Hrvatska među prvima u svijetu regulira pitanje di

S obzirom na visinu prosječne plaće koju bi ti nomadi imali, nije ludo pretpostaviti da bi nomadi plaćali policu privatnog zdravstvenog osiguranja i posjećivali privatne ordinacije. Ja nisam bio u javnoj bolnici godinama, a primanja mi nisu na nivou od 4-5 tisuća eura mjesečno, pa čisto sumnjam da će takvi čekati po 4 sata u redu za doći do zubara recimo. Ukoliko i koriste usluge javnog zdravstva, iste im se mogu uredno naplatiti po cijenama propisanim HZZO-om. Treba imati u vidu da su i oni većinom mlađi ljudi koji nisu svaki dan kod doktora, pa i (potencijalni) trošak nije zastrašujuć. A i s obzirom na državni aparat koji imamo, nisam baš uvjeren da bi se nešto pretjerano usrećili da nomadi plaćaju obvezno zdravstveno, barem ne "mi mali ljudi". Također, opet s obzirom na državni aparat, vjerujem da i od ovog neće biti ništa, na obostrano nezadovoljstvo. 

Ne znam kako bih ti ovo rekao ali - privatne ordinacije već postoje, imaju pacijente i plaćaju mjesečne troškove, ne treba krečit, gletat, itd. 

Otvorena pitanja:
- kao što je već netko spomenuo, da li nomadi moraju imati zaštita na radu (vatrogasni aparat, procjena opasnosti, oznake za evaluacijski put), ako ne zašto ne jer smatra se da uredski posao ima povišeni rizik od pozara
- nadzor licenci za software - očito da se nadzor u matičnoj državi ne može provesti, da li inspektorat ima ovlasti ovdje raditi nadzor?
- osoba je porezni rezident u državi, barem tako vrijedi unutar EU, tamo gdje provede pola godine plus 1 dan, kako je ovaj zakon/viza usklađena sa europskim poreznim zakonom?
- jel ce nomadi plaćati "gospodarsku" tarifu HEPu za struju ili tarifu za fizičke osobe?
- jel moraju imati na objektu natpis s nazivom firme/obrta (potrebno rješenje ureda za prostorno uređenje)
- što sa ostalim nametima (hrvatske šume, spomenička renta) koji plaćaju ostale firme u HR?

 Ne znam kako da ti kažem, ali ne bi trebao previše vjerovati reklamnim vizualima u časopisima i na televiziji, a pogotovo ne lajfstajl emisijicama. Tamo je sve divno, krasno i para sve burgija. 

Mene je moja liječnica poslala na ultrazvuk abdomena, i zbog lista čekanja otišla sam kod privatnog,  u poznatu polikliniku. S nalazom sam se javila svojoj liječnici koje je rekla neka ipak odem kod "socijalnog " kad dođem na red. Nije mi izravno rekla da nema povjerenja u nalaz "privatnog", nego koliko sam uspjela razabrati, problem je što privatnici viđaju probleme koji se još nisu zakomplicirali, jednostavne slučajeve kada pacijenti još nisu financijski iscrpljeni. Osim toga, socijalno-ekonomski status njihovih pacijenata, koji nije baš isti kao onih HZZO-a vuče sa sobom određene komorbiditete. A i broj pacijenata koje liječnik vidi igra ulogu.  

Stomatologija se ne može baš uspoređivati sa ostalim granama medicine.Osobno imam teoriju da se stomatologija razvila jače zbog financijskog imputa izvana, uopće potražnje za uslugama koje onda dovode i do pojačane ponude. Ali možemo se onda i zapitati kako Hrvati stoje s oralnim zdravljem u odnosu na ostale zemlje EU. Da uvedemo medicinski turizam u ostali dio medicine ovo bi zbilja postala doslovno Afrika sa strujom. Ali to bi postale i zemlje koje "emitiraju" pacijente - žučni kamenci npr. bi se rijetko tamo oprerirali, a slijedom toga "izumrli" bi mnogi kirurzi. Ne znam koja bi zemlja žrtvovala medicinsko osoblje u zamjenu za managere hotelskog turizma i management industrije osiguranja. U svakom slučaju neka jako glupa zemlja. Ne čudi me da ljude koji nisu iz medicine ponese pa "transplantiraju" logiku iz svoje branše tamo gdje joj nije mjesto, čudi me da ponese i ljude iz medicine.

Otvori firmu u Estoniji. Ozbiljno.

 Pojedinci ili par desetaka uvrh glave. Pogotovo zimi. Ljeto je nešto drugo. A zimi će restorane na moru ili otocima koji nisu zatvoreni tražit svijećom. Ali sve to skupa nije važno jer se mi pokušavao nekome svidjeti. I Portugalci rade isto. Na Twitteru dobivam njihove reklame koje mame pojedince da dođu raditi od tamo.

 Zakon one države u kojoj je uplaćivao mirovinsko. 

 Ovisno o tome u kojoj državi je firma ili njihova podružnica registrirana. U slučaju digitalnog nomada, to je uvijek neka druga država, ne Hrvatska. Postoji slučaj da njegova firma otvori podružnicu u Hrvatskoj, i on počne raditi za tu podružnicu, ali onda za njega vrijede isti zakoni kao i za ostale radnike u Hrvatskoj, i on više nije digitalni nomad. 

Ako misliš na to što bi bilo kad bi netko u životu radio za firme iz 3 različite države, onda je dobro uzeti EU zakon kao referencu: https://europa.eu/youreurope/citizens/work/retire-abroad/state-pensions-abroad/index_hr.htm . 

Bitne stvari za naglasiti, digitalni nomad je:

- osoba koja je zaposlena u tvrtci koja u RH ne postoji i koja na području RH ne posluje

- osoba kojoj opis posla dozvoljava rad izvan ureda/tvornice pa on tu mogućnost koristi tako što će putovati svijetom bez korištenja dana godišnjeg

Također, digitalni nomadi mogu u RH biti najviše jednu godinu pa onda moraju dalje (zna netko koji je period da opet mogu doći na godinu dana?) ili će postati porezni obveznici u RH.

Premisa je iduća: imate jako puno mladih koji zarađuju solidne novce i nisu se spremni skrasiti, žele istražiti svijet... Mi im dozvolimo da budu kod nas do godine dana bez puno papirologije dok god ne ometaju naše tržište(u svojoj branši) kako bi dio novaca koji zarađuju potrošili kod nas...

Na početku toga neće biti previše pa tako restoran na Pagu neće imati koristi ako ostane otvoren, ali ona tri u Splitu što su otvoreni će imati povećan promet. Nagodinu će ostati i četvrti otvoren itd. itd. Sve to se preslikava i na druge uslužne djelatnosti koje su nam sezonalne, cilj je da radnici u turizmu rade dulje od 6mj koliko je sada nekakav prosjek.

 Kako to, kako to? Nije li cijeli svijet u recesiji, a mladi protestiraju da za njih nema posla?

 Ima onih koji i dalje rade. Stranac koji zarađuje dobre novce (IT), će vrlo rado trošiti novce u Hrvatskoj

Dvije pogrešne premise. Da se samo u IT-u zarađuje puno (ni u tom sektoru ne zarađuju svi puno, neki zarađuju vrlo malo, pitaj informatičare u državnom sektoru u kojem, prema riječima nekih, teče med i mlijeko), a druga je da će rado doći trošiti novac u Hrvatskoj. Kako naivan pogled! Da vidiš koliko se druge države trude privući bilo koga, a ne nekakve digitalne nomade, posramio bi se koliko ova država radi malo na vlastitoj promociji.

Da ja dam svojih 2cents.

Na digitalne nomade se ne moze gledati kao turiste. Svi mi placamo PDV ovisno o nasim mogucnostima, zeljama i potrebama (kada smo u Hrv). Primjerice, ja sam hrvatski drzavljani koji radi van EU. I ja bih rado godinu dana zivio u Hrvatskoj i ne platio porez. Pogotovo kad mi poslodavac to i dopusti. Ali ne mogu. Ja mogu najvise 6 mjeseci biti. Dakle, ako su oni turisti, onda bih i ja trebao biti smatran, a Hrvatska me ne smatra. Dakle, ovo je vec diskriminacija. Digitalni nomad mora biti van Hrvatske 6 mjeseci nakon sto je proveo godinu dana u Hrvatskoj. I to moze alternirat. Ja bih definitivno htio 2/3 vremena provodit u Hrvatskoj bez da platim porez. Sign me up!

Drugo, ja ne znam ni jednu zapadnu zemlju a da tako diskriminrira vlastite gradane.

Trece, puno vise bi se postiglo smanjivanjem poreza i ostalih doprinosa, pa bi se mozda nasi ljudi vratili u Hrvatsku. Ja znam da ja bih kad bi doprinosi bili puno manji. Ipak gledam koliko mi ostane na kraju mjeseca ovisno o trosku zivota. A ITovaca van iseljava rekordan broj. Umjesto da uvozimo strance, ajmo vidjet kako vratit te ljude.

Cetvrto, ako dode do velikoh broja ljudi cijene nekretnina mogu rasti (iako ih nomadi ne mogu kupit tako lako), ali i cijene generalno u trgovinama i sl.

Prednost digitalnih nomada: Placaju PDV. Mozda neki pozitivni odjek oko techa u Hrv. Ovo prvo rade i turisti i nasi domaci ljudi iz dijaspore kad dodu. Ovo drugo bi se vise rijesili kad bi se omogucilo nasim ljudima da se vrate, a ne da ih se oporezuje do nebesa.

Dakle, ova mjera je izrazito diskriminatorna i ja ne vidim kako ce to uopce proci na ustavnom sudu. Pisao sam vec nekim zastupnicima u saboru oko toga, ne znam kako ce, ali se borim protiv ove mjere. I nadam se da ce do 2022., 2023. se maknut iz zakona. Hrvatski drzavljani moraju imati prednost ili biti barem u ravnini s strancima, a ne ovako. Ako jos tko hoce sudjelovat u akciji protiv ovog zakona posaljite mi poruku. Isto tako ako znate koji zastupnik bi se najbolje borio za nase interese javite.

Smatram da digitalni nomadi trebaju placati barem porez ako borave iznad 6 mjeseci prema vazecim medunarodnim poreznim zakonima. Digitalni nomadi po meni ne bi trebali placati nikakve doprinose jer ih vec uplacuju u drugoj drzavi, a medunarodni zakoni ne predvidaju im refund, pa bi se moglo dogodit da duplo plate doprinose. To im se nece dogodit s porezima.

I jos jedna stvar, znam nekoliko digitalnih nomada. Bio sam s jednim na moru ove godine. Lik je potrosio 300 kuna u 2 tjedna :) Kupovao neku salamu i to jeo cijele dane. Jako puno njih je iznimno stedljivo. Vole vidjeti svijeta, ali nece trosit. Ali to su moja iskustva s njima. Hrvati su malo vise trosljivi, ali jako puno Azijata je stedljivo, imam frenda iz Australije digitalnog nomada isto izuzetno stedljiv. Nasa dijaspora definitivno vise trosi kad dode u Hrvatsku (bilo programeri ili ne), neusporedivo vise. Digitalni nomadi ce dolazit ne trosit nego zbog niskih poreza.

 Od svega sam izdvojio ova dva komadića teksta.

1.) Prvo treba smanjiti sivu zonu tj. rad na crno i utaju poreza, a onda smanjiti poreze i doprinose. Ako država smanji poreze i doprinose, imat će još manje i sve što je već sada loše bit će još lošije. Jer se krade abnormalno. Zamračivanje je nacionalni sport. Zezni, muljaj, utaji, pa i ukradi ako si siguran da te neće uhvatiti. Zastupnica servisirala auto državnim novcem i kada su ju otkrili okrivila je knjigovođu (Saborska zastupnica popravila vlastiti auto o državnom trošku, tvrdi da je za sve kriv računovođa - Večernji.hr (vecernji.hr). Dok se takvo ponašanje ne iskorijeni, nećemo napredovati. Država se ne može oslanjati na nečiju dobru volju. Ima zakone i treba ih provoditi. Previše se novca zamrači u Hrvatskoj da bi država mogla rasti i razvijati se. Tu ne mislim na činovnike, nego na infrastrukturu i kvalitetu usluge.

2.) Nove generacije turista su takve. Sve manje žele platiti za smještaj i općenito ono što smatraju nebitnim, a više za svoje neposredno iskustvo na nekom odredištu. U to može biti uključena hrana ali ne nužno, pa se jedu sendviči ali se puno putuje i stječe se iskustvo prve ruke.

Drzavni sluzbenici i saborski zastupnici ne placaju porez na dohodak ionako. Kod njih je to sve fiktivno, drzava od njih ne dobije nikakve novce jer drzava njima isplacuje. Ali ljudi u realnom sektoru s vecim placama su previse oporezivani. Doprinosi su ogromni. Jel ok da netko od 20k kuna neto place placa 4x vise zdravstveno nego netko s 5k neto, a imaju istu zdravstvenu uslugu? Porezi da ne govorim, tamo imamo progresivno oporezivanje koje je preagresivno za drzavu u tranziciji poput Hrvatske. Utaje ce uvijek biti tako dugo dok su porezi ogromni.