Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

poruka: 54
|
čitano: 10.646
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo".
12 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Za ozbiljno geni kameni, genetski kod upravlja. Mislim da poprilično pišemo isto , samo ti to nazivaš "sretnom mutacijom", dok ja to nazivam pokušajima i promašajima.

 čijim pokušajima i promašajima?

 

uz 99,9% promašaja kroz milijune godina nekako se taj 'eksperimentator' ne čini bogzna kako uspješnim

uz iole intelijegncije i logike valjda bi u toliko vremena bar malo popravio skor?

14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Kako su onda nastali oni oprašivači koji jedini mogu oprašiti samo tu orhideju i kako je nastalo dugačko rilo ako kraća rila očito imaju veće šanse a duga nikakve. Slučajno sigurno nisu nastala ni duga ni kratka rila.

 Cijeli taj 'primjer' je nelogičan i nerealan. 

 

 

Sirotanovic kaže...
Ne zaista ima nelogičnost u toj slučajnosti. Ako prilagodba uvjetima dovodi nakon nekoliko milijuna godina do mutacije gena, kako se onda mutacija gena može uopće nazivati slučajna? Ili ja nešto ne kužim pa me nauči ili sam prepametan.

Jednostavno, slučajna mutacija uvijek prethodi adaptaciji.

Ide ovako nekako SLUČAJNA MUTACIJA -> PRIRODNA SELEKCIJA, a slučajne mutacije koje prođu prirodnu selekciju zovemo adaptacija/prilagodba. 

 

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 8:45 (Yuda).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
PaleRider kaže...

Postoje teorije poput Sheldrake-ove morfijske rezonancije koja kaže da su živa bića povezana nekom vrstom polja

Vjerojatno je polje uljane repice neusporedivo bolje definirano od ovog 'polja'.  

 

 

PaleRider kaže...

Ako ćemo biti iskreni, ta Darwinovska (potpuno slučajna) mutacija je teško uvjerljiva.

Nekim ljudima sasvim sigurno. Štoviše psudoznanost je prepuna propovjednika koji će isto ovako pronaći tobožnje 'primjere' koji podupiru njihove stavove/ideje.

 

 

PaleRider kaže...

Recimo da se cvijet polako produbljuje kroz milijune godina, ptica koja iz tog cvijeta sisa nektar i oprašuje ga mora istovremeno povećavati kljun jer drugačije takav cvijet neće opstati.

Takav cvijet neće opstati. Ako je ptica jedini oprašivač tog cvijeta selekcija očigledno favorizira kraće cvijeće. Jer mutacija koje imaju duže cvjetove nemaju oprašivača, nemaju potomstvo i zato svoj 'produženi' gen ne prenose dalje. 

No kraći cvjetovi će i dalje postojati i prosperirati, jer i dalje imaju oprašivače kratkog kljuna, imaju potomstvo i zato prenose 'kratke' gene dalje.

 

 

Ako nešto nije dio mainstream-a ne znači automatski da je pseudoznanost, takva vrsta etiketiranja je zapravo znak niže inteligencije, tj. religijskog primitivizma koji nema veze sa znanošću.

Takav cvijet neće opstati? Pa neće da po tvojoj teoriji. No činjenica je da jest opstao, samo ti očito nisi nikad čuo za isti - Passiflora mixta, cvijet koji oprašuje isključivo Ensifera ensifera, vrsta kolibrija koja ima kljun duži od tijela.

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 11:53 (PaleRider).
14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...

Ako nešto nije dio mainstream-a ne znači automatski da je pseudoznanost, takva vrsta etiketiranja je zapravo znak niže inteligencije, tj. religijskog primitivizma koji nema veze sa znanošću.

Takav cvijet neće opstati? Pa neće da po tvojoj teoriji. No činjenica je da jest opstao, samo ti očito nisi nikad čuo za isti - Passiflora mixta, cvijet koji oprašuje isključivo Ensifera ensifera, vrsta kolibrija koja ima kljun duži od tijela.

 

Hvala, ali teorija nije moja.

Koji dio nije jasan, ako se cvijet mutacijom produlji do granice da ga niti jedan kolibri(jedini postojeći oprašivač!) neće moći oprašiti takva mutacija će nestati jer nema kako takav gen prenesti u sljedeću generaciju. Ili?

 

Ako idemo dalje slučajna mutacija se ne događa istovremeno i trenutno u cijeloj populaciji. Dakle razumno je pretpostaviti da barem u početku postoji cvijeće različitih 'dubina'.

U populaciji kolibrića također postoje slučajne mutacije koje određuju duljinu njihovog kljuna. Oni sa dužim kljunom mogu se i dalje hraniti na dubljim cvjetovima, oni sa kraćim mogu skupljati nektar drugih cvjetova ili će kratkokljuni kolibri nestati.

Slučajne mutacije su stalne i sveprisutne, zbog prirodne selekcije one 'dobre' opstaju.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 12:56 (Yuda).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
PaleRider kaže...

Ako nešto nije dio mainstream-a ne znači automatski da je pseudoznanost, takva vrsta etiketiranja je zapravo znak niže inteligencije, tj. religijskog primitivizma koji nema veze sa znanošću.

Takav cvijet neće opstati? Pa neće da po tvojoj teoriji. No činjenica je da jest opstao, samo ti očito nisi nikad čuo za isti - Passiflora mixta, cvijet koji oprašuje isključivo Ensifera ensifera, vrsta kolibrija koja ima kljun duži od tijela.

 

Hvala, ali teorija nije moja.

Koji dio nije jasan, ako se cvijet mutacijom produlji do granice da ga niti jedan kolibri(jedini postojeći oprašivač!) neće moći oprašiti takva mutacija će nestati jer nema kako takav gen prenesti u sljedeću generaciju. Ili? 

 

"Tvoja" je bilo napisano u kurzivu - u prijevodu, pod navodnicima, jasno je da teorija nije tvoja.

Vidim da tvrdiš da veći kljunovi prethode dubljem cvijetu. A sad mi lijepo daj dokaz za to, i za svaki drugi sličan slučaj. Selekcija ptice s većim kljunom ima smisla kada već postoji više cvjetova sa različitim dubinama, no i obrnuto bi trebalo vrijediti za cvijet kojeg može oprašiti jedan jedini oprašivač. Veći kljunovi su nezgodni i povlače veću potrošnju energije. Zato ne bi ni opstali ako se u isto vrijeme ne pojave dublji cvjetovi. Etablirane teorije su etablirane s razlogom, ali to nikako ne znači da su kompletne i da su sve pretpostavke točne. Ja tvrdim da je pretpostavljena slučajnost vrlo relativna, odnosno da korelirane vrste treba razmatrati kao sistem čiji dijelovi ne evoluiraju tako neovisno kao što se misli. E sad drugo je pitanje mehanizam. Da li ćemo prihvatiti da priroda jednostavno tako funkcionira - evolucijski sinkronicitet je impliciran i ne treba ići u daljnju redukciju, ili možda postoji određena vrsta horizontalnog transfera gena koja nam nije poznata a koja efektivno sinkronizira evoluciju koreliranih vrsta (što je sasvim moguće jer se jako malo zna o životu na mikrobiološkoj razini).

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 13:24 (PaleRider).
14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor

 

PaleRider kaže...

Vidim da tvrdiš da veći kljunovi prethode dubljem cvijetu. A sad mi lijepo daj dokaz za to, i za svaki drugi sličan slučaj. Selekcija ptice s većim kljunom ima smisla kada već postoji više cvjetova sa različitim dubinama, no i obrnuto bi trebalo vrijediti za cvijet kojeg može oprašiti jedan jedini oprašivač. Veći kljunovi su nezgodni i povlače veću potrošnju energije. Zato ne bi ni opstali ako se u isto vrijeme ne pojave dublji cvjetovi.

Vrlo rado ću ti to dokazat: 

1. Veći kljun može oprašiti i plitke i dublje cvjetove.

2. Kratki kljun ne može oprašiti dublje cvjetove.

3. Neoprašeni dublji cvjetovi nemaju 'potomstvo' i izumiru.

Dakle, veći kljun prethodi dubljim cvjetovima.

Treba li još nešto docrtati?

 

A možeš li ti meni dokazati da je dubina cvjetova u vrlo kratkom vremenu narasla značajno. Uz to dokaži da se ta ptica u cijeloj povijesti svoje vrste hranila samo i isključivo nektarom tog cvijeća. A možeš mi i dokazati da je jedini oprašivač u povijesti tog cvijeta upravo i samo ta vrsta. Slušam pažljivo. 

 

 

PaleRider kaže...

Etablirane teorije su etablirane s razlogom, ali to nikako ne znači da su kompletne i da su sve pretpostavke točne. Ja tvrdim da je pretpostavljena slučajnost vrlo relativna, odnosno da korelirane vrste treba razmatrati kao sistem čiji dijelovi ne evoluiraju tako neovisno kao što se misli.

Upravo teorija evolucije opisuje međudjelovanje slučajne mutacije i prirodne selekcije. Ne postoji nešto kao 'neovisna evolucija' čak ni unutar jedne/iste vrste.

 

 

PaleRider kaže...

E sad drugo je pitanje mehanizam. Da li ćemo prihvatiti da priroda jednostavno tako funkcionira - evolucijski sinkronicitet je impliciran i ne treba ići u daljnju redukciju, ili možda postoji određena vrsta horizontalnog transfera gena koja nam nije poznata a koja efektivno sinkronizira evoluciju koreliranih vrsta (što je sasvim moguće jer se jako malo zna o životu na mikrobiološkoj razini).

Ako takav mehanizam i postoji, nije dovoljno samo reći da je u pitanju nekakvo 'polje', jer u tom slučaju to je pseudoznanost.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 16:23 (Yuda).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...

 

PaleRider kaže...

Vidim da tvrdiš da veći kljunovi prethode dubljem cvijetu. A sad mi lijepo daj dokaz za to, i za svaki drugi sličan slučaj. Selekcija ptice s većim kljunom ima smisla kada već postoji više cvjetova sa različitim dubinama, no i obrnuto bi trebalo vrijediti za cvijet kojeg može oprašiti jedan jedini oprašivač. Veći kljunovi su nezgodni i povlače veću potrošnju energije. Zato ne bi ni opstali ako se u isto vrijeme ne pojave dublji cvjetovi.

Vrlo rado ću ti to dokazat: 

1. Veći kljun može oprašiti i plitke i dublje cvjetove.

2. Kratki kljun ne može oprašiti dublje cvjetove.

3. Neoprašeni dublji cvjetovi nemaju 'potomstvo' i izumiru.

Dakle, veći kljun prethodi dubljim cvjetovima.

Treba li još nešto docrtati?

 

A možeš li ti meni dokazati da je dubina cvjetova u vrlo kratkom vremenu narasla značajno. Uz to dokaži da se ta ptica u cijeloj povijesti svoje vrste hranila samo i isključivo nektarom tog cvijeća. A možeš mi i dokazati da je jedini oprašivač u povijesti tog cvijeta upravo i samo ta vrsta. Slušam pažljivo. 

Opet ništa nisi dokazao, samo uporno ponavljaš pretpostavku, potpuno ignorirajući činjenicu da će veći kljun teško opstati ako već ne postoje dublji cvjetovi, kao i obrnuto. Jednostavno oboje (dublji cvijet, veći kljun) se mora pojaviti otprilike u isto vrijeme. Ja nisam ni tvrdio da imam čvrste dokaze, imam logiku, no ti se ponašaš kao da je etablirana teorija gotova priča i da se tu nema što dodati, to je ono s čim se ne slažem i zato sam te, retorički, tražio dokaze.

Amenoum
10 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...
Yuda kaže...

 

PaleRider kaže...

Vidim da tvrdiš da veći kljunovi prethode dubljem cvijetu. A sad mi lijepo daj dokaz za to, i za svaki drugi sličan slučaj. Selekcija ptice s većim kljunom ima smisla kada već postoji više cvjetova sa različitim dubinama, no i obrnuto bi trebalo vrijediti za cvijet kojeg može oprašiti jedan jedini oprašivač. Veći kljunovi su nezgodni i povlače veću potrošnju energije. Zato ne bi ni opstali ako se u isto vrijeme ne pojave dublji cvjetovi.

Vrlo rado ću ti to dokazat: 

1. Veći kljun može oprašiti i plitke i dublje cvjetove.

2. Kratki kljun ne može oprašiti dublje cvjetove.

3. Neoprašeni dublji cvjetovi nemaju 'potomstvo' i izumiru.

Dakle, veći kljun prethodi dubljim cvjetovima.

Treba li još nešto docrtati?

 

A možeš li ti meni dokazati da je dubina cvjetova u vrlo kratkom vremenu narasla značajno. Uz to dokaži da se ta ptica u cijeloj povijesti svoje vrste hranila samo i isključivo nektarom tog cvijeća. A možeš mi i dokazati da je jedini oprašivač u povijesti tog cvijeta upravo i samo ta vrsta. Slušam pažljivo. 

Opet ništa nisi dokazao, samo uporno ponavljaš pretpostavku, potpuno ignorirajući činjenicu da će veći kljun teško opstati ako već ne postoje dublji cvjetovi, kao i obrnuto. Jednostavno oboje (dublji cvijet, veći kljun) se mora pojaviti otprilike u isto vrijeme. Ja nisam ni tvrdio da imam čvrste dokaze, imam logiku, no ti se ponašaš kao da je etablirana teorija gotova priča i da se tu nema što dodati, to je ono s čim se ne slažem i zato sam te, retorički, tražio dokaze.

 Stavio ti čovjek pod 1 1. Veći kljun može oprašiti i plitke i dublje cvjetove.

14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...

Opet ništa nisi dokazao, samo uporno ponavljaš pretpostavku, potpuno ignorirajući činjenicu da će veći kljun teško opstati ako već ne postoje dublji cvjetovi, kao i obrnuto. 

Jel ti to meni tvrdiš da se ptica duljeg kljuna ne može nahraniti na plitkom cvjetu ... ili? 

 

PaleRider kaže...

Ja nisam ni tvrdio da imam čvrste dokaze, imam logiku, no ti se ponašaš kao da je etablirana teorija gotova priča i da se tu nema što dodati, to je ono s čim se ne slažem i zato sam te, retorički, tražio dokaze.

Niti jedna znanstvena teorija nije gotova priča, zapravo je ali u okvirima koje pokriva. Ove 'etablirane' pseudoznanstvene spike zadrži za sebe.

9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
"Ide ovako nekako SLUČAJNA MUTACIJA PRIRODNA SELEKCIJA, a slučajne mutacije koje prođu prirodnu selekciju zovemo adaptacija/prilagodba" - veli Juda

Sirotanović: ma slučajna mauna kolega ;)
valovi oblikuju kamen , rijeka izdubi špilju , vjetaru se prilagodi život , suncu se prilagodi život, hladnoći se prilagodi život , pingvini se prilagodili hladnoći, valovima i vjetru i ništa od toga nije slučajno.

Možemo se samo složiti da slučajno znači bez inteligencije, kao što mi jedan kolega napisa.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
14 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
danen kaže...

Neki je mudrac na televiziji izustio antologijsku rečenicu: "To što životinje ne govore je hendikep, ali ima efekt". I jest i nije hendikep, jer o čemu bih ja primjerice razgovarao sa svojim psom? O politici, o ekologiji, o ekonomiji - kad je cijeli njegov psihički ustroj usmjeren prema nužnim potrebama: što će pojesti, kako će se natrčati, kako će spavati i - ako ga privuče miris (ne prije!) - pokazati svoju mušku snagu na nekoj kujici? Životinje bi već progovorile da imaju dovoljno razvijen mozak. Njima u borbi za opstanak jezik ne treba, pa ga ni nemaju. A sve ovo uspoređivanje ljudi sa životinjama, davanje životinjama ljudska obilježja, nije ništa drugo nego basna - kao i priče o Doktoru Dolitleu. A što se tiče ljuskog jezika i životinskih "jezika" tu je razlika jasna: ljudski je jezik modalan, što znači da riječ mijenja značenje ovisno o kontekstu, riječ sama za sebe ne znači ništa, ona se razumije tek u sklopu rečenice, u okruženju drugih riječi. 

 

Nije baš tako jednostavno, npr. otkriveno je da kitovi (u ovom slučaju ulješure) koji su poznati po tome što imaju složene društvene strukture imaju sofisticirane načine komunikacije. Koriste niz zvukova, nalik kodiranim porukama. Otkriveno je da kitovi u komunikaciji koriste neku vrstu fonetske abecede. Mogu manipulirati ritmom, tempom, stankom, duljinom, frekvencijom i dodavati dodatne zvukove kako bi stvorili varijacije unutar svoje komunikacije. Ono što je posebno zanimljivo je da značenje "riječi" ne dolazi samo od zvukova, nego je vrlo važan slijed i stanke između njih. Čudesno je što promjena redoslijeda zvukova može potpuno promijeniti poruku koju šalju, baš kao što slučaj i kod ljudi...

 

https://www.nature.com/articles/s41467-024-47221-8

 

Zatim pjevanje koje ovisi i o emocijama, npr. kad su sretni ili tužni, itd.:

 

https://www.science.org/doi/10.1126/science.adq7055

 

https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0318624

 

14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
valovi oblikuju kamen , rijeka izdubi špilju , vjetaru se prilagodi život , suncu se prilagodi život, hladnoći se prilagodi život , pingvini se prilagodili hladnoći, valovima i vjetru i ništa od toga nije slučajno.

Vjetar, sunce, hladnoća, valovi... sve su to selekcijski faktori, i iako su mutacije slučajne, prirodna selekcija nije nasumičan proces, jer snažno favorizira one mutacije koje povećavaju sposobnost organizma da preživi i uspješno se razmnožava u konkretnim uvjetima okoline. Prirodnu selekciju neslučajno prolaze samo najprilagođeniji/najsposobniji.

 

 

 

Sirotanovic kaže...
Možemo se samo složiti da slučajno znači bez inteligencije, kao što mi jedan kolega napisa.

 Ako vam je tako lakše, možete se složiti. No ostaje vam sumnja je li to istina, zar ne? 

Poruka je uređivana zadnji put čet 24.7.2025 9:01 (Yuda).
9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Naravno , kako veli ona izreka , samo budala je sigurna u svoje znanje.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Poruka je uređivana zadnji put čet 24.7.2025 9:07 (Sirotanovic).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
PaleRider kaže...

Opet ništa nisi dokazao, samo uporno ponavljaš pretpostavku, potpuno ignorirajući činjenicu da će veći kljun teško opstati ako već ne postoje dublji cvjetovi, kao i obrnuto. 

Jel ti to meni tvrdiš da se ptica duljeg kljuna ne može nahraniti na plitkom cvjetu ... ili? 

Naravno da se može nahraniti i na plitkom cvijetu, ali rekao sam da je dulji kljun teško dugoročno održiv (i zašto) bez dubljih cvjetova. Stvar je sasvim logična, ali trebalo bi uključiti mozak pa i pročitati s razumijevanjem što govorim, i "nedajbože" razmisliti svojom glavom o temi a ne papagajski povraćati strojno probavljeno, ali zašto kad se lakše sprdati..

Amenoum
14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...

Naravno da se može nahraniti i na plitkom cvijetu, ali rekao sam da je dulji kljun teško dugoročno održiv (i zašto) bez dubljih cvjetova. Stvar je sasvim logična

PaleRider kaže...

Veći kljunovi su nezgodni i povlače veću potrošnju energije. Zato ne bi ni opstali ako se u isto vrijeme ne pojave dublji cvjetovi.

 

S druge strane dubina cvjetova nema takve probleme, niti je nezgodna niti povlači veću potrošnju resursa?

 

No kad si već spomenuo potrošnju mjerljive veličine tj. energije, možeš li to brojčano potkrijepiti ili ti je i to nezgodno ali eto zgodno potkrjepljuje tvoju logiku

 

 

I opet zašto mi se čini da impliciraš kako su dubina cvijeta i dužina kljuna ptice ekstremno narasle u jednom jedinom koraku?

Evo recimo jedna jako radikalna misao, što ako se sve odvijalo postupno kroz dugo vremensko razdoblje? 

Poruka je uređivana zadnji put čet 24.7.2025 13:00 (Yuda).
16 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
..

 

 

I opet zašto mi se čini da impliciraš kako su dubina cvijeta i dužina kljuna ptice ekstremno narasle u jednom jedinom koraku?

Evo recimo jedna jako radikalna misao, što ako se sve odvijalo postupno kroz dugo vremensko razdoblje? 

 -oboje.. tj evolucija je postupna, prilagodba, spora.. u većini 'normalnog' dijela povijesti, do kataklizme, nagle promjene uvjeta za koje većina života nema odgovor.. no količina života je dovoljna da ipak nešto preživi i tad je ta mutacija relativno brza-kratka, extremna.. kao i s klimom-nepogodama.. i oboje je isti prirodni proces, istih pravila igre, statističkih šansi itd..

-kad žirafi damo vremena za rast vrata kako bi pojela list na visini, tad ona raste.. a kad je to nalga promjena, tad se mora protegnuti u tom danu-tjednu, naučiti skakati, letjeti, penjati se na drvo ili brže rasti.. i u tome uspije ili izumre, što se nekoliko puta dogodilo i vidljivo u naslagama .. pa je činjenica itd.

 

-cvijet i kolibrić, obje strane to rade uzajamno povezane, tj kao što neće kolibrić bez razloga trošiti resurse na rast nepotrebno dugog kljuna, neće ni biljka za dubinu, jer je isto pravilo za oba, resurs koji traži hranu jer je svaki materijal nešto što treba stvoriti, kljun i cvijet.. pa to bez razloga ne rade obje strane, tj implicitno postoji razlog, kao i drugi odgovor sama varijacija na temu intrinistički utkana u permutacije razvoja stanice kao random-slučajna promjena u nekom smjeru koja služi upravo tome da na vrijeme razvije neku osobinu koja nije sad potrebna, tj konstantno će cvjetovi biti u jednom manjem postotku od većine manji ili veći, kao evolucijska rezervna guma, osigurač za neku kataklizmičku pormjenu-poremećaj.. i ako promjene nema, nestaju prirodno, no i iduća generacija ima jedan takav dio koji nema razlog opstanka i nestaje, s obje strane, ptica-cvijet.. a kad se poremećaj dogodi, tad ovisno o potrebnoj duljini, nastavlja ona biljka-ptica koja u tom trenu ima pravi odnos, ostali izumiru, pri čemu će se i dalje jednakim mehanizmom umnažati većina u prosjeku slična i rezervna manjina kao rezerva, samo što je tad nakon kataklizmičke promjene promjenjena baza-referenca što je prosjek-većina.. tj kad manjina opstane, većina nestane, tad je nova većina oni koji su preostali .. i tad će potomstvo većinom biti takvo, manjine će biti različite od tog novog većinskog dijela i to je sasvim u skladu s vidljivim-činjeničnim stanjem u evoluciji i dokazima upravo takvog jednostavnog evolucijskog mehanizma.. (istina, pri čemu opet ostaje nešto kao svijest neke stanice-gena kao intelekt koji intrinistički osigurava želju stanice za preživljavanjem tj da raznovrsnošću osigura idući kataklizmički odgovor i preživi.. no to je prirodno, ne bog.. ili nemamo bolji odgovor) :).

 

edit.. fali rečenica. kao da to stanica-gen rade namjerno-svjesno, kako bi osigurali preživljavanje barem dijela vrste.. pa to nalikuje na neku svijest-intelekt, odnosno kao što virusu nije cilj ubiti tijelo koje napadne, jer tad i virus gubi-zamre.. cilj mu je širiti se, kao prirodna mutacija, ali na način da ne ubije tijelo koje napadne, jer bi tad rezao ganu na kojoj sjedi.. pa nas taj mehanizam spasi i od najgorih virusa-smrti, naravno ako dovoljno jedinki dovoljno dugo preživi uz virus i time stekne imunitet, tj kao simbioza jer je i virus ekšli imao takvu želju.. jer bi nakon nas i on bio u problemu.. a to nalikuje na neku svijest-razum, kao mirovni sporazumi u ratu prije istrebljenja uz kvaku22 da u slučaju evolucije ili virusa smrt hrane znači i smrt lovca koji jede tu hranu, pa lovcu nije cilj preživjeti po cijenu da nestane hrana, naprotiv, lovac želi da hrana preživi.. bez hrane je lovac u problemu a to je nalik političkom kompormisu tj svjesno-razumskom rezoniranju i zato se 'zlorabi' kao dokaz svijesti tj višeg bića.. no sasvim je prirodni, evolucijski mehanizam koji posotji u svemu živom.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
Poruka je uređivana zadnji put čet 24.7.2025 13:25 (ihush).
14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
ihush kaže...

... a to nalikuje na neku svijest-razum, kao mirovni sporazumi u ratu prije istrebljenja uz kvaku22 da u slučaju evolucije ili virusa smrt hrane znači i smrt lovca koji jede tu hranu, pa lovcu nije cilj preživjeti po cijenu da nestane hrana, naprotiv, lovac želi da hrana preživi.. bez hrane je lovac u problemu a to je nalik političkom kompormisu tj svjesno-razumskom rezoniranju i zato se 'zlorabi' kao dokaz svijesti tj višeg bića.. no sasvim je prirodni, evolucijski mehanizam koji posotji u svemu živom.

 

Ne znači li to da bez neke vrste svijesti prirodni procesi (npr. lovac-lovina) sami po sebi ne mogu stvoriti ravnotežu?

Poruka je uređivana zadnji put čet 24.7.2025 15:35 (Yuda).
16 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor

-paaaa.... (nategnuto) da, ili možda :)..

-jer nije da se lovac i lovina dogovore, dok ljudi-ratovi to mogu.. ali neovisno što se 'stanice-organizmi' ne dogovaraju na nama jednostavno dokaziv način, vidljiv.. moguće je, npr lovci imaju kodex ne ubijanja mladunaca ili izlova u neko doba .. kao očuvanje, kao i sama šteta, za kilu mesa ubiti, za mjesec će biti desetak kila.. veprić i sl. .. ili lav ako mora trčati, troštiti energiju na lov premale količine mesa i time mora opet uskoro ponovo, tj to radi kad je gladan ili mora mada nemamo nikakvu potvrdu da on to bira nešto kao svjesno.. kao i kad je sit, lijen, pa mu plijen može prolaziti na metar bez da reagira.. radi li to svjesno ili je presudan pavlovljev efekt naučeno-refleks.. kao što netko može u strahu pobjeći ili udariti opasnost pri čemu ne mora postojati dobar izbor koji osigurava preživljavanje no ima primjera gdje napad daje rezultat dok je bijeg ili obrana nemogući.. iz očaja, a to je tad ipak neko konitivno razmišljanje, mada je i dalje elementarno kao mrkva-batina tj dresura ... no sve to životinje znaju-nauče i primjenjuju a granica je siva-nevidljiva-rastezljiva ili samo pitanje želimo li tumačiti na jedan ili drugi način, odnosno bilo bi lako pobiti 'pogrešna' tumačenja da je tako (lako) npr vjerske dogme ili zatucanost.. pri čemu ne znači ako jedno nije točno da je suprotno točno, a tako se često nešto tumači, kao tko je jači, u pravu i razlika kad znanstvenim kriterijima o nečemu raspravljaš vs vjerskih gdje rasprave zapravo nema jer tad ta strana jednostavno mantra dogmu i ne želi (pa i ne može) prihvatiti argumente, čak ni posumnjati itd..

 

-npr kako oteljeno tele zna da mora što prije ustati ili zašto.. pa sisati.. tj nešto zna već i rođenjem, kukac zna letjeti, rasplođivati se, jesti, prikrivati.. život-stanica zna elementarno nužno za njega život-oblik ili samu stanicu, pa tako elektrocit radi svoj posao, srce svoj, bubreg svoj.. kao kad voziš tunelom i ne strahuješ da će susjedno vozilo skrenuti-zabiti se ili zakočiti ispred tebe bez nekog razloga mad se može to dogoditi no tad kao izuzetak.. vjeruješ drugima i sustav funkcionira, mravi, matica i vojnici dok se u nuždi kao poplavi žrtvuju za tim-maticu i time na neki način prežive i sami, ne kao jedinka nego vrsta.. a ono, zašto bi mravac a radio za mravca b i žrtvovao se.. no to rade, da ne rade ne bi preživjeli, odnosno to je ona svijest da ne čačkaš mečku, ne diraš štakora mada si jači jer može gadno ugristi itd..pa se držiš na pristojnoj udaljenosti mada bi ga opalio nogom tj strah od posljedica mada se slabiji mora više bojati pa čak do te mjere da krene u kontranapad kao spas.. mada 'nema šanse'.. a što je to, kognitivno ili refleksno? naučeno a tad kako ako je od rođenja itd. i to ne samo na životinjama-primatima ako višim, nego do nivoa stanice koja mijenja pigment-boju ili nešto radi, za ostatak tima-organizma, diše, filtrira.. pri čemu mužemo samo nagađati jesu li svjesni npr bubrezi da je jetra u blizini ili što je u mozgu ili krvi.. dok svi primaju i šalju podražaje, hranjive tvari ili enzime i antitijela po potrebi ostalima pa je to osnovna komunikacija i time već temeljna ideja da svijest-razumijevanje ipak postoji.. jer tko bi npr pisao pismo ako ne očekuje da ga netko primi, mornar na pustom otoku i pismo u boci, kao poruka iz očaja koju možda netko pročita.. i za to znamo da je svijest-razum.. no slično radi i stanica-organ-organizam bića komunicirajući s ostatkom a to implicira da zna poslati-primiti informaciju, zatražiti, osnovne protokole hendšejka-standarda kao stop-bit.. tj poruka u boci je s nadom da netko pročita mada su šanse male.. a da znamo da šansi nema tad možda poruku ne bi ni slali ili neka se nađe, no tad to potvrđuje da je barem pošiljatelj poruke onaj svjestan.. barem jedan, mada je možda posljednji čovjek na planeti.. a to rade svi, stanice, mravi.. pa nema razloga ne vjerovati da je to nešto kao svijest ili ovisi kako ćemo to nazvati-etiketirati.. život. .. pri čemu i svijest može biti dio skupa-života, kao što je razmnožavanje-kretanje jedna od definicija života a nešto sasvim drugo je možemo li mi komunicirati s mravima, razumijemo li se ili ne.. to je stvar protokola-jezika-prijevoda i skupa simbola-značenja koje neka strana ima na raspolaganju kado dan-noć, svjetlo-mrak.. nula-jedan.. on-off.. i na tom principu rade i računala, koja nemaju svijest no rade nešto što je programirala osoba koja svijest ima i time vjerojatno rade nešto smisleno.. ili iz druge ruke svjesno.. tj calculator za 2+2=4 ne treba svijest, no to je i dalje točan odogovr matematičkog zbrajanja koji ima neku ulogu-korist u stvarnosti pa mada je calculator mrtav-predmet, kao i nož-žlica, koristimo ih mi, svjesno.. i tad je možda nevažno tko je u lancu svjestan a tko samo alat-karika.. tj možda je granica nevidljiva-nemjerljiva, beskonačno malo kao decimalni broj do nule no dublje ne možemo bez jačeg mikroskopa pa ne možemo vidjeti odgovor ili što je to granično kao izračun pi broja i sl. Tj kao što mi koristimo nož za rezanje mesa tj prehranu, tako lav koristi zub, nož je predmet-alat, neživ.. zub je živ, dio tijela lava, komunicira na bol, raste, troši se.. ima ulogu, boju.. ima li svijest? nož nema.. za zub je teže to tvrditi.. ili za bubreg ili za mozak.. jer ako je svijest u mozgu, što je s periferijom kojom mozak komunicira.. tj i druga strana primatelja porke mora imati osnovna znanja za poruku-komunikaciju.. dok nešto radi bez nadzora mozga kao disanje.. a tad što je važnije, mozak ili pluća? pri čemu je mozak samo neka masna vodica.. salo.. nešto što kao svinjsku mast možeš namazati na kruh i pojesti pri čemu nemaš osjećaj da si pojeo nešto živo ili svjesno.. mast-voda ili da je čovjek 70% voda.. koja je onak, ništa, molekula 'ničeg'.. tj ispada da je većina sveg materijalnog oko nas nešto takvo 'ništa'.. a da je svijest nešto što ne možemo vidjeti, vagati, mjeriti ili prstom pokazati 'tu je..' ili barem u blizini.. kako tad nešto znanstveno tvrditi kad ekšli 'pola' ne znamo niti možemo znati-definirati itd.. i zato ona druga strana ostaje neporažena argumentima, jer ih ne možemo lako dati.. mada 'znamo' da je tako.. :)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
ihush kaže...

-paaaa.... (nategnuto) da, ili možda :)..

Znači i iza evolucijskih procesa ('slučajnih' mutacija i prirodnog odabira) postoji neki skriveni inteleligentni/svjesni mehanizam?

16 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor

ovisi kako definiramo interakciju, posljedice, simbiozu-suradnju dijelova ili komunikaciju... a za komunikaciju je početni level inteligencije nužan. pri tome to netko nazove svijest.. tj morali bi imati kriterije što koja riječ jasnije znači, granice značenja što je uključeno i što nije, dok nemamo odgovarajuće mjerne instrumente na kojima temeljimo znanstvena mjerenja i eliminiramo svojevoljne definicije kao inč-metar jedinice.. tj lako ćemo se složiti oko mase jedan kilogram, provjeriti-dokazati i sl. .. no što s terminom svijest ili inteligencija? gdje je mjera-jedinica i instrument? tko što definira, .. kriterij.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
10 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
ihush kaže...

-paaaa.... (nategnuto) da, ili možda :)..

Znači i iza evolucijskih procesa ('slučajnih' mutacija i prirodnog odabira) postoji neki skriveni inteleligentni/svjesni mehanizam?

Kako ne, rainbow farting unicorn

14 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Novice kaže...
Yuda kaže...

Znači i iza evolucijskih procesa ('slučajnih' mutacija i prirodnog odabira) postoji neki skriveni inteleligentni/svjesni mehanizam?

Kako ne, rainbow farting unicorn

 Netko mora biti u kabini za upravljačem... molim?!? Nema kabine!?! We are doomed!!! 

9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
iHush: "kao i kad je sit, lijen, pa mu plijen može prolaziti na metar bez da reagira.. radi li to svjesno ili je presudan pavlovljev efekt naučeno-refleks"..

Sirotanović: nijesam stručljak za lava ali radi se o inteligenciji , lav je za životinje visoko inteligentan. Ali kroz povijest znalo se dogoditi kod reptila koji imaju jako mali mozak i događa se i dalje ako dođe u novo područje gdje lovina nije evoluirala i prilagodila se na takvog predatora , takva je lak plijen za novog predatora reptila koji poremeti ravnotežu zato što ubija i kad nije gladan , znači čisti instinkt , ubija dok ne istrijebiti cijelu vrstu. Iako pri tome istrijebiti i sebe s tog područja zato što ostane bez hrane.
Slično radi i virus u novom području širi se i ubija , riskirajući i svoj opstanak pri tome zato što nije svjestan. Ali u zdravoj, prirodnoj evolucijskoj ravnoteži može se činiti da ubija uravnoteženo ali to nije slučaj i nije svjestan. Što možemo vidjeti ako se prirodna ravnoteža naruši virus ubija.

Kod lava (u Africi recimo) evolucija je napravila ravnotežu te on se mora boriti za hranu i potomstvo. Što jači čopor lakše vataju plijen. Ako hrane ima u izobilju onda nije zainteresiran toliko za lov zato što je sit i lijen za trošenje energije, (jer nema hladnjak da hranu spremi za oskudna vremena- šala ), te bira hranu koju je lakše uloviti kao što su kržljavije i ozlijeđene jedinke, ostalo vrijeme igra se, odmara, pari (kao i domaće mačke), ali ponekad love i iz zabave ako je baš lako uloviti. Ali kad su oskudna vremena i hrane nema, recimo kod pustinjskog lava se to najlakše vidi, tada očajnički love sve da prežive i sitno i čak riskiraju život da ulove veliki plijen kao što je velika žirafa, gdje imaju ekstremno male šanse da ju obore. Ali takva borba zbog oskudne hrane im je pomogla da postanu inteligentni lovci , daleko efikasniji nego rođaci u savani. Jedini način da obore veliku zdravu žirafu je da alfa ženka-glavni lovac napravi sačekušu u nekom klancu a ostatak čopora natjera žirafu prema njoj , tada alfa mora biti ekstra hrabra (i očajno gladna) te žirafu koja juri prema njoj i lako ju može zgaziti , lavica mora izbjeći njene noge , visoko skočiti iz mjesta i pogoditi ugriz u vrat (koji jedva može dohvatiti ako se dobro odrazi u zrak). Šanse su male ali impresivno koliko su inteligentni lovci. Ali da je prirodna ravnoteža narušena , te lav ostane gladan , lav bi istrijebio lak plijen, jer nije svjestan toga. Zapravo možemo vidjeti i "inteligentne" ljude koji su svjesni što čine ali opet radi osobnog benefita i osobne pohlepe (bilo trenutnog bogaćenja te tako veće šanse za razmnožavanje ili samo razonode) ugrožava cijelu svoju vrstu ako istrijebi lovinu. Ali čini to svjesno premda ugrožava i svoje potomstvo za razliku od lava koji nije svjestan.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Poruka je uređivana zadnji put ned 27.7.2025 8:50 (Sirotanovic).
15 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

Ja se odma sjetio 

.

Moj PC  
0 0 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice