"... a cjepljeni u većoj mjeri od preboljelih, zbog manje efikasnog imuniteta."
WTF? Titar antitjela dvostruko cijepljenog je 10-50K AU/ml, preboljelog u prosjeku do 5K!
Moguće da griješim u brojkama, to je bilo na više studija koje sam gledao.
Pliz link na referentno ako imaš.
..
-moj info je upravo obrnute brojke.. no, tad trebamo pravu referencu (ili zamagljeno-iskrivljeno..).
-npr ako se za cijepljene broji tek drugo + vrijeme kad su na max a necijepljeni ostatak populacije-prosjek, ne samo oboljeli-preboljeli (jer asimptomatski s blagim simptomima su vjerojatno razvili manje antitijela.. blaža reakcija.. kao i s cijepivom).. uz problem da je teško uspoređivati ljude i donositi neke statističke zaključke dok je nešto novo (vremenski) na malom uzorku ili kad postoji mogućnost manipulacije-brojanja-ubrajanja kao s-od covida..
-dvije osobe uz iste uvijete ne moraju jednako reagirati, ista osoba neki drugi dan može biti manje-više otporna na isti virus, recimo umor-iscrpljenost, itd. pa do tog da nije jedinstvena metodologija, države-politika itd..
-pošto svaki podatak koji zvuči uvjerljivo moramo uzeti kao točan (uz skepsu, što ne znači anti-pro..) tako je sa studijama, novinskim natpisima ili recimo laucevim izjavama.. tj dok sve pohvatamo i otkrijemo da je netko recimo 'ravnozemljaš' (mada to ne znači da je za-protiv cijepljenja..) može biti problem.. a neke stvari je dovoljno pomaknuti 'zarez' u decimali ili rečenici ili izvuči iz konteksta.. da za osobu dobijemo feeling za-protiv i time već sve što kaže neovisno o točnosti-provjerljivosti smatramo skeptično-loše.. 'navijački'.
-za čistu struku-znanost, tad iz svakog članka-podatka izbaci 'ime' (osobe) i sve što možeš sumnjati-sumnjaj.. tj jedino je test-provjera-dokaz ono što je za znanost relevantno, činjenica. Tad nije važno jel to kaže ili ospori npr lauc ili anštajn.. ja-ti. No koliko vidim u temi, znanstvenici su prešli na čvrstu ruku umjesto na jedini kriterij, dokaz-argumetn-test-potvrdu.. mjeriti, mjeriti, mjeriti.. uz problem da imamo dubiozna mjerenja-podatke pa u ovom primjeru upravo suprotno.. možda slučajno, možda greška a možda namjera ovisi koja strana želi što prikazati (dok je primjer popaya i špinata u povijesti ostao kao greška.. no trajna jer svi i dalje vjeruju da je špinat pun c vitamina, dok je ostalo povrće bogatije ili isto.. tj nije špinat najbogatiji no to će 99% ljudi odgovoriti ako pitaš.. u istu kategoriju ću svrstati floskulu da se cijepljenjem misli na druge, štitiš-misliš na sebe, tek indirektno na druge, dok svi zajedno moramo proći pandemiju, ne ja-ti.. nego svi, do tad nismo ništa riješili..).