svojedobno sam za jednu (tada) našu firmu nabavljao staklenu ambalažu. bio sam, neposredno nakon remonta (= ponovne izgradnje) u peći za staklo u straži. azbestno odijelo i sekundu-dvije. čudesan doživljaj. kao da si u vulkanu. u tvornici stakla u puli bila je jednom umjetnička kolonija žena i ostavila je na desetke staklenih pimpeka. u hrpelju (mislim da ih više nema) sam se okušao u puhanju stakla i shvatio koliko je to naporno i koja je vještina i snaga za to potrebna. ne čudi me da se gotovo nitko time više ne želi baviti (škole za to nema - moraš učiti on the face of the place), jer lova nije neka. doma još ponekad kuham u staklenim pyrexima (maznuo davno u školi koja se sad zove v. prelog). no slažem se: staklo je čudo jedno.
Metalno staklo – kovina čudesnih svojstava
- poruka: 22
- |
- čitano: 7.271
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
V. Prelog pretpostavljam Čakovec, a sad ili si bio u Straži za vrijeme juge ili nakon što ju je kupio Švicarac te se sad naziva Vetropack Straža (Hum na Sutli). Inače i slovenci imaju staklarnu (Steklarna Rogaška) relativno blizu ove naše i znam da je dosta učenika iz Hr upisalo školu u Rogaškoj Slatini za staklopuhača jer slovenci stipendiraju.
V. Prelog pretpostavljam Čakovec, a sad ili si bio u Straži za vrijeme juge ili nakon što ju je kupio Švicarac te se sad naziva Vetropack Straža (Hum na Sutli). Inače i slovenci imaju staklarnu (Steklarna Rogaška) relativno blizu ove naše i znam da je dosta učenika iz Hr upisalo školu u Rogaškoj Slatini za staklopuhača jer slovenci stipendiraju.
u zg je ta škola (bivša kemijska), a to je bilo za juge, da. neposedno pred rat. obišao sam sve tvornice stakla po hr i slo + dvaput bio u tvornici staklenih cijevi (za ampule) pokraj pise. imaju (imali su?) kranjci i steklarnu u hrastniku. tam te ne vode na klopu kad dođeš. no poanta peći za taljenje stakla je u tome da se ne gasi zapravo nikad jer ako je ugasiš, sve se stvrdne i mora se srušiti i ponovo graditi (to je taj "remont") od šamotne opeke. takve se kapacitete mora i stalno koristiti jer nema "pauze" ili rada "u leru". zajebano. i nema veze s time obrađuje li se tekuće staklo strojno ili "ručno" (puhanjem).
Čak bi i uvaženi profesori morali s vremena na vrijeme proučiti suvremenije izvore informacija pa možda revidirati vlastite članke:
"Teče" li staklo - NE, NIKAKO:
Corning - najveći svjetski proizvođač stakla:
https://www.cmog.org/article/does-glass-flow
Scientific American:
https://www.scientificamerican.com/article/fact-fiction-glass-liquid/
MIT School of Engineering:
https://engineering.mit.edu/engage/ask-an-engineer/how-does-glass-change-over-time/
Vražji Gizmodo:
https://io9.gizmodo.com/the-glass-is-a-liquid-myth-has-finally-been-destroyed-496190894
Zanatsko puhanje stakla ne odumire zato jer je to težak, a je, posao, nego zato što to automati brže i bolje rade. Uostalom vrhunski sport, fizički najnapornije zanimanje kojim se ljudi bave, ne odumire. Dapoče.
A što se tiče puhanja stakla, time se danas bave samo umjetnici, oni čisti i oni primjenjeni. Tu automati puno ne pomažu.
Ima stvari koje se rade automatizacijom u proizvodnji stakla i stvari koje radiš ručno. Manje više takve firme su se specijalizirale za jednu od tih dvije stvari. Npr. Vetropack straža radi boce automatizacijom, ne rade ništa "ručno" u smislu puhanja stakla te rade boce za colu, piva i slično. Drugo primjer Steklarna Rogaška ( udaljena manje od 10km) radi manje više sve "ručno" u smislu puhanja stakla i rade sa skupim kristalom. Taj njihov ručni rad je skup, a opet ima svoje kupce i firma normalno funkcionira. Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.
Uglavnom, metalno staklo bi moglo biti pogodno za izradu predmeta koje ne bi trebalo previše farbati radi zaštite (samo zbog estetike) ? Ili postoje limiti za taj materijal pa npr. nije pogodno za izradu automobila?
...
Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.
Puhači stakla u Rogaškoj možda nisu umjetnici, ali zato jesu oni koji su dizajnirali ono što su oni napuhali. To se inače zove primjenjena umjetnost, dakle ima neku uporabnu vrijednost, iako je najveća vrijednost da lijepo izgleda i da automati ne mogu napuhat na tisuće istih takvih.
Mene samo zanima što staklu daje prozirnost?
...
Ovo što je netko vidio "umjetnike" koji u slobodno vrijeme se igraju staklom je drugačija stvar od proizvodnje puhanog stakla u Rogaški.
Puhači stakla u Rogaškoj možda nisu umjetnici, ali zato jesu oni koji su dizajnirali ono što su oni napuhali. To se inače zove primjenjena umjetnost, dakle ima neku uporabnu vrijednost, iako je najveća vrijednost da lijepo izgleda i da automati ne mogu napuhat na tisuće istih takvih.
Ne kužim kako netko drugi može dizajnirat nešto što puhač radi od nule. Puhači stakla rade po "određenim" nacrtima i naravno svaki njihov "proizvod" nije 100% isti, te ide dalje na obradu. Praktički ti možeš to automatizirati tu prozvodnju npr. čaša (potreban kalup) da izgleda isto kao i ova "ručna" al takve stvari se mogu i prepoznat i laboratorijski utvrdit.
A majka mu stara, nije vrag da na forumu geekova nitko se nije sjetio i bacio referencu na Star Trek, Scottyija i njegovog alumijskog stakla.
To je bila prva stvar na sto sam pomislio nakon sto sam procitao naslov clanka.
Uglavnom, jos jedna recka na listi Star Trekovog SF-a koja se pretvara u stvarnost.
A bravo!
Toga se nisam sjetio iako sam nedavno pogledao nekakv dokumentarac o tome.
Fascinantno iako malo razocaravajuce da jos niko nije vidio tocan trenutak odvajanja kapljice.
vidjeli su, odnosno snimili...
Nisam znao, ocito je dokumetarac bio stariji od 2014.
Kao sto rekoh.
Covjek uci dok je ziv!
Ja sam otac metalnoga stakla!
osim ako je swarovski. staklo s cijenom milo-za-dragog kamjenja.
Ovako je metalno staklo kao nešto revolucionarno s obzirom da mu je čvrstoća (pretpostavljam da su mislili na maksimalnu vlačnu čvrstoću) veća nekih 10-15 puta od običnog konstrukcijskog čelika. Pretpostavljam da metalnom staklu značajno opada čvrstoća kada je opterećen na torziju i da ga muči velik krhkost. Bilo bi zanimljivo da su znanstvenici dali još poneku brojku kao što su modul smičnosti, maksimalna elongacija i da su napisali točnu proceduru kojom su mjerili čvrstoću.
U svakom slučaju velika pohvala za ovakvo otkriće.