Arhitektonski fakultet

Težak? Jednako kao i svaki drugi fakultet - ako se potrdiš, završiti ćeš ga.

Ono što je specifično za arhitekturu možeš vidjeti već pri upisu - testovi percepcije, crtanja, matematika i opće kulture su tu da filtriraju ljude. Također, način studiranja je takav da si non-stop u pogonu. Cijeli semestar si na vježbama, kada nisi na vježbama, crtaš doma i trudiš se stići predati programe do kraja semestra. Kada sve to prođe, kreću ispiti, tako da nemaš vremena za učenje, osim ako nisi super savjestan i odlično organiziran. No, to je tako bilo prije bolonje, ne znam je li 100% isto i sada.

Ono što bi tebe vjerojatno najviše zanimalo je nekakav pregled težih ispita (većinom se sastoje od predavanja i vježbi, pa ispiti slijede predavanja);

1. Matematika - niti blizu onoj na građevini, ali za prosječnog studenta arhitekture teško savladiva. Ako dolaziš iz MIOCa, nemaš problema s ovime, ako dolaziš izGrađevinske, spremi se na puno instrukcija i rada.

2. Mehanika (predavanja i vježbe) - bazira se na matematici, vrijedi isto.

3. Nacrtna geometrija (predavanja i vježbe)  - teško se nauči ako nemaš mozak baš za to, ako si došao iz Građevinske nećeš imati problema, ostali će morati učiti.

4. Razvoj arhitekture i umjetnosti (predavanja, nema vježbi) - četiri komada, gimnazijalcima će to biti teško, ali tehničke škole ovdje tek puše debelo. Ukratko, na pismenom dijelu moraš nacrtati dvije-tri građevine (tlocrti, ali prema potrebi i presjeke ili fasade) od tridesetak koliko ih ima na izbor (RAiU1 - Grčka i Rim, RAiU2 - Romanika i gotika, RAiU3 - Renesansa i Barok). Nakon toga na usmenom moraš znati kakva draperija visi nasuprot ulaza u kriptu. Četvrti dio nema pismenog, ali te ispituje o čitavoj povijesti umjetnosti (bez arhitekture, koju si do sada položio u prva tri dijela) od postanka svijeta do danas.

5. Crtanje (samo vježbe) - pakao za onoga tko nikada nije crtao u životu, ljudi iz Primijenjene rasturaju ovdje, ostalima se preporučuje puuuno vježbe (profesori su strogi, teško je dobiti i četvorku, a kamoli više)

6. Urbanizam (predavanja) - ima ih ukupno četiri komada, nije svaki problem, ali ćeš imati problem s barem jednim , predaju četiri različita profesora. Najizgledniji kandidat za maltretiranje je Obad-Šćitaroci, ali nekima i dobro sjedne.

7. Nosive konstrukcije (predavanja i vježbe) - tri komada, nastavljaju se na mehaniku. Nosive 1 su najteže. Sretno!

8. Projektiranje (predavanja) - četiri komada, u principu nisu problem, ali ako nemaš naviku prepisivanja, nećeš moći proći Kincla (mislim, treći dio) - manijak očekuje da u tri sata koliko traje ispit odgovoriš na deset A4 strana pitanja i zatim isprojektiraš karakteristični kat nebodera sa tri stana na stubištu. Nakon toga te na usmenom maltretira jer si mogao nešto pomaknuti za deset centimetara i bolje organizirati špajzu. Cool!

9. Projektiranje i Urbanizam (vježbe) - relativno je lako izgubiti potpis i upropastiti si godinu, tako da treba biti redovit, puno raditi i OBAVEZNO predat iprojekt na vrijeme, čak i ako nije 100% gotov. Tek nakon toga idu izvlačenja...

Ovo gore je tek prvi dio, postoji još gomila malih ispita, nije to pravo da imaš sedam golemih ispita koje polažeš kad hoćeš - ovdje si na vježbama stalno, a za pripremu ispita niti nemaš vremena, tako da ljudi dosta popuše na malim ispitima, jer misle kako će ih se lako riješiti.

Postoje tu još i Arhitektonske konstrukcije (predavanja i vježbe, svaki po 4 kom.), ali oni su razumni, samo trebaš predati na vrijeme. Ostalo je sve u principu sića, ili se sad ne mogu sjetiti.

Uglavnom, ne možeš se provući da ništa ne radiš - znam nekoliko ljudi koji su to pokušali, gubili su nekoliko potpisa na prvoj godini. I onda opet.

No, zato se isplati - užitak je studirati, dosta se skompaš s ljudima, tulumi su super ako visiš s pravom škvadrom. Jednom kada završiš imaš jedno od najperspektivnijih zanimanja u državi i prilično siguran posao. A ako si stvarno dobar, brzo ćeš i napredovati.

Kada sam bio u dilemi trebam li studirati arhitekturu ili građevinu, sve sumnje mi je otklonio jedan arhitekt, jednom jednostavnom rečenicom - Nema boljeg osjećaja nego kada se popišaš po zgradi koju si sam projektirao!

za početak završio sam 2. razred gimnazije (hvala Bogu)...

od fakulteta najveća mi je želja bila upisati se na arhitektonski, ali kad sam shvatio koliko je to zapravo težak faks (veliki brat je to i potvrdio), koliko kreativnosti i darovitosti treba za to odustao sam (e da upisuju i jako mal broj učenika sa ODLIČNIM OCIJENAMA u srednoj, a ja sam vrlo dobar)...ali neću daleko od struke pa ću zato upisati građevinski...

Ma OK ti je već sada razmišljati o fakultetu. Imam dosta frendova koji su iz građevinske upisali i završili, jedino će ti sa gimnazijom biti malo lakše; u gimnaziji te uče kako učiti, u građevinskoj moraš raditi dosta programa (nacrti), dok te profesori uglavnom puste... Mi smo imali dobru profu iz matematike samo u 2. razredu, zatim se razred žalio jer smo morali pisati domaće zadaće (zamisli!) i glupa raska ju je zamijenila - dobili smo tipa kod kojeg je 90% razreda imalo dva; pitao bi nas je li nam sve jasno, mi bi rekli da nije, a on bi rekao da idemo dalje.

Ako si baš zapeo za građevinsku, radi ono što sam ti rekao i osiguraj se da ti završna ocjena bude pet, ne mora baš biti 5.0, ali tako bi bilo lakše. I jedan općeniti savjet - potrudi se od početka dobiti petice, kasnije će ti biti puno lakše... U srednjoj imaš priliku za čisti start, sljedeća takva biti će na faksu, a do onda već možda i bude kasno . I da, nešto sam zaboravio reći - prije upisa sam bio na nekim dobrim pripremama - radili smo dosta matematike, nešto fizike i opće kulture, nabavio sam tonu ranijih prijemnih i crtao kada god nisam jeo ili spavao. Tih mjesec dana (ili koliko je već trajalo) je bilo gadno, ali isplatilo se.

A kod crtanja ti nije toliko bitno dobro crtati (sjenčanje, ljudi, mrtva priroda ;), koliko poznavati perspektivu i imati sigurnu ruku. Ipak je to arhitektura, ne likovna akademija. I precepcija prostora - ovo u principu imaš ili nemaš, iako se da nešto istrenirati.

Doduše, nemam pojma u kojem se to smjeru mijenja s ovom državnom maturom i kako će to izgledati za četiri godine.

EDIT:

Općeniti savjet što se tiče crtanja - probaj prostom rukom crtati mrežu na čistom papiru - niz vodoravnih i okomitih linija, na što je moguće pravilnijem razmaku, bez oslanjanja šake na papir. Ovu vježbu možeš raditi cijele četiri godine i nećeš do kraja biti zadovoljan. Nakon što se dovedeš na prihvatljivu razinu i ruka ti stekne određenu sigurnost, probaj crtati krugove, što je pravilnije moguće, od manjeg prema većem. Ovo će ti biti još teže. Potpuno ravne crte ćeš možda i uspjeti izvježbati. Ako ikad uspiješ nacrtati savršeni krug, život će kao takav izgubiti smisao...

@poseidon6rule

Ne znam zašto odustaješ, ako je samo težina u pitanju, mogu ti reći da je građevina jednako teška, ako ne i teža.

Npr. ako ti je matematika slabija strana, moraš znati da se cijela matematika na arhitekturi (oba semestra) na građevini prođe u prvom semestru. A ima ih tri, ako se dobro sjećam. O daljnjim mehanikama, statikama, dinamikama i sl. neću niti razmišljati. no, kao što sam rekao, poanta niti nije u tome, arhitektura e jednostavno - drugačija. Ona je puno šira, ne moraš biti super u matematici (i onome što  iz nje slijedi), ali moraš poznavati osnove da ne bi projektirao gluposti. Ne moraš biti crtač kao na akademiji, ali moraš biti u stanju naskicirati bilo što što ti padne na pamet. Ne moraš biti povjesničar umjetnosti, ali moraš znati cijeniti kulturnu ostavštinu.

Arhitekt bi trebao biti onaj 'renesansni čovjek', majstor za sve, ma koliko to negativnih konotacija prizivalo - matematičar, humanist, filozof, psiholog, esteta, kreativac, ekonom, tehnčki crtač, sportaš... Arhitekt je čovjek od naroda, on razumije sve i svi razumiju njega. Naravno da nisu svi koji završe ovaj faks takvi, ali kada pogledaš one koji su među najboljima na godini, krase ih sve ove osobine.

U svakom slučaju, smatram kako se za dobre stvari isplati boriti, samo moraš biti siguran u ono što želiš.

molio bih moderatora da locka ovu temu