici. Tako znanost i naše znanje napreduje. To je sve, I rest my case.
Duplić...
Ne znam jesi li se ikada bavio znanošću ili nekim znanstvenim radom ili na bilo koji način sudjelovao u njegovom provođenju. Možda griješim, ali čini mi se da nisi jer ovo što si ti iznosio nije sumnja u znanost nogo drvljenje po jednoteistom
također niti je financiranje nužno "conflict of interest" - spomenuo si Ioannidisa - upravo njegov rad o korona-mjerama je financirala avio-kompanija, rad je odbačen, ali je stručno povjerenstvo sveučilišta u Stanfordu objavilo kako unatoč financiranju nema sukoba interesa i odbacuje ga zbog drugih razloga.
Pa je tako i s ovim radom, ako u 4 godine nitko nije našao za shodno da objavi kako je rad u sukobu interesa, zašto, ali stvarno iskreno zašto ti to toliko napominješ????
I kao wrap svega: Napao si prof. Raosa jer nije napisao da postoji sukob interesa. Zatim si iz toga izvukao da se rad kao takav ne smije uzimati za ozbiljno. Pa da su sigurno lažirali podatke. Pa su sigurno uzeli prof. Lonatija jer su znali da je blag prema njima. pa onda da spalionica mora biti najveći zagađivač. Pa onda ne mora, ali samo ako je u Danskoj. U Italiji mora jer mora. Pa će nas TT potrovat jer Hrvatska.
I tvoj zaključak je kako ti propituješ znanost i sumnjaš u autoritete :) sorry, ali to je smiješno
Gle, stvar je vrlo jednostavna, ja ne tvrdim ništa osim da je bilo nužno spomenuti evidentni konflikt interesa.
Evo nas opet. 
Pogledaj članke od profesora Hrupca, milina za pročitati, polemično, realno, iznosi i kontra argumente, ne postavlja se kao autoritet u koji se NE SMIJE sumnjati, čista uživancija za nas koji nešto žele naučiti o svijetu koji nas okružuje.
Nekako mislim da je razlog tome jer on, za sad, nije dirnuo u tvoju jednostavnu sliku svijeta.
Ljepota, a i esencija znanosti je u tome što ne postoje rigidne niti bilo kakve druge istine, sve je podložno promjeni, provjeri, kritici. Tako znanost i naše znanje napreduje. To je sve, I rest my case.
Naravno sve dok te istine nisu u evidentnom sukobu sa tvojim istinama.
Ne znam jesi li se ikada bavio znanošću ili nekim znanstvenim radom ili na bilo koji način sudjelovao u njegovom provođenju. Možda griješim, ali čini mi se da nisi jer ovo što si ti iznosio nije sumnja u znanost nogo drvljenje po jednoteistom
također niti je financiranje nužno "conflict of interest" - spomenuo si Ioannidisa - upravo njegov rad o korona-mjerama je financirala avio-kompanija, rad je odbačen, ali je stručno povjerenstvo sveučilišta u Stanfordu objavilo kako unatoč financiranju nema sukoba interesa i odbacuje ga zbog drugih razloga.
Pa je tako i s ovim radom, ako u 4 godine nitko nije našao za shodno da objavi kako je rad u sukobu interesa, zašto, ali stvarno iskreno zašto ti to toliko napominješ????
I kao wrap svega: Napao si prof. Raosa jer nije napisao da postoji sukob interesa. Zatim si iz toga izvukao da se rad kao takav ne smije uzimati za ozbiljno. Pa da su sigurno lažirali podatke. Pa su sigurno uzeli prof. Lonatija jer su znali da je blag prema njima. pa onda da spalionica mora biti najveći zagađivač. Pa onda ne mora, ali samo ako je u Danskoj. U Italiji mora jer mora. Pa će nas TT potrovat jer Hrvatska.
I tvoj zaključak je kako ti propituješ znanost i sumnjaš u autoritete :) sorry, ali to je smiješno
Sukob interesa je deklariran u originalnom radu; tu se više nema šta reći ni napraviti osim uzeti to u obzir tako da ti je taj dio komentara bespredmetan. Kao što si lijepo naveo, sukob interesa i pogreške su moguće i kod najboljih. Ljepota znanosti, obožavam je baš zbog toga što nema svetih krava.
Ja bih prestao, pokušavam to već neko vrijeme, ali drugi ne žele prihvatiti da se razlikujemo u mišljenju pa me pokupašavaju razuvjeriti ili poniziti. Choose your poison.
na odlasku sam, lijepi pozdrav.
Ne znam jesi li se ikada bavio znanošću ili nekim znanstvenim radom ili na bilo koji način sudjelovao u njegovom provođenju. Možda griješim, ali čini mi se da nisi jer ovo što si ti iznosio nije sumnja u znanost nogo drvljenje po jednoteistom
Njegovo nebavljenje tim je i više nego evidentno. Kao što su evidentne i njegove predrasude i pristranost koja proizlazi iz njih. 
Nekako mislim da je razlog tome jer on, za sad, nije dirnuo u tvoju jednostavnu sliku svijeta.
Moja slika svijeta je nijansirana, za razliku od tvoje zadrtosti. To nije moj problem tako da... uživaj
Ne znam jesi li se ikada bavio znanošću ili nekim znanstvenim radom ili na bilo koji način sudjelovao u njegovom provođenju. Možda griješim, ali čini mi se da nisi jer ovo što si ti iznosio nije sumnja u znanost nogo drvljenje po jednoteistom
Njegovo nebavljenje tim je i više nego evidentno. Kao što su evidentne i njegove predrasude i pristranost koja proizlazi iz njih.
"A conflict of interest in research can be defined as a situation in which an individual has “interests in the outcome of the research that may lead to a personal advantage and that might therefore, in actuality or appearance, compromise the integrity of the research” (US National Academies of Science)"
"A conflict of interest in research can be defined as a situation in which an individual has “interests in the outcome of the research that may lead to a personal advantage and that might therefore, in actuality or appearance, compromise the integrity of the research” (US National Academies of Science)"
Fora je što je ovom tvom slučaju sukob interesa ne samo moguć, on je evidentan, dakle jasan sam po sebi; očevidan, očigledan, očit. I prema tome studiju je najbolje odmah i u cijelosti odbaciti i basta.
Vrlo nijansiran pogled od tebe, rekao bih.
Fora je što je ovom tvom slučaju sukob interesa ne samo moguć, on je evidentan, dakle jasan sam po sebi; očevidan, očigledan, očit. I prema tome studiju je najbolje odmah i u cijelosti odbaciti i basta.
Vrlo nijansiran pogled od tebe, rekao bih.
Prva rečenica je ono što je istina. Druga rečenica je tvoja izmišljotina. Ali, kad si već krenuo, uzmi u obzir da na tlu nije ništa mjereno, u pitanju je računalno modeliranje raspršenja na osnovu općenitih podataka s drugih lokacija, frekvencija prometa i mjerenja na dimnjaku. Posebno je simptomatičan ulazni podatak za Cd emisije. Ne vjeruj meni, pogledaj kaj piše u opbjavljenoj studiji...
Kada se nečiji rezultati u znanosti dovode u sumnju, oni se dovode zbog logičke nekonzistentnosti, primjerice ako zaključci ne slijede iz rezultata mjerenja. Mogu biti dovedeni u sumnju i ako bino odstupaju od sličinih mjerenja, recimo da spalionica u Desiju 100 puta više ili 100 puta manje onečišćuje zrak od drugih spalionica. Tako što trebaju vidjeti recenzenti, ako već nisu vidjeli autori. Ako su pak autori sigurni u svoje "sumnjive" rezultate onda ih trebaju objasniti pozivanjem na literaturne izvore. Znanost je ekzaktna. To znači da netko može sumnjati u sukob interesa, no to mu može poslužiti samo kao poticaj da provjeri konzistentnost rezultata. Sama sumnja ne znači ništa. Pisati ovako bez osnova protiv uglednog talijanskog znanstvenika i profesora nije ništa drugo nego kleveta, za što se može i kazneno odgovarati (rušenje profesionalnog ugleda - materijalna i moralna šteta). Na što bi to sličilo, kad bih ja, kako što to predlaže Feudalac, napisao da cijeli rad treba dovesti u sumnju jer je financiran od vlasnika spalionice? Što bi na to rekli moji kolege? Očito da sam otišao na kvasinu. (A ona usporedba sa člancima profesora Hrupeca je bez veze. Jedno su kozmološke hipoteze, a drugo mjerenja kvalitete zraka).
Feudalac danas:
"Ali, kad si već krenuo, uzmi u obzir da na tlu nije ništa mjereno, u pitanju je računalno modeliranje raspršenja na osnovu općenitih podataka s drugih lokacija, frekvencija prometa i mjerenja na dimnjaku. Posebno je simptomatičan ulazni podatak za Cd emisije. Ne vjeruj meni, pogledaj kaj piše u opbjavljenoj studiji...
Feudalac sinoć:
"Ti i dalje nisi uopće shvatio o čemu se piše i raspravlja. Rasprava je o nenavođenju evidentnog sukoba interesa koji nije spomenut Bugovim čitateljima; nije o metodologiji, ciljevima, podacima ili nalazima studije."
Feudalac danas:
Feudalac sinoć:
Jutro je pametnije od večeri... ili je obrnuto... ili... hmmmm...
što smo ono rekli... 
Kada se nečiji rezultati u znanosti dovode u sumnju, oni se dovode zbog logičke nekonzistentnosti, primjerice ako zaključci ne slijede iz rezultata mjerenja. Mogu biti dovedeni u sumnju i ako bino odstupaju od sličinih mjerenja, recimo da spalionica u Desiju 100 puta više ili 100 puta manje onečišćuje zrak od drugih spalionica. Tako što trebaju vidjeti recenzenti, ako već nisu vidjeli autori. Ako su pak autori sigurni u svoje "sumnjive" rezultate onda ih trebaju objasniti pozivanjem na literaturne izvore. Znanost je ekzaktna. To znači da netko može sumnjati u sukob interesa, no to mu može poslužiti samo kao poticaj da provjeri konzistentnost rezultata. Sama sumnja ne znači ništa. Pisati ovako bez osnova protiv uglednog talijanskog znanstvenika i profesora nije ništa drugo nego kleveta, za što se može i kazneno odgovarati (rušenje profesionalnog ugleda - materijalna i moralna šteta). Na što bi to sličilo, kad bih ja, kako što to predlaže Feudalac, napisao da cijeli rad treba dovesti u sumnju jer je financiran od vlasnika spalionice? Što bi na to rekli moji kolege? Očito da sam otišao na kvasinu. (A ona usporedba sa člancima profesora Hrupeca je bez veze. Jedno su kozmološke hipoteze, a drugo mjerenja kvalitete zraka).
Nitko tamo nije mjerio kvalitetu zraka; UOPĆE. Govorite neistine i nije vas nimalo sram a predstavljate se kao znanstvenik. Citirajte navod iz studije gdje je navedeno da je netko neštop mjerio na tlu, zgradi, kući, drvetu, BILO GDJE OSIM NA DIMNJAKU. Sramota!
Feudalac danas:
"Ali, kad si već krenuo, uzmi u obzir da na tlu nije ništa mjereno, u pitanju je računalno modeliranje raspršenja na osnovu općenitih podataka s drugih lokacija, frekvencija prometa i mjerenja na dimnjaku. Posebno je simptomatičan ulazni podatak za Cd emisije. Ne vjeruj meni, pogledaj kaj piše u opbjavljenoj studiji...
Feudalac sinoć:
"Ti i dalje nisi uopće shvatio o čemu se piše i raspravlja. Rasprava je o nenavođenju evidentnog sukoba interesa koji nije spomenut Bugovim čitateljima; nije o metodologiji, ciljevima, podacima ili nalazima studije."
Ok. Tako se igramo. Studija je računalni model; ulazni podaci za komparaciju nisu stvarno izmjereni na tlu već su pretpostavljeni; nije izmjerena stvarna disperzija tvari koje izlaze iz dimnjaka već je to simulirano na računalu. Rad je financirala spalionica, a jedan od autora je djelatnik spalionice. Smatraš li da se to ne treba spomenuti kad te netko "podbode" u raspravi, uopće, nikad ili preventivno sve tako da se pokriju svi mogući uleti komentatora?. To je tvoj pristup znanosti? Profa, na niske si se grane spustio i to nakon što sam više nego jednom, pristojno i s uvažavanjem pokušao ovo prepucavanje privesti kraju. I onda se čudite da je znanost percipirana kao i politika? Jadno da ne može jadnije.
Ti baš ne voliš čitati?
"This paper examines the impact on air quality of actual emissions from a WTE plant in the municipality of Desio (located to the North of Milan in the Lombardy region) using CALPUFF atmospheric dispersion model. Continuous emission monitoring data were used to measure the plant’s actual emissions of PM10, NOx, cadmium, and dioxins (PCDD/F) as inputs for model simulations."
"For this study, hourly data for flue gas temperature and speed, dust (considered as PM10) and NOx (as NO2 ) concentrations were taken from the continuous emission monitoring (CEM) system database for the 2015 and 2017 calendar years"
"concentration data for Cd were taken from the datasets of the discontinuous sampling performed every year: namely, following a precautionary approach, the highest of the three concentration values available for each year was used (0.193 µg m-3 in 2015 and 0.323 µg m-3 in 2017, respectively). Concentration data for PCDD/F (as equivalent toxicity – I-TEQ) were taken as the annual sets of 12 monthlyaveraged concentrations derived from the analysis of the integrated samples collected by the PCDD/F continuous sampling system (Table 2)."
možda ti bude jasnije, iako sad već sumnjam, znaš li da se npr. IRB ili IGH financiraju, između ostalog, i tako da neki klijent naruči neku analizu i onda to plati. ovisno o ugovoru to ide samo u internu uporabu ili se publicira kao znanstveni rad (ako ima javnog ili znanstvenog interesa). Financijer može ograničiti samo objavu podatke koji su osigurani NDA-om, a rezultate, naročito ako su u interesu javnosti, ne može dirati ni pod razno.
Čak štoviše, hrvatski fakulteti znaju živjeti od toga - diplomski,magistarski i doktorski radovi na tehničkim fakultetima (npr. RGN-u, građevini, strojarstvu...) se rade na projektima koje je klijent platio fakultetu.
ako ti misliš da ti raspravljaš o znanstvenom radu, problemima pri njegovom izvođenju, ili si pronašao nešto što je promaklo drugim znanstvenicima - nisi, samo pišeš o stvarima o kojima nemaš pojma. Možda je problem u meni, ali ja ovo nisam shvatio kao prepucavanje, više kao objašnjavanje zašto griješiš u svim svojim dosad napisanim tezama
Malo ponavljanje gradiva o konkretnom mjerenju:
As the Lombardy Region’s air quality monitoring network has no stations in Desio.
Malo ponavljanje gradiva o konkretnom mjerenju:
As the Lombardy Region’s air quality monitoring network has no stations in Desio.
I?
Od ovog ponavljanja (Feudalac) da se radi "samo" o računskom modelu već boli glava. Dokle seže njegovo neznanje! Od Galileja naovamo sva je znanost računski (matematički) model! Kako se određuju putanje planeta oko Sunca? Matematičkim modeliranjem. Uzmu se podaci za trenuti položaj planeta, kao parametri, a onda se njihovo buduće stanje izračunava. (Joj, zabunio sam se - to se radilo i prije Galileja, u Egiptu i Babilonu.) To što su današnji modeli složeniji, što se ne mogu realizirati bez komjutora ne mijenja ništa na stvari. Nevjerojatno koliko jedna neznalica može iscrpljivati intelektualne kapacitete stručnjaka. Što ćemo, "teško mudrom kad budala pita" - ali ova ne pita, ova uči pametnije od sebe.
Malo ponavljanje gradiva o konkretnom mjerenju:
As the Lombardy Region’s air quality monitoring network has no stations in Desio.
I?
Generička studija koja daje generičke podatke i koja nema nikakve veze sa stanjem na terenu. Ono odvrtiš 100 scenarija i uzmeš koji ti paše, pa se onda slavodobitno šepuriš po medijima. U biti tragikomedija i zloupotreba znanosti za interese korporacija.
Možeš li mi napisati što ti točno znači - generička studija i i kakvi su to generički rezultati u konkretnom slučaju?
Također, kako su, opet u konkretnom slučaju, odvrtili 100 scenarija? Što su mijenjali u tim scenarijima, tko je mijenjao i zašto?
Hvala
Ti baš ne voliš čitati?
"This paper examines the impact on air quality of actual emissions from a WTE plant in the municipality of Desio (located to the North of Milan in the Lombardy region) using CALPUFF atmospheric dispersion model. Continuous emission monitoring data were used to measure the plant’s actual emissions of PM10, NOx, cadmium, and dioxins (PCDD/F) as inputs for model simulations."
"For this study, hourly data for flue gas temperature and speed, dust (considered as PM10) and NOx (as NO2 ) concentrations were taken from the continuous emission monitoring (CEM) system database for the 2015 and 2017 calendar years"
"concentration data for Cd were taken from the datasets of the discontinuous sampling performed every year: namely, following a precautionary approach, the highest of the three concentration values available for each year was used (0.193 µg m-3 in 2015 and 0.323 µg m-3 in 2017, respectively). Concentration data for PCDD/F (as equivalent toxicity – I-TEQ) were taken as the annual sets of 12 monthlyaveraged concentrations derived from the analysis of the integrated samples collected by the PCDD/F continuous sampling system (Table 2)."
možda ti bude jasnije, iako sad već sumnjam, znaš li da se npr. IRB ili IGH financiraju, između ostalog, i tako da neki klijent naruči neku analizu i onda to plati. ovisno o ugovoru to ide samo u internu uporabu ili se publicira kao znanstveni rad (ako ima javnog ili znanstvenog interesa). Financijer može ograničiti samo objavu podatke koji su osigurani NDA-om, a rezultate, naročito ako su u interesu javnosti, ne može dirati ni pod razno.
Čak štoviše, hrvatski fakulteti znaju živjeti od toga - diplomski,magistarski i doktorski radovi na tehničkim fakultetima (npr. RGN-u, građevini, strojarstvu...) se rade na projektima koje je klijent platio fakultetu.
ako ti misliš da ti raspravljaš o znanstvenom radu, problemima pri njegovom izvođenju, ili si pronašao nešto što je promaklo drugim znanstvenicima - nisi, samo pišeš o stvarima o kojima nemaš pojma. Možda je problem u meni, ali ja ovo nisam shvatio kao prepucavanje, više kao objašnjavanje zašto griješiš u svim svojim dosad napisanim tezama
Ti možda čitaš, ali pasivno. Koristiš strawman argumente. Dakle, JA SAM, PRETHODNO, USTVRDIO da je mjereno na dimnjaku. Ono čega nema je mjerenju na terenu a to ni tvoj citat nema. Dakle, zatrpavanjem citatima pokušavaš izbjeći ogovor i mene optužiti da nisam čitao. Ponovo pročitaj pa vidi na kaj odgovoraš.
Ulazni podaci za komparaciju nisu izmjereni na terenu već su pretpostavljeni. Moja prva poruka i općenito prva poruka u ovoj temi je, a gdje je PM2? Iz ovoga se vidi da je nešto mjereno na dimnjaku, ali je sve potrpano u rubriku PM10 bez ikakva obrazloženja. Ovo je bitno, jer za zdravlje je PM2 daleko bitniji. Korištena je simulacija na 10x10 km području bez jasnog objašnjenja, ljudi koji žive na manje od km udaljenosti su u nekom drugom položaju. Svejedno neznamo puno o tome jer su ulazni podaci za komparaciju obična pretpostavka. Koliko god računalni modeli bili precizni, promašeno je tvrditi da je izmjereno nešto što nije. SIMULIRANO JE. Ako si ovakav u stvarnom znanstvenom radu, postaje mi jasnije zakaj je hr u onoj stvari, zadnja rupa na svirali...
Od ovog ponavljanja (Feudalac) da se radi "samo" o računskom modelu već boli glava. Dokle seže njegovo neznanje! Od Galileja naovamo sva je znanost računski (matematički) model! Kako se određuju putanje planeta oko Sunca? Matematičkim modeliranjem. Uzmu se podaci za trenuti položaj planeta, kao parametri, a onda se njihovo buduće stanje izračunava. (Joj, zabunio sam se - to se radilo i prije Galileja, u Egiptu i Babilonu.) To što su današnji modeli složeniji, što se ne mogu realizirati bez komjutora ne mijenja ništa na stvari. Nevjerojatno koliko jedna neznalica može iscrpljivati intelektualne kapacitete stručnjaka. Što ćemo, "teško mudrom kad budala pita" - ali ova ne pita, ova uči pametnije od sebe.
Vaš primjer je kao da računate disipiranu energiju prilikom udara vozila u masivni betonski blok ali tom prilikom znate samo da je u vozilu vozač od 85 kg. Nemate pojma da li je u pitanju kamion, kombi ili motocikl, s teretom ili bey, a vaša oprema vam ne omogućava procjenu nastala štete na betonskom bloku pa to sve zanemarite, ali ste sigurni da je u pitanju bio bicikl jer ste vidjeli malo ljudskih dlaka na bloku.
Feudalac, čudim se da nitko osim Vas, u pet godina od izlaska rada, nije primijetio da je rad metodološki loš. Opet Vas pozivam da o tome obavijestite u pismu (Letters to editor) uredništvo časopisa Detritus. Izazvat ćete svjetsku senzaciju.
... Izazvat ćete svjetsku senzaciju.
Blago rečeno, jel.
A može bit da mu plate kako bi šutio. 
Ok,
ajmo ovako:
- cilj rada je bilo usporediti utjecaj na zagađenje između wte i prometa
- emisija wte se mjerila na dimnjaku dok su za cestu uzimane pretpostavljene vrijednosti na temelju ranijih analiza sličnih cesta i stvarnih podataka o prometu (iz razloga jer ne postoje mjerenja na točno tim cestama)
- korištenjem matematičkih modela se ustvrdila disperzija izmjerenih vrijednosti iz dimnjaka po okolnom tlu
- modeli su pokazali da je utjecaj prometa veći od wte
A kad već toliko drviš evo ti zadatak:
imaš sliku u prilogu, crveno točka je wte, žuta je mjesto gdje je hipotetsko mjerno mjesto, lijevo je prometnica. Na mjernom mjestu je izmjereno 5 µg/m3 NO2.
Kako bi ti, ne koristeći (tu groznu) simulaciju, izmjerio koliko je od 5 µg došlo iz wte, koliko s prometnice, a koliko iz nekog trećeg izvora (okolna industrija, grijanje kućanstva...)?
IMHO To je puuuuno preveliki kolač za njega. Ali pretpostavljam da će nas svojim 'maštovitim' odgovorom zabaviti.
