Hardver vezan uz internetski servis – Magic Leap O

To je I(di)OT u praksi! Svaka stvar u kuhinji, recimo aparat za kavu, spaja se na wifi i internet. Još malo pa i wc školjka. Nema servera, nema odlaska na wc! Aparat kojem internet nije osnovna funkcija, a učinili su ga ovisnim, ja ne kupujem. To su manje pouzdani uređaji jer ovise o nesigurnoj karici.

-za svaki soft 'problem' može soft-riješenje.. drugi soft, patchiran-ispravljen.. može tehnički no ne može pravno, vlasništvo i kad to vlasnik ne želi tad se to 'ne može'..

-svaki soft proizvod, copyright i sl ima vijek trajanja, 5god od proizvodnje recimo cpu naziv pentium u vlasništvu intela, da ne proizvodi cpu tog naziva isteklo bi isključivo pravo naziva i tad bi netko drugi mogao uzeti to ime i zato intel proizvede cpu naziva pentium unutar tog roka.. tj pravne stvari vs može li se nešto ili ne može tehnički-fiziki i sl.

-u ovom slučaju bi trebalo omogućiti (i pravno) rootanje uređaja korisnicima, no netko to treba pokrenuti-zatražiti kao i to da nitko u bizu nema interes zastupati interese korisnika osim njih samih npr konkurent proizvođač može biti protiv drugog konkurenta ali interesi su im isti .. i ne pile svoju granu pa to neće nikad pokrenuti-zatražiti kao otvaranje koda, legitimni pristup i sl. .. a bez tog je sve piraterija, kršenje copyrighta-zakona itd.. tj to su im temelji i nitko sa suprotne strane to neće pokrenuti u korist korisnika.. tj ostane na tome da je korisnik donio vlastitu-pogrešnu procjnu kvalitete neke robe ili profita-kotisti, pa i gašenje servisa spada pod to, kao kupnja pogrešne dionice koja izgubi vrijednost .. = poslovni rizik.

-no to je zapravo pravno moguće, tj kao u slučaju prevare, jedno je dobra-loša poslovna odluka a dugo je biti prevaren.. tj može se zakon tumačiti tako da u slučaju stečaja-gašenja neke firme koja nudi neki servis to tad nestaje.. kao bankrot neke banke, kao vrijednost dionice.. no uvjet za to je gašenje firme-banke-onog tko uslugu daje, ne može se dionica proglasiti smećem i da firma ostane dalje bez posljedica.. tj mora biti posljedica propasti firme, linerano-jednosmjerno-kauzalno, dok ovdje vidimo da firma i dalje posluje, štoviše nudi isti-novi proizvod, usluge itd.. a to bi trebalo biti zabranjeno-regulirano, tj samo je problem tko bi to pokrenuo u ime korisnika pred sudom.. a sami korisnici to ne mogu dok su mali-slabi, kao udruga franak za kredite-banke.. i spor koji može trajati uz interes suprotne strane koji će tad lobirati-blokirati jer je to vrlo važna grana industrije, poreza, važno državi koja je donositelj i tumač zakona .. tako da i presuda ne mora biti logična, može biti interesno pravna-protivna i legitimna, jer svatko gleda svoje dupe-interes pa i države i sudovi...

-imaš npr psa (ili drugu imovinu, auto-kuću..) i ostaviš ga na cesti.. uzet će ga 'država' tj nadležna udruga-institucja, kao i odvoz smeća-komunalci.. kuća koja propada, ruina, zaraslo zemljište u gradu-mjestu, može biti oduzeto + naplaćen trošak izvođenja radova.. mada u vlasnička prava nitko ne želi zadirati, može se.. kad se hoće. .. jednako tako bi automatizmom moralo biti predviđeno-tumačeno da ako vlasnik softa nešto 'gasi' tad prestaje biti vlasnik... ide u public domain, open, javno... ne privatno-vlasničko. .. kao kad umre osoba bez nasljednika i sl. ili kao kad se kriminalu oduzme stečena zarada ide u javno itd.. no soft biz i interesi koji stoje iza su prejaki da bi netko uopće 'pomislio' u tom smjeru nešto pokrenuti.. i to je tad 'nemoguće' mada je moguće napraviti baš sve što čovjek želi, doći do mjeseca.. pa i hakirati post-boot, no tu je taj problem-srž, legitimno hakiranje.. industrija to ne želi, sony-veliki-jaki.. i tog tad neće biti dok je hakintosh primjer legalnog i opstrukcije vlasnika koji to otežava kao za brand pear (kruška, vs jabuka).. tj rootanje sonypleyke, hakintoš i sl. su legalni-legitimni.. no o tome se šuti, jer je vlasnička strana dovoljno jaka.

-ne postoji nešto što se ne može, pogotovo ne komunikacija s online serverom koja se ne može presresti... (upravo obrnuto od zaštite, hakeri, prisluškivanja i sl.)

-dakle može se.. i to shablonski jednostavno, kad funkcija koja zatraži odgovor servera treba odgovor, da joj se odgovor pri čemu bios ne zna da to nije server odgovorio nego app-komunikacija-netko treći..  tj klasičan crack 99% igrara i softa koji se tako štiti kao adobe radi upravo tako, može se.. no time crack postane legitiman, patch.. a to pravne službe industrije nikad neće dozvoliti kao ni same države-sudovi-tumači i donositelji zakona tj nije isto pravo i pravednost, dok za zakon u saboru i sl moraš imati većinu-ručice, ne pravo.. tj pravo jačeg-večeg... i to je doseg demokracije.

 -pravni problem, kazna + u slučaju komercijale svaka zarada ide tužitelju-vlasniku, to je copyright.. ili imaš dozvolu vlasnika ili nemaš, pirat-crack itd.. dok se nitko ne želi svađati s pravnim službama vlasnika jer uvjek gubi-plaća itd.

.. tj ili je komercijala ili je altruizam s troškovima pa to nitko ne želi ako nema neku korist, tj proizvođaču je to dio obveze kao jamstvo-support.. nešto što se mora, ne što se želi u bizu..

slažem se

Ili njihovo blokiranje neoriginalnih tonera putem automatskog firmware upgrade-a jer kao mogu oštetiti printer