Kućne led žarulje

Ajde da prvo ovo riješimo jer je VAŽNO za daljnju raspravu.

Prvo, zaboravi ohmov zakon jer je struja LED-ice (u radnom području):

I = I0 * ϵ ^ (e*Uf / n*k*T)

pri čemu je:

I0 - Inverzna struja zasićenja

ϵ   - Eulerov broj

e  - naboj elektrona

Uf - napon 

n  - konstanta koja je definirana mnogim tehnološkim paramterima

k  - Boltzmannova konstanta

T  - temperatura u Kelvinima

Iako po ovoj formuli djeluje da struja pada porastom temperature, to nije tako jer je i I0 ovisna o temperaturi. Nemam u planu ići toliko daleko s teorijskim osnovama. Konačni rezultat temperaturne ovisnosti je da se graf ovisnosti struje o naponu porastom temperature "sabija" po naponskoj osi.

Uz konstantnu temperaturu, ovisnost struje o naponu ovisi još o faktoru "n" koji varira u proizvodnji s malim odstupanjima u procesu.

Dakle, kao što možeš vidjeti, za praktičnu primjenu je daleko praktičnije koristiti se grafom nego računati po formuli (za koju u pravilu i nemaš sve parametre poznate). Svrha ove formule je bila da ti pokažem da ne možeš koristiti ohmov zakon jer je kod LED-ice R = f(U), pa ohmov zakon poprima oblik I = U / f(U).

Oprosti, ali ja to nisam nigdje napisao. Kroz LED-ice spojene u seriju će uvijek teči ista struja (Kirchhoffov prvi zakon). Padovi napona na LED-icama, a time i snaga će odstupati ovisno o karakteristikama, što sam već i napisao (čak i potkrijepio računom). Povratni utjecaj pada napona na struju kroz LED-ice će ovisiti o dinamičkom otporu strujog izvora (koji je za CC driver jako mali, a za otpornik relativno velik, što sam također potkrijepio računom).

U serijskom spoji niti jedna neće postići reguliranu struju prva jer je struja kroz njih ISTA (ponovno Kirchhoffov prvi zakon). Ovisno o odstupanjima u karakteristici će se napon neravnomjerno rasporediti po LED-icama, ali o tome ćemo kasnije. Jedini način na koji LED-ica može utjecati na regulaciju STRUJE je preko dinamičkog otpora strujnog izvora (u praksi jedino moguće kod otpornika koji je lošije rješenje u svakom pogledu).

Također, primjer ti je potpuno promašen jer su žarulje tek posredno nelinearne (otpor im ne ovisi direktno o naponu, već preko temperature), ali što je još važnije, imaju pozitivni temperaturni koeficijent (otpor im raste zagrijavanjem), dok LED-ice imaju negativni (dinamički otpor im pada zagrijavanjem).

ZAKLJUČAK: LED-ice se spajaju u seriju jer im je odstupanje napona pri istoj struji jako malo, dok je odstupanje struje pri istom naponu jako veliko. Pri tom dolazi do odstupanja snage pojedinih LED-ica zbog malih odstupanja u naponu, pri čemu je proizvođač već uračunao ta odstupanja pri projektiranju čipa za preporučenu i maksimalnu struju, preporuke hladnjaka i slično. Dodatno, kod serijskog spoja i napajanja konstantnom strujom, zbog temperaturne karakteristike LED-ice dolazi do djelomične kompezacije odstupanja jer porastom temperature pada napon, a time i snaga.

Sad možemo nastaviti dalje:

Dakle, čitava ova gore priča se svodi na to da je ovisnost struje o naponu nelinearna i da je cilj regulirati struju, a ne napon. Dodatna prednost tog pristupa je da, kod izvora niskog dinamičkog otpora je to što toplijoj LED-ici pada napon, a kako je struja konstanta (jer driver tako diktira) pada i snaga, pa se samim time manje zagrijava što dodatno ublažava odstupanja u karakteristici.

Nekidan sam imao u ruci (ručnu) lampu s LED emitorom koja na maksimalnoj snazi sa 15 cm udaljenosti grije ruku, a u ruku ne možeš gledati jer te i na dnevnom svijetlu refleksija od dlana zasljepljuje. Mislim da toj lampi ne nedostaje lumena.

Proizođači za svaki proizvod traže optimum (pogotovo oni koji planiraju dulje biti na tržištu, a ne samo zgrabit pare na hit proizvodu), pa će lampe namijenjene za HGSS imati dovoljno lumena da na 50 m u grmlju možeš uočiti japanku zalutalog Poljaka, te dovoljno baterije i hladnjaka za pouzdan rad u cijelonoćnoj potrazi, pa makar bila malo teža, dok će kućne žarulje biti projektirane na način da osiguraju ugodno svijetlo, te da omjerom trajnosti, cijene i rizika od prijevremenog cvrkavanja potaknu kupca da ostane vjeran proizvođaču.

Sigurno proizvođači poput Philipsa, Osrama i sličnih ne slažu žarulje prema dijelovima dostupnima na eBay-u već prema istraživanjima i proračunima koji predstavljaju poslovnu tajnu (zašto bi netko koristio plodove istraživanja u koje su oni uložili vrijeme i novac).

Da, svaki elektronički skop ako radi uz manje zagrijavanje, kasnije stari, tu se definitivno slažemo. Međutim, ta izjava je u rangu izjave "ako manje trošim, više će mi ostati" - isto stoji, ali je pitanje kako to postići, a da ti ništa ne nedostaje. Ako blokiraš auto na 2500 rpm, motor će ti dulje trajati, ali zaboravi na pretjecanje.

Dakle, za produljiti trajanje LED žarulja do sad si iznio dva pristupa:

1.) Kompenzirati odstupanja tako da zasebno reguliramo svaku LED-icu

To tehnički možemo napraviti tako da stvarno reguliramo svaki čip posbno, pri ćemu bi za više čipova (sve preko 2-4 u E27 žarulji spada u SF) to postalo preglomazno i nepouzdano, dok bi se za manji broj čipova javio problem homogenosti svijetla.
Postoji još jedna teoretska mogućnost za to napraviti, a to je u serijskoj grani paralelno svakoj LED-ici spojiti otpornik koji bi dio struje preuzeo na sebe, pa ako na nekoj poraste pad napona, on bi preuzeo više struje i tako malo spustio pad napona. Problem s takvim rješenjem je pad efikasnosti jer bi se struja kroz otpornike pretvarala u toplinu, a ta toplina bi poništila sve benefite koje bismo eventualno dobili.

Mislim da smo ovaj pristup već eliminirali.

2.) Smanjiti snagu čipova

OK, slažem se da bi ovo imalo efekta, ali ako meni treba XY lumena, to možemo postići:

- dodavanjem većeg broja čipova u žarulju - već troškovi proizvodnje, više elemenata u žarulji. Vjerojatnost kvara barem jednog čipa je broj čipova * vjerojatnost kvara jednog čipa. Vjerojatnost kvara nije linearno ovisna o radnoj temperaturi, pa tako u području maksimalne snage računica ima smisla, dok ispod određene točke jednostavno povećanje broja čipova nadvlada pad vjerojatnosti kvara jednog čipa i ukupna vjerojatnost kvara krene rasti.

- stavljanjem jačih čipova - isti broj čipova, ista snaga, ali sad čipovi rade na manjoj snazi u odnosu na maksimalnu, pa je vjerojatnost kvara manja. Međutim, cijena žarulje je veća jer su veći troškovi proizvodnje. Ako žarulja dođe 20% više, ali će trajati 50 % dulje, super, kupujem. Međutim, ako je situacija obrnuta, računica ne drži vodu.
- žarulja je takva kakva je, ima lumena koliko ima, ali će dulje trajati. OK, ali mi onda trebaju dvije, pa mi je opet skuplja.

S obzirom da na tržištu postoji nešto što se zove tržišno natjecanje, proizvođači su itekako prisiljeni uzeti u obzir kompletnu računicu i odvagati koje čipove staviti i koliko komada za postići ciljani intezitet svijetla. Ti sad dolaziš s paušalnom procjenom izraženom u neprikladnim jedinicama i čudiš se zašto ekipa reagira onako kako reagiramo.

To njegovo je tipično rezoniranje teoretičara zavjera. To rezoniranje može ići u dva smjera:

1. Milijuni inženjera u tisućama kompanija su se međusobno i skupa sa svojim šefovima urotili - znaju oni jako dobro tu foru sa spuštanjem napona za 0,1V, ali to ne žele napraviti jer bi im onda žarulje predugo trajale.
2. Cobra33 je pametniji od milijuna inženjera u tisućama kompanija (ima tajno, intrinzično znanje, koje imaju samo odabrani) - otkrio je tajnu kako spuštanjem napona za 0,1V udvostručiti radni vijek žarulja, a milijuni ovih bedaka, iako su visokoškolovani, to nisu uspjeli dokučiti.

Krenuo je s onim prvim, ali tko zna... Možda i za nas misli da smo prebedasti da shvatimo ovo što nam znalački tumači. 

Nema veze što nisi zapisivao to, kad je irelevantno, kad se ledice u žaruljama pogone constant current driverom. Znači, lijepo si napraviš constant current strujni krug, recimo s LM317, i onda provjeriš što se događa s ledicama - koji su naponi i koje su temperature.

Struja izvana nije bila ograničena. Zbog čega si mjerio nakon 1, 2, 3, 5 minuta? Zato jer je struja rasla?

Složi constant current strujni krug pa onda mjeri.

Nitko nije rekao da ne postoje razlike među diodama, nego da postoji razlika između constant current i constant voltage strujnoga kruga.

I opet ti mijenjaš ono oko čega se sporimo. Nitko nigdje nije napisao da su sve ledice jednake.

Ujedno, nije u pitanju razlika u naponu, nego razlika u snazi.

Znači, ledicama si dao da si povuku struje koliko god mogu. Lako za "na otvorenom" - što će biti s takvim ledicama u zatvorenoj žarulju, pri možda 70, možda više stupnjeva celzijevih? Onda si neće povući 61,1 mA nego puno više. Je li ti sad jasnije zašto ledicama moraš ograničiti struju? Bilo preko otpornika (što je bacanje energije) ili constant current drivera. U mom videu si vidio što se može dogoditi kad 10W ledici daš da si povuče struje koliko može - povuče si 30W.

Dakle, napravi si constant current strujni krug pa onda mjeri razlike među ledicama.

Ta formula vrijedi u serijskom spoju, u paralelnom spoju, u mješovitom spoju. Samo što je stvar da ćeš u praktičnoj primjeni za serijski spoj morati izraziti napon preko struje, pa će formula dobiti logaritamski oblik, što kod CC drivera još ne predstavlja problem, ali kad imaš otpornik za regulaciju struje, pa uvrstiš sve prema kirchhoffovim zakonima, dobiti ćeš kobasicu od koje i najboljim matematičarima pada mrak na oči. Zbog toga se ovakvi problemi rješavaju grafičkim putem ili rekurzivnim računanjem (izračunaš jednom po pretpostavljenoj struji, pa računaš koliko si falio i onda ponavljaš dok se razlika u odnosu na prethodni izračun ne smanji ispod značajne mjere), pogotovo kad uzmeš u obzir da su individualna odstupanja veća od pogreške koju radiš takvim pristupom.

Ohmov zakon po definiciji pretpostavlja da otpor nije ovisan o struji, odnosno da se radi o linearnom elementu. LED-ica nije linearni element i za njih ohmov zakon, po definiciji, ne vrijedi.

Za nelinearne elemente postoji specijalan slučaj u kojem ohmov zakon vrijedi, a to se zove režim malih signala. Kad je element u radnom području, statičkoj radnoj točci (koju ne možeš izračunati preko ohmovog zakona), u toj točci možeš na grafu povući tangentu (ili izračunati nagib tangente iz formule) i iz nagiba tangente izračunati dinamički otpor u toj radnoj točci. Ako stabilnom radnom naponu (ili radnoj struji) superponiraš mali izmjenični napon koji se mijenja u uskom području oko te točke, tada možeš na taj dodatni mali signal primijeniti ohmov zakon. Kod LED-ice to nema nekog smisla raditi jer nikakva obrada toliko malog signala LED-icom nema smisla, već se to koristi najčešće kod tranzistora. Ako se radna točka pomakne i dinamički otpor se mijenja.

Naravno, to ne znači da LED-ica nema otpor, već da je njegova karakteristika takva da se ne njega ohmov zakon ne može primjeniti.

Nitko ne spori da postoje odstupanja i to smo već prežvakali u nedogled. Ono što je ključno i što sam ti već i napisao:

Tih 6% (točnije 3,4% jer se mjeri odstupanje od nazivnog, a ne raspon min-max) je puno za LED-icu koja radi u području preko 90% maksimalne snage, dok je praktički zanemarivo za LED-icu koja radi u području ispod 80% maksimalne snage. Proizvođač koji drži do sebe će se zadržati ispod 80% jer će u protivnom gubiti kupce i morati spuštati cijene, ali isto tako neće ići ispod 50 - 60% jer će imati skupe, a slabe žarulje koje ne traju znatno dulje od jeftinijih i jačih. S druge strane, kinez će ti uredno prodati (odnosno proizvesti za drugu robnu marku koja će samo ubaciti u svoju kutiju) LED-icu koja radi na 95% maksimalne snage.

Opservacija o temperaturi ti je također djelomično (poprilično) pogrešna iz dva razloga: 

1.) U pravilu su spojene na zajednički hladnjak, pa su samim time i razlike manje drastične i imaju manji utjecaj na trajnost, pogotovo uz statističku uravnoteženost karakteristika, a time i jednaku disipaciju na hladnjaku.

2.) Spojio si na izvor napona bez otpornika. U takvom spoju na zagrijavanje one s naponom 3,29 daleko više utječe ona kojoj je napon 3,09 nego ona kojoj je napon 3,29. Ako je prosječno odstupanje ispod nazivnog, struja raste iznad proračunate i sve LED-ice rade iznad snage kojom bi inače radile. Otpornik taj efekt ublažava, dok constant current kompletno eliminira međusobni utjecaj LED-ica.

Kod constant currenta bi ona LED-ica na kojoj je manji pad napona sama za sebe radila manjom snagom, ona kojoj je pad napona veći bi radila većom snagom, ali jedna na drugu ne bi imale utjecaj.

Žuto: zanemarujem jer se radi o brojkama izvučenim iz guzice. 3% više snage ne znači 3% kraće trajanje. U nekom radnom području može značiti 1% u drugom 10%, ali to ne znači da možeš bubnit neku proizvoljnu cifru. Dalje, neadekvatno hlađenje skraćuje radni vijek samo za sebe, ali ako na istom hladnjaku imaš 3% jaču i 3% slabiju LED-icu, ukupna temperatura hladnjaka ostaje ISTA.

Ovaj zaključak ti proizlazi iz metodološke pogreške. Kad LED-ice rade s reguliranom strujom (poželjno driver, a prihvatljivo i otpornik s dovoljno jakom regulacijom), one koje slabije svijetle ne bi utjecale na trajanje žarulje, već isključivo one koje svijetle više od prosjeka.

Znači, one koje jače svijetle imaju utjecaj na trajnost, ali iznos tog utjecaja ovisi o tome koliko je kvalitetno projektirana. Kod jeftilen žarulja bi moglo značiti i instant crkavanje, dok se kod kvalitetnijih uračunava da ni uz toliko odstupanje ne pređe 85% maks snage (ako i toliko).

Mislim da te mbaksa pokušavao na to upozoriti, kao i na neke pogrešne terminologije, ali očito ne pričate istim jezikom.

S obzirom da već u nekoliko navrata pokušavaš promijeniti "predmet spora", to znači da prihvaćaš da je smanjivanje napona led čipova u žaruljama za 0,1V radi udvostručenja radnog vijeka besmislica?

Ne budi smiješan. Smanjenje od 0,1V ti je besmislica jer:

1) žarulje se pogone costant current driverima.

2) produljenje trajnosti žarulje ovisi o snazi koju led čipovi vuku (i o izdržljivosti napajanja), a snagu ledica ne možeš precizno i/ili linearno regulirati naponom.

Ništa od toga nisi pobio. Jer ne možeš. Jer je riječ o činjenicama. 

Stvarno nemam više volje pisat, a i nemam vremena čitat sve to. Nisam znao da je zrak bolji toplinski vodić od bakra. Istina, tanki sloj, ali je ipak bakar. Zar moram sve doslovce napisati. Gledaš svako moje krivo slovo da bi se mogao naći neki izgovor. Dvostruko kaširani Vitroplast. Ledice su bile zaljepljene na bakar. Nisam imao adekvatan hladnjak, a pločica je bila na dohvat ruke.

Da li si imao kada priliku na isti hladnjak montirati dva ista tranzistora sa drugačijim karakteristikama, pogotovo pojačanjima!? (Recimo poznati 2N3055) Da li si ih probao dodirnuti i vidjeti da ipak postoji razlika u temperaturi kučišta jednog i drugog, mada su na istom hladnjaku i relativno malom razmaku. Istina da su te razlike zanermarive (par stupnjeva), ali da li si im pokušao skinuti kapu i onda mjeriti temperaturu same SI pločice. Nisi. Ona je zaljepljena na donjem dijelu metalnog kučišta i prijenos temperature nije trenutan. Razlika između pločice i metalne podloge tranzistora bila je 15 stupnjava. Kada se navode specifikacije poluvodičkog elementa, jedan od stavaka je i podatak o temperaturi, odnosno na toj temperatiri vrijede podaci. Ono što mnogi ne znaju da se ta temperatura ne odnosi na temperaturu kučišta, već silikonske ili bilo koje poluvodičke pločice. U 90% slučaja radi se o 25°C. Porastom temperature raste disipacija snage, a smanjuje se iskorištenje. Zato služi hladnjak da odvodom temperature snizi temperaturu u poluvodiću i time smanjuje disipaciju snage i povećava iskorištenje. Sada opet gledam podatke o LED Chipu 2835 i njegovoj radnoj temperaturi okoline do 85°C kod struje od 60mA. Kod struje od 90mA, okolina mora biti ispod 78°C. Kod 60mA max. dozvoljena temperatura kučišta je 210°C, ali kod 90mA ona je 150°C. Kažem, žao mi je što tada nisam bio u mogućnosti izmjeriti samu radnu temperaturu, ali pošto mi uskoro dolazi precizniji termometar, neće mi biti teško izmjeriti temperaturu tog Chipa u samoj žarulji. Skinut ću zaštitno staklo, probušiti rupu i nekako zalijepiti termo osjetilo za Chip. Istina da će tako pokazivati par stupnjeva manje, ali me baš zanima radna tamperatura u radnoj okolini nakon 30 min. rada. Tada ću ponovo taj isti Chip mjeriti kao što sam mjerio prvi put sa naponom od 3,2 i kasnije ga spistiti na 3,1V. Evo, čak ću limitirati struju na 60mA kod 3,2V, jer imam sa čime, a ne radi se o sklopu sa LM317 kao što mi je netko to sugerirao, već CA3085A+LM741M, 0-30V, 0-30A. Ne mogu garantirat, ali vjerujem da će na taj način temperatura biti bar 5°C niža, čak možda i preko 10°C. Tada će pasti struja (vjerojatno ispod 50mA), snaga i jačina svjetla. Kasnije ću sve dignuti na 3,3V i pustiti protok struje do 100mA. Koliko vidim 3,3V je max. granični napon za 2835/VB2. Baš me znanima koja će tada biti struja, a pogotovo temperatura. 3,1-3,3V je bar po specifikacijama min-max. napon, a 3,2 optimalan za struju od 60mA. Priznajem, možda sam se zaletio kada sam rekao da bi spuštanjem napona po tom chipu za 0,1V produljo vijek chipa 100%, ali vjerujem da bi se radilo o 30%. Jasno da to ne mogu dokazat nikako, isto kao što netko ne može dokazat da to nije istina. Trebalo bi obje LEDice spojiti na 3,2 i 3,1V odvojeno i pustit ih da rade 1,2,5 ili koliko već godina. Također vjerujem da bi se ujednačavanjem karakteristika LEDica u grani sa 6% na 3%, (a to je za 50%) isto tako produljila trajnost. Naravno, za to nemam dokaz niti ću ga ikad imati, a to ste htjeli oba dvojica da napišem, no postoji nešto što ipak vuče na ovo što sam pisao da ima nešto u tome. Ista žarulja, iste ledice, isti broj komada, a jedna traje 15.000, a druga 25.000 sati. OSRAM LED STAR Classic A60 10W i OSRAM LED SuperSTAR Classic A60 10W. Neka mi netko od vas napiše kako je to moguće?! Ili se radi o boljoj selekciji LEDica sa manjom telerancijom između njih (vjerojatno) ili o smanjenju napona u granama, ili da buidem bliži vama struje. Možda se radi i o marketinškom triku, no sumnjam.  Negdje su dobili veću trajnost.

Ja opet po 160-ti put govorim da ako su u seriji više dioda, da su im struje jednake, ali ne i naponi, pa tako ni disipacija, snaga i jačina svjetla.

Ove žarulje koje si linkao nisu te o kojima ja govorim. Možda se godišta razlikuju, ali to defintivno nisu te žarulje o kojima ja pričam. Na INI prije 1,5 god. sam kupio obje, SuperStar je bila skuplja, izgled posve isti. Imam u PDF-u podatke o njima skinute 2015 sa oficijalne Osram stranice. Pokušat ću nekako pronaći to na Netu pa pošaljem link. Onda ćeš malo drugačije govorit, a ne da nešto, pada u vodu, odnosno da meljem gluposti.

http://www.ina.hr/osram/

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=web&cd=9&ved=0ahUKEwiX2PXGxszKAhXB2SwKHd7SDwgQFghjMAg&url=https%3A%2F%2Fwww.ronning.is%2FAttachment%2FGenericFile%3FattachmentId%3D11693&usg=AFQjCNH5cOySvGu0fVeeoeLCiE_CC_ajQA&sig2=y03-kU69uz9ZwVTjrsReWw

https://www.otto-office.com/de/app/download/document/item?20514_osram_led.pdf&mid=5464&d=5567

Znači obje su 10W 806lm. Imam obje i ako treba otvorit ću ih da vidim koje LEDice su nutra. Strujni faktor se razlikuje, da, driveri su drugi..., znači ipak na neki način postoji mogućnost povećanja trajnosti. Ako su u njima iste ledice, a velike šanse su da jesu, onda nešto drži vodu.

mbaksa

još da te nešto ugnjavim i neću više

iznad akvarija s kornjačama na oko 30cm imam neku vrst lustera koju kornjače valjda doživljavaju kao sunce i izlaze van sunčat se

bed je u tome što tu gori štednja žarulja koja baš i ne grije za razliku od onih starih (a i frka me stalno zbog hebene žive ako pukne da će ih potrovat), pa me zanima jel te led žarulje bolje griju

vjerojatno je to kontraproduktivno, al eto meni baš treba takva

Obična LED-ica ne grije puno. Grije se sami hladnjak koji konvekcijom predaje toplinu okolini i ta toplina odlazi prema gore.

Postoje plant grow LED-ice koje imitiraju sunce, a neke od njih zalaze u IR područje. Međutim, imaju dvije mane: većinom imaju izraženu UV komponentu (ne znam koliko su kornjače osjetljive) i koriste se za indoor uzgoj trave (da ne bi plavci pokucali).

Najbolje ti se posavjetovati s nekim biologom, istražiti što im odgovara, a što smeta i onda složiti ciljano žarulju s IR LED-icama za toplinu i ostalima prema spektru kakav im paše.

Onda si fakat kupio neki šrot. Meni se nikad nije dogodilo da mi se rasprsne CFL, ali koristio sam samo Philips, Osram, GE i jednu TEŽ.

Malo sam guglao jer me baš zanimalo i vidim da postoje bašžarulje za sunčanje.  Tako da bi se tako nešto dalo kupiti, ili kako ti je MrBlc predložio, možda da sam napraviš. Moguće je da neke CFL žarulje za gmazove (reptile) emitiraju i UV, radi vjernijeg dočaravanja sunca (mislim da negdje imam jednu takvu žarulju) pa si i to provjeri.

S tim u nekim fast foodovima drže pomfri toplim :-P

Pitanje je ima li dovoljno uštede između IR žarulje i IR LED-ice. Točnije, koliko ova žarulja grije konvekcijom u odsnosu na količinu grijanja zračenjem.

Nećemo po tvojem, njegovom, mojem ili ičijem. Nešto ili je ili nije tako. Važni su W. Onda ne može po tvojem biti V, a po njegovom A, nego je po svačijem W.

Kako ne možemo direktno regulirati W, onda nam ostaje samo da to radimo indirektno putem V ili A. Regulaciju putem V moramo odbaciti iz najmanje tri već stoput prežvakana razloga, a regulacija A je dovoljno blizu regulaciji W da možemo u praksi govoriti da ćemo reguliranjem A regulirati W. Pridodamo onda tome još o činjenjicu da žarulje imaju constant current drivere, i jedino o čemu u praksi možemo govoriti je regulacija W putem A, a nikako putem V, i to još gore za 0,1V (a W je eksponencijalno ovisan o V, pod uvjetom da se ne ograničava struja)!

I to je to - kraj priče. Možeš ti to unedogled pokušavati spinati, ali ovo nije politika i tu su stvari prilično egzaktne. Zeznuo si se i nikakvom količinom spinanja nećeš navesti vodu na svoj mlin kad si jednostavno u krivu. Ako nakon svega i dalje tvrdiš da nisi u krivu, izvoliš:

1) dati primjer žarulja s constant voltage napajanjima,

2) pobiti nelinearnost odnosa napona i snage,

3) pobiti utjecaj temperature na struju kod regulacije naponom, a time i na snagu.

Ti si bez pardona nabacio udvostručenje radnog vijeka i to po varijabli po kojoj nema smisla računati radni vijek kod žarulja. I duboko si se uvrijedio kad sam ti napisao da si tu brojku izvukao iz guzice.

Ako ništa drugo, barem si u ovoj zadnjoj poruci ublažio tvrdnje, iako i dalje pokušavaš spinati. Sad ti ostaje još samo onaj zadnji korak - prihvatiti činjenice i slijedom toga prihvatiti da si se zeznuo pa da zatvorimo ovu priču jednom zauvijek.