Linux - pitanja i odgovori

- da, jedan ooxml MSov, za sad promise. (msxml je nešto drugo).

Ima li načina da C program pokrenut u pozadini (&) očitava sve (ili barem dio) što se ispisuje u terminalu? 

npr. ako ja pišem sudo, program očitava sudo, ali to je manje važno. Važnije mi je da ono što terminal ispiše mogu učitat.

npr. ako upišem ls da program očita sve što je terminal ispisao ili ako dođe do greške da program očita šta je terminal ispisao

Moze li preporuka nekog video converteta,trebam prebaciti film iz mkv u mp4 jer mi tv ne prikazuje mkv samo mp4,nesto jednostavno i brzo

 -mkv (i avi) je container, compressor (codec) može biti mpeg4, divix... ovisno o tome možda ti radi i ovaj mkv (većina ih je mpeg4-avc-h.264) samo rename ili konvertiraš u avi h.264.. ovisno što podržava player uređaja.

- ConvertMe!, desni klik i to je to...

slazem se :) to je najbolji nacin moguc 
cak i na windowsima  

- u BIOSu je idlanje (ne radi baš ništa, što možda radi u OSu), tako da je logično očekivati jednaku ili NIŽU temp. u BIOSu (obrnuto bi bilo neobično). Uz (btw) powermangment-rad coolera koji je možda u BIOSu do POSTa na 100%, kasnije možda prema potrebi (autoregulacija), pa ta razlika ima konkretan odgovor.

- drugi mogući tip odgovora, CPU ima više termalnih zona, soft preračunava.. uz problem baždarenja ili Sandru-lying bitch, može biti samo pogrešno očitano ili za drugu zonu, drugi senzor..

- zaključak, ne vjeruj nikome (100%). Ako ništa drugo, može biti pokvaren senzor. Imaš prst? -prst test je OK, tj ljudsko tijelo podnosi kratkotrajno do 72c (opeklina preko 1sec.), to je i neka početna granica koja te treba zabrinjavati. Istovremeno ako npr hladnjak ne leži dobro i tako ne prenosi (ne odvodi) toplinu s CPUa, bit će mlak.. pristikom se čak može primijetiti u BIOSu promjena temp u takvim slučajevima. Prst je zakon, njemu vjeruj. Ili se ne zabrinjavaj, jer sve radi i daleko si od problematičnih cifri...

Trebam savjet u svezi instalacije (i podešavanja) GNU/Linuxa za home use običnih korisnika,  "neinformatičara", na laptopu (Intel i5 Ivy Bridge "U" serija, nVidia GT 720M).
Želim izbjeći stalne upite jel kliknuti na nekakav dijalog (da ne bude ActiveX ili skrivena instalacija), reinstalirati svako malo, uklanjati malware, rootkitove, scamware, CryptoLocker, nesreću od Flasha s milijun rupa...
Nakon što se podesi, ne bi bilo velikih promjena ili eksperimetiranja. Godinama bi radilo tako kako jest.
Gledao sam howto tutoriale i razne kuharice.
Imam još nekoliko pitanja kako bih raščistio u kojem smjeru krenuti.

Namjena
Funkcionalan sustav za:
- ADSL putem CARNet-a (router u bridge modu)
- web browsing (Gmail+YouTube+GDocs+Picassa+Chrome)
- dokumente (LibreOffice 4.2)
- skidanje fotki iz fotoaparata i s USB stickova (pa na Picassu)
- playanje filmova (VLC?) i glazbe

Nisu u planu igre niti aplikacije za internetsko bankarstvo koje bi tražile Windowse.
Za Javu mi se dobrim čini IcedTea-Web ukoliko bude potrebe.

Nivo znanja
Ponešto znam o GNU/Linuxu, isprobavao sam. Koristio sam SystemRescueCd (gparted, partimage) za particioniranje i img (Windows) sustava, ntfs-3g za čitanje/pisanje...
OK sam s tehnikalijama kao user, ali nisam na nivou da bih npr. bez problema i pomoći konfigurirao i kompajlirao svoj kernel.

Distribucija i sučelje
Na osnovi postova u threadu, kao dobar izbor mi se čini Mint umjesto Ubuntu s Unityem (predugačiji za one kojima je namijenjeno). Razmatrao sam i Ubuntu + Xfce.
Postovi i iskustvo forumaša ovdje su me usmjerili na Mint 13 LTS - baš LTS, ne 16.

Stavio bih Windows skinove. Vidim kako je preporučen Mate umjesto Cinnamona:
http://www.noobslab.com/2013/11/just-moved-from-windows-linux-can-wear.html


Particioniranje diska: ext4 i NTFS particije
Nemam taj laptop još u rukama. Nisam siguran kako ima UEFI umjesto BIOS-a.
Ako je klasični BIOS, znači li kako nema GPT podršku, nego klasično max. 4 primary te nekoliko extended particija?

Uz ext4 particije za Linux, napravio bih i dvije NTFS particije. Jedna bi bila kao zatreba dual boot Windows 7. Čitam kako obično treba popravljati GRUB jer u naknadnoj instalaciji Win prešaraju MBR ili tako nešto
http://www.howtogeek.com/howto/ubuntu/reinstall-ubuntu-grub-bootloader-after-windows-wipes-it-out/
http://fosswire.com/post/2009/05/restoring-overwritten-grub/

Što je s onim ograničenjem kako bootanje OS-a mora biti s primarne particije i mora biti ispod 1024. cilindra? Vrijedi li samo za Windowse?

Mogu li se NTFS particije odmah pri startu sustava podesiti da budu mountane i writable?
Negdje nešto s ntfs-3g u fstab datoteci?

Naletio sam tu na iskustvo korisnika koji su instalirali Linux na NTFS particiju (wubi?) i dijele ju s Windowsima. Zasebna sistemska ext particija se čini boljim rješenjem?

Ili bi bilo dovoljno Windows instalirati u virtualku na koristeći VirtualBox ili Vmware Player?
Razmišljam odmah kako kasnije ne bi bilo lupanja po glavi ili neuspješnog resizinga  particija.

Windowsi bi "vozili" Visual Studio, MS SQL Server (Express i Developer), eventualno još neke razvojne alate – ovo što MS nudi studentima, pojednostavljeno rečeno.

Linux particije
Čitam savjete:
http://www.skorks.com/2009/08/partitioning-your-hard-drive-during-a-linux-install/

S obzirom kako je u pitanju nezahtjevan home use sustav, nije mi važno osigurati ga od zapunjenja. Ne bih stavljao /tmp i /var na zasebne particije.
Ne bih ni /home izdvajao na posebnu particiju, nego sve skupa stavio na root particiju. U praksi će jedini praktičan drawback biti nešto složeniji backup: neće jednostavno ići backup cijele /home particije, nego će se morati izabrati potrebni korisnički direktoriji na root particiji - jesam u pravu?

Išao bih na ext4 (umjesto btrfs) kako bile readable u Windowsima (ext2fsd).

Home particija na NTFS-u?
Spomenute NTFS particije...
Je li dobra ideja kako bi se jedna od njih koristila za korisničke postavke, tj. da se mounta kao home?

U čemu je ideja... Windowsi – bilo dual boot bilo ako se hard izvadi i ubaci negdje drugdje – bi lakše vidjeli dokumente, fotke itd. Ako bi se u Win štogod mijenjalo, Linux bi nakon reboota odmah radio na istim podacima, bez potrebe za sinkronizacijom.

Swap file ili particija?
Ima 4 ili 6 GB memorije. Mislim kako  nVidia GT720M (memorija "2 GB") koristi glavnu memoriju.
Ne bih išao na zasebnu swap particiju, da se ne gnjavim s ograničenjem broja primary particija. Stavio bih 2 ili 4 GB swap file na ext4 root particiju:
http://www.cyberciti.biz/faq/linux-add-a-swap-file-howto/

Zasebna /boot particija?
Čini mi se kako je dobro imati zasebnu /boot particiju. Preporuke veličine variraju, od 100 MiB do 300 MiB.
Nije mi jasna argumentacija "but with every kernel upgrade, the space used here will grow. Only minimally, but it will grow", izvor:
http://www.linuxbsdos.com/2011/06/02/manual-disk-partitioning-guide-for-linux-mint-11/

Misli se na eventualno dodavanje modula? Ili na kompajliranje sourcea?
Koliko shvaćam, kernel se može kompajlirati na root ili home particiji, pa image (vmlinuz?) prebaciti na boot, ne mora se to raditi na /boot.
I zašto savjetuje: "default file system is ext4, but you may use ext2"?
Nema promjena i potreba za journalingom baš tamo, manji je overhead na ext2, pa nema koristi od ext4?

Uključivanje i isključivanje grafičke
Koliko sam shvatio, Intel IB driveri su standardno uključeni u kernelu ili x.org sustavu? Dovoljna je za to za što bi se koristilo.

Čini mi se kako je, radi uštede u cijeni, nVidia bez vlastite memorije i "posuđuje" glavnu.
Kako uključiti/isključiti nVidia grafičku da bi sve bilo na Ivy Bridge grafici?

Bolje koristiti nVidia vlasničke ili open source drivere u smislu stabilnosti i manje potrošnje baterije?

LibreOffice, kompatibilnost: OOXML ili drugo?
Isprobavam novi LO 4.2, jako dobar. Vidi se kako napreduje, pogotovo kad gledam u odnosu na prije 10+ godina kad je bio StarOffice.
Zanimljivo mi je ovo što je @hrvooje pisao o vrlo visokom stupnju kompatibilnosti s MS Office zapisima.

Trebao bih savjet u svezi maksimalne kompatibilnosti formata s MS Officeom – recimo v2007.
Nažalost, jako malo institucija i firmi u praksi koristi ODF standard. Većina radi s MS Officeom na kojem nemaju ODF podršku.

@hrvooje piše kako bi OOXML trebao biti standard, pa zašto razlikovanje MSXML i OOXML... Zato mi nije jasno.

Koliko je binary office format DOC dovoljno rastavljen i proučen? Sjećam se kako je MS objavio neku dokumentaciju prije par godina.

Koji od ponuđenih formata odabrati kako bi izgled non-PDF dokumenta bio maksimalno sličan u LO i MSO: OOXML, MSXML ili DOC?

Tnx za savjete

@boing24234

meni se čini da ti dovoljno znaš. predpostavljam da malo nas ovdje također zna kompajlirat kernel (ja siguno ne), al za tim nema niti potrebe. ja sam do sada morao iz sourcea gradit svega par aplikacija, ostalo sve ima u deb ili ako nema tu je alien koji napravi da ima ;)

što se tiče grafike, nije tu situacija tako bajna. naime, nvidia svoju tehnologiju optimus, prebacivanje između intelove na chipu i nvidijine dodijeljene kartice nije ubacila u svoj vlasnički driver za linux. prije koju godinu sam imao laptop sa nvidija optimus i tada je bio aktualan projekt bumblebee gdje sam preko terminala mogao pokrenuti aplikaciju da radi na nvidiji, a inače se ostalo vrtjelo na intelu. ne znam dokle je to došlo. inače, smatra se da je radeon, otvoreni driver za ati kartice dovoljno dobar, ne za igranje kao vlasnički, ali da za multimonitor podršku itd. preporuča se otvoreni. dok kod nvidije puno je bolji vlasnički nvidijim driver. ati je davao dokumentaciju za starije chipove, sad i nvidija kreće stidljivo sa podrškom open source drivera. nakon linusovog prsta, jer kompanije ne vole loš publicitet. on većinom znači gubitak novaca.

što se tiče officea, mislim da ms office po novome podržava odf. al treba biti realan i zagristi gorku jabuku te priznati da odf standard nije zaživio i da je mrtvo slovo na papiru. čak ga ni država koja ga je propisala ne poštuje. ja bi radi jednoonraznosti dokumenata krenio u snimanje na docx. 

*što se tiče LO42 vs MSO očekujte od dedeimede tekst uskoro. 

**

• što se tiče home particije na ntfs-u mislim da je to loša ideja, jer ntfs ne kuži linux dozvole
• ja sam uvijek imao jednu swap particiju i nekoliko root za razne distribucije. čak može i bez swapa. swap file nisam korisnio. linux ne mora na primarnu particiju. wubi zaboravi. evo ti odlično štivo od dedeimede baš o temi koja te zanima http://www.dedoimedo.com/computers/gparted.html

1. Nema potrebe za windows skinovima. Samo varaš korisnika da misli da je windows a u biti nije. To će donijeti više konfuzije nego što je potrebno. Dovoljno je malo objasniti neki od linux desktop environmenta u 10-15 minuta.

2.Ne brini o particijama i cilindrima i raznoraznim tehnikalijama, jer linux je daleko odmakao od prije 10 i više godina. Particije možeš automountati bez problema. Npr:

http://www.maketecheasier.com/easily-automount-windows-ntfs-partition-in-ubuntu/

3.Što se tiče file journalinga ext4 je još uvijek standard, iako btrfs napreduje lijepo, ali za sada je ext4 bolji i brži, osim ako nemaš potrebe raditi snapshotove kao backup.

4.Zaboravi ntfs kao linux particiju. ext4 i gotovo.

5.Swap uz 4 pa na dalje Gb praktičkii više nije ni potreban. Pogotovo u ovom slučaju jednostavnog kućnog korisnika.

6.Zasebna boot particija? Ovisno o tome koliko ćeš puta reinstalirati sustav i koja je vjerojatnost da korisnik uništi sustav (vjerojatno mala). Dobra je imati zasebnu particiju kod upgrade-a sustava da se ne izgube korisnički podaci. Po meni osobni izbor, ja nemam zasebnu boot i home particiju.

7.Isključivanje nvidia kartice:

https://github.com/Bumblebee-Project/bbswitch

8.Zadnja verzija libre office-a je dosta poboljšala kompatibilnost sa MS formatima. Ako ne želiš koristiti LO, možeš instalirati MS Office preko wine-a i nema problem.

Moze li mi netko objasniti kako na Ubuntu 12.04 LTS instalirati CCC. Potreban mi je zbog poriktavanja pozicije ekrana jer mi iz nekog razloga na 1600x1200 rezoluciji slika bjezi udesno. Imam HD 4670

Mali offtopic..

Proletio kroz oglase za posao tu na Bug stranici i čitam ovo:

Jel ovo uobičajena praksa kada se trazi linux admin ili je ovo jos jedan tipični oglas poslodavca; oćemo experta u navedenim poljima (nadrobi sve sto mu zivo padne na pamet ili što se kolege sjete) da radi 200 poslova i da bude neadekvatno plaćen, aka tražimo švicarski nožić koji treba znati raditi sve  nabrojano, i neimat život uopće.

Šlag na tortu, uz sve ovo poznavanje linuxa bilo bi dobro i da je dobar win sys admin.

 ovo mi izgleda kao nerealno očekivanje poslodavca.. ispravite me ako sam u krivu?

Uvjeti:
- dobro poznavanje linux operativnog sistema (Debian, CentOS) te pratečih servisa tipa: Apache, Postfix, Dovecot, Mysql, Samba, Squid, Nagios, Munin, Bind, raid, LVM
- dobro poznavanje bar jedne backup tehnologije poželjno bacula ili backuppc
- dobro poznanje scriptnog jezika Bash
- dobro poznavanje virtualizacijske okoline KVM
- dobro poznavanje mrežnih tehnologija : routing protokola, NAT, bridging, firewalling,OpenVPN,iptables te routing/firewall distribucija tipa Vyatta, pFsense.
- dobro poznavanje mrežnog hardwarea

Prednosti:
- Windows server administracija
- Shoutcast radio streaming
- Zarafa mail groupware
- Tomcat
- Mikrotik

Ukoliko želite postati članom renomirane domaće modne industrije – pridružite nam se i postanite dio uspješnog Amadeusovog tima!

Molimo Vas da cijenjene prijave s punim povjerenjem pošaljete putem linka za prijavu najkasnije do 19.02.2014.

Upravo tako, ono i takvih oglasa je kroz godine bilo dosta , nebitno da li je win ili linux admin u pitanju.

Mene zanima tko takvima piše te oglase kada traze zaposlenika, jer to vecinom izgleda kao upravo ovo gore nabacano, urnebes salata svega i svačega.

Osim prednosti izgleda ok. Traže sys admina koji zna linux, web servise i virtualizaciju te upravljanje serverima. Mada su natrpali tehnologije, idu jedne s drugim. Apache itd je web, nagios, munin, pfsense je upravljanje, kvm, lvm ide sa mrežom tehnologijom koju su opisali.

Prednost je ok, jer vjerojatno još vrte i win servere negdje  pozadini sa mail severom, tomcat-om na njemu itd.

Dalo bi se ;)

još malo o LO42. pitanje koje sam ranije postavio sam sebi, razlika između ms xml-a i office open xml-a:

Limitations and differences with Office Open XML[edit]

Besides differences in the schema, there are several other differences between the earlier Office XML schema formats and Office Open XML.

• Whereas the data in Office Open XML documents is stored in multiple parts and compressed in a ZIP file conforming to the Open Packaging Convention, Microsoft Office XML formats are stored as plain single monolithic XML files (making them quite large, compared to OOXML and the Microsoft Office legacy binary formats). Also, embedded items like pictures are stored as binary encoded blocks within the XML. In case of Office Open XML, the header, footer, comments of a document etc. are all stored separately.
• XML Spreadsheet documents cannot store Visual Basic for Applications macros, auditing tracer arrows, chart and other graphic objects, custom views, drawing object layers, outlining, scenarios, shared workbook information and user-defined function categories.^[2] In contrast, the newer Office Open XML formats support full document fidelity.
• Poor backward compatibility with the version of Word/Excel prior to the one in which they were introduced. For example, Word 2002 cannot open Word 2003 XML files unless a third-party converter add-in is installed.^[3] Microsoft has released a Word 2003 XML Viewer which allows WordProcessingML files saved by Word 2003 to be viewed as HTML from within Internet Explorer.^[4] For Office Open XML, Microsoft provides converters for Office 2003, Office XP and Office 2000.
• Office Open XML formats are also defined for PowerPoint 2007, equation editing (Office MathML), vector drawing, charts and text art (DrawingML).

* i još malo o fontovima da se zadrži isti raspored pod linuxom. naime, postoji metrička kompatibilnost za liberation serif - times new roman, liberation sans - arial, carlito - calibri, caladea - cambria

Just like the Liberation fonts are metrically-compatible [1] with Times New Roman, Arial, and Courier, the Carlito [2] and Caladea [3] fonts (download links below) are metrically-compatible with Calibri and Cambria. That means that if you use Carlito instead of Calibri, your document will have the same layout as if you used Calibri.

[1] http://gsdview.appspot.com/chromeos-localmirror/distfiles/crosextrafonts-carlito-20130920.tar.gz [2] http://gsdview.appspot.com/chromeos-localmirror/distfiles/crosextrafonts-20130214.tar.gz

**** nakon što sam na linuxu instalirao fontove carlito (alternativa calibriju) i caladea (alternativa cambriji) tekst je dobio istu metriku u LO42 i demo pdf-u.  jedino je u cijelo tekstu od 3 stranice jedna riječ u LO42 ostala u jednom redu, dok je u originalnom demou prešla u drugi red (prva slika). druga razlika je u iscrtavanju granica tablice sa headerom (slika druga). treća razlika je drastična, a to je prikazivanje sadržaja (slika tri)