Voda na kometu 67P ipak je sastavom slična oceanim

-važnije.. uz točnost mjerenja, kontaminaciju uzorka.. ne zaboraviti 'važnu sitnicu' da kad god uzmemo neki (mali) uzorak iz (većeg) tijela tad zaključak na tom malom uzorku može linearnim množenjem dovesti do pogrešnih rezultata-zaključaka.. npr da marsovci 'ukradu' jednu osobu sa Zemlje, što bi zaključili? da je muško ili žensko? da je vjernik-nevjernik, crn-bije-žut? .. i što ako tim malim uzorkom stvore generičko pravilo za Zemljane? Npr visina-težina osobe ili boja kose.. tad takvim 'navučenim' brojkama-umnošcima, dolazimo to ekšli netočnih zaključaka, da je osoba debela-mršava, muško-žensko.. bez da u papirima-formulama primjetimo 'grešku' .. kraće, važno je imati stvarno reprenzetativan uzorak, no često to nije moguće, za ljude.. pa zašto bi bilo za planete, ..

-npr ako marsovci zagrabe kubni metar materije sa zemlje.. bilo što, zrak-voda-tlo.. ovisno gdje zagrabe uzorak dobit će npr morsku vodu ili zemlju-stijenu, pošto oceani pokrivaju 70% veća šansa je za morsku vodu, no što ako se uzorak uzima iz dubine, 1000m ili 1000km? .. na većoj dubini od 10km je opet tlo.. ne voda (dno oceana).. i tako već dubinom ili random pozicijom na globusu imamo različite uzorke.

-što tad radi čarobna statistika? .. pa ona zna što je dobar-pravi reprezentativan uzorak, tj više uzoraka, različitih recimo random uzrokovanja, koja moraju uključiti sve poznate kriterije kao dubina-more-tlo... pa bi recimo minimum bio recimo 7 različitih lokacija na planeti na temelju kojih bi izračunali uzorak.. opet, to je statistički točno-točnije, mada može biti lažno-nepostojeće, npr osoba-visina, jedna osoba 150, druga 160.. prosjek je 155, nepostojeća osoba, time lažni uzorak, no naravno kad imamo masu-mnoštvo ljudi takav prosjek će vrlo dobro opisati prosječnu visinu, koja će statistički pokriti najveći broj ljudi.. no kao i dobiti jackpot, opet ostaje slučajnost-sreća stvar da je neka osoba stvarno te visine-težine kao statistički prosjek.

-mjeriti, mjeriti.. osnova znanosti, no i obraditi, prikazati-tumačiti brojke-zadatke tih mjerenja-izračuna.. često ili lako je tu promašiti, čak kad sve izgleda ok, a pogotovo ako krenemo od pogrešnog temelja-starta-uzorka.. jednostavno uzoraka mora biti više kako bi znali što je dobar-bolji uzorak, pa tako za izborne rezultate uvjek imamo i broj ispitanika, jer daje mogućnost-točnost, ne jedan uzorak, jer zapravo ne znači ništa, jer jedan može biti i lotojackpot slučaj-izuzetak a ako tad na takvom uzorku temeljimo predpostavke tad će biti apsolutno pogrešne.. pa imamo ovakve situacije da se malo tvrdi da je isto-slično kao na zemlji pa malo da nije.. pri čemu znanstvenici zaborave da je kvaliteta mjerenja-uzorka-obrade i tumačenja ono važno.. ne tko će prvi ispaliti bombastičnu vijest za medije.. osim kad je to interes-novac pa upravo zato to rade, biti prvi, ne točan nego prvi itd..