Ja sad imam na zvucnoj 24/48 (valjda po defaultu), nece bit nikakvih problema ako stavim na 24/192?
ne samo kakve koristi od toga ,ako nemas nikakav audio file u 24/192 ?
Ja sad imam na zvucnoj 24/48 (valjda po defaultu), nece bit nikakvih problema ako stavim na 24/192?
ne samo kakve koristi od toga ,ako nemas nikakav audio file u 24/192 ?
Ako ikad naiđe 
Bilo bi dobro da ima real-time upscaling u 24/192.
Ja sad imam na zvucnoj 24/48 (valjda po defaultu), nece bit nikakvih problema ako stavim na 24/192?
ne samo kakve koristi od toga ,ako nemas nikakav audio file u 24/192 ?
Ako ikad naiđe
Bilo bi dobro da ima real-time upscaling u 24/192.
imam ti ja
slozit cu ti neki sample danas navecer ili sutra
pa javi onda dal cujes razliku iako nebi trebo no dobro
Bilo bi dobro da ima real-time upscaling u 24/192.
Eto sve objasnis detaljno, iscrpno i pojasnis kao djeci..i onda, resetirani odjednom, zapocnu opet : da ne smeta ako se ima, da bar ima real time upscaling 
tako je time nece nista dobit i nije upscale nego upsample i downsample :)
Moram priznati da nikad nisam mogao progutati hifiste i držim da je 16/44-48-96 MENI sasvim dovoljno, ali ovaj čovjek me baš nije uvjerio.
Pratio sam ga dok nije napravio usporedbu sa uzorkovanjem slike i onda vidim da je frekvenciju uzorkovanja (tih famoznih 192 khz) pomiješao sa frekvencijskim područjem signala. Pa na tu temu kaže da mi vidimo tri boje i da nema smisla snimati u IR području (da ne ulazimo u to da sve digitalne kamere u većoj ili manjoj mjeri koriste ovo područje), a zapravo je trebao govoriti o rezoliciji, tj. broju piksela iliti uzoraka u danom vremenu što bi mu, očito, pomutilo koncepciju. Za nekog tko se predstavlja znalcem, ovo je kardinalna greška. Sljedeća je pozivanje na studiju koju nema jer se "treba registrirati"? Potom se bacio na subjektivne aspekte izvođenja testiranja iako sam ništa ne ispituje, valjda kako bi unaprijed eventualne studije proglasio sumnjivima. Može li gore, Tonči?
Moram priznati da nikad nisam mogao progutati hifiste i držim da je 16/44-48-96 MENI sasvim dovoljno, ali ovaj čovjek me baš nije uvjerio.
Pratio sam ga dok nije napravio usporedbu sa uzorkovanjem slike i onda vidim da je frekvenciju uzorkovanja (tih famoznih 192 khz) pomiješao sa frekvencijskim područjem signala. Pa na tu temu kaže da mi vidimo tri boje i da nema smisla snimati u IR području (da ne ulazimo u to da sve digitalne kamere u većoj ili manjoj mjeri koriste ovo područje), a zapravo je trebao govoriti o rezoliciji, tj. broju piksela iliti uzoraka u danom vremenu što bi mu, očito, pomutilo koncepciju. Za nekog tko se predstavlja znalcem, ovo je kardinalna greška. Sljedeća je pozivanje na studiju koju nema jer se "treba registrirati"? Potom se bacio na subjektivne aspekte izvođenja testiranja iako sam ništa ne ispituje, valjda kako bi unaprijed eventualne studije proglasio sumnjivima. Može li gore, Tonči?
Ispričavam se što se guram umjesto Tonča, ali krivo si shvatio.
Tip govori o tome da 192 kHz pokriva 400% čujnog spektra, pa iz toga izvodi analogiju da bi mitsko "zlatno uho" bilo jednako "zlatnom oku" koji tobože može vidjeti IC, gama zrake i ostalo običnim smrtnicima nevidljivo EM zračenje.
Stvar je u tome da distribucija glazbe u tom opsegu za krajnjeg korisnika nema apsolutno nikakvog smisla, a dodaje probleme (visoke frekvencije) koje treba posebno adresirati.
Ispričavam se što se guram umjesto Tonča, ali krivo si shvatio.
Tip govori o tome da 192 kHz pokriva 400% čujnog spektra, pa iz toga izvodi analogiju da bi mitsko "zlatno uho" bilo jednako "zlatnom oku" koji tobože može vidjeti IC, gama zrake i ostalo običnim smrtnicima nevidljivo EM zračenje.
Stvar je u tome da distribucija glazbe u tom opsegu za krajnjeg korisnika nema apsolutno nikakvog smisla, a dodaje probleme (visoke frekvencije) koje treba posebno adresirati.
Meni je posve jasno šta on hoće reći; o tome je ovaj članak.
Međutim, za to koristi argumente koji jednostavno ne drže. Znaš kako se kaže za analogije, a pogotovo ovoliko promašene analogije - Mitsko oko bi se skrivalo u pikselu, a ovdje govorimo o BROJU piksela, nebitno sad koje boje je bilo koji od njih i dali uopće prikazuje boje izvan vidiljivog/slušnog područja. A nitko neće snimati zvukove od 100khz jer i ne treba, stvar je u većoj preciznosti u korisnom području. Čovjek ima preveliki fetiš na frekvenciju uzorkovanja i sve svoje zaključke (krivo) izvodi iz toga. Tu naprosto vrijedi - što više to bolje. Očito je da taj "više" ima smisla jer ga koriste profesionalci - vel maj frend, zašto i ja ne bih imao kopiju profi kvalitete, a ne neki degradirani mp3? Nije da nešto više megabajta kvari bilo što... a tako podiže moj jadni ego :)
Hvala Dragi za ubacivanje, ne smeta, manje ja tipkam, ali - pitanje broja piksela nije promašena analogija. Ljudsko oko ne vidi piksele, ali ima rezoluciju koja se može izmjeriti i ograničena je, ma kakvo oko ti imao.
Moram priznati da nikad nisam mogao progutati hifiste i držim da je 16/44-48-96 MENI sasvim dovoljno, ali ovaj čovjek me baš nije uvjerio.
Pratio sam ga dok nije napravio usporedbu sa uzorkovanjem slike i onda vidim da je frekvenciju uzorkovanja (tih famoznih 192 khz) pomiješao sa frekvencijskim područjem signala. Pa na tu temu kaže da mi vidimo tri boje i da nema smisla snimati u IR području (da ne ulazimo u to da sve digitalne kamere u većoj ili manjoj mjeri koriste ovo područje), a zapravo je trebao govoriti o rezoliciji, tj. broju piksela iliti uzoraka u danom vremenu što bi mu, očito, pomutilo koncepciju. Za nekog tko se predstavlja znalcem, ovo je kardinalna greška. Sljedeća je pozivanje na studiju koju nema jer se "treba registrirati"? Potom se bacio na subjektivne aspekte izvođenja testiranja iako sam ništa ne ispituje, valjda kako bi unaprijed eventualne studije proglasio sumnjivima. Može li gore, Tonči?
Tekst studije na koju se poziva ne može polinkati jer nije dozvoljeno - a i da bi se došlo do njega, moraš biti registrirani član AES/EBUa. Može ju se naći na internetu, mislim da ju čak imam i doma, no obzirom da je pokriveno autorskim pravima, ne mogu ga postati nigdje bez da kršim prava - no ionako je napisao sumu onoga što je u toj studiji pisalo.
I dalje, nemojte miješati highres audio sa kvalitetnim masteringom - TO je ono što daje kvalitetan zvuk. 24 bita 192 kHz može biti korisno jedino tijekom snimanja i produkcije, no ne i kao finalni produkt, jer je besmislen gubitak prostora.
Primjer:
I još jedan... mastering, mastering, mastering:
Meni je posve jasno šta on hoće reći; o tome je ovaj članak.
Međutim, za to koristi argumente koji jednostavno ne drže. Znaš kako se kaže za analogije, a pogotovo ovoliko promašene analogije - Mitsko oko bi se skrivalo u pikselu, a ovdje govorimo o BROJU piksela, nebitno sad koje boje je bilo koji od njih i dali uopće prikazuje boje izvan vidiljivog/slušnog područja. .
Pa zapravo bi dinamički opseg (24-, 16-bitni) bio analog broju piksela (dinamički raspon se zove i rezolucija uzorkovanja), a frekvencijski raspon bio u ovoj analogiji bio ono što zovemo dubinom piksela.
Dakle, po meni je ovo savršeno dobra analogija - umjesto 24 ili 32-bitne (za potrebe alfa kanala) dubine piksela, ti ideš na 64-bitnu jer ti dodatnih 4 bajta trebaju da bi navodno opisao gama zračenje koje netko tvrdi da može vidjeti.
Znate što je apsurdno?
Toj istoj žgadiji koja se pali na "smjer zvuka" u kablovima, platinaste ADACe i te silne kilohertze sampling ratea i ultrazvučne harmonike u frekvenciji?
Ti isti tvrde da je najbolji zvuk u lampaških pojačala i gramofonskih ploča:) A svatko iole upućen u tehniku odlično zna
što sa signalom radi lampa, a koliku dinamiku, frekvencijski raspon i "uzorkovanje" ima brazda izlohane gramofonke:)
Znate što je apsurdno?
Toj istoj žgadiji koja se pali na "smjer zvuka" u kablovima, platinaste ADACe i te silne kilohertze sampling ratea i ultrazvučne harmonike u frekvenciji?
Ti isti tvrde da je najbolji zvuk u lampaških pojačala i gramofonskih ploča:) A svatko iole upućen u tehniku odlično zna
što sa signalom radi lampa, a koliku dinamiku, frekvencijski raspon i "uzorkovanje" ima brazda izlohane gramofonke:)
Ššš! Nemoj prizivati vraga, kad te počnu uvjeravati... :)))
Poneka znanstvena činjenica:
Osjetljivost (dinamika) zdravog ljudskog sluha je: ~ 120 dB
-> ako koristimo CD standard tj. 16 bit po uzorku, dobijemo dinamiku: ~ 98 dB
-> ako koristimo primjerice 24 bit po uzorku dinamika je: ~ 146 dB (zaključak prepuštam vama)
Nadalje, zdravo ljudsko oko sadrži matricu foto stanica od oko 11,000 x 11,000 jedinki, iz toga se dobiva da ljudsko oko ima oko 121 MPix. Pri tome je dinamika ljudskog oka tj. odnos vidljivosti u tami i pri najjačem svjetlu oko 100 dB.
Priča sa nekim gammama su u potpunosti besmislene, ako pogledamo raspored EM spektra.
Poneka znanstvena činjenica:
Osjetljivost (dinamika) zdravog ljudskog sluha je: ~ 120 dB
-> ako koristimo CD standard tj. 16 bit po uzorku, dobijemo dinamiku: ~ 98 dB
-> ako koristimo primjerice 24 bit po uzorku dinamika je: ~ 146 dB (zaključak prepuštam vama)
Divno. A sad mi pokaži studio koji je u stanju snimiti dinamiku (odnosno, koji ima S/N) veći od 100 dB. Na CD je moguće pogurati i veću dinamiku od te, deklarirane, ako se aplicira ispravan dithering kod masteringa... no znaš li ti što to znači? piše ti u tekstu - to je kao da na CDu imaš snimku komarca koji leti u studiju dok u njemu nabija pneumatska bušilica.
Što ti imaš od tolikog dinamičkog raspona? Da ti nacrtam? :)
Pa jednako besmisleno kao i ton od 96 kHz. U tome i jest stvar.
Usput, članak uopće ne demantira da je dinamika ljudskog uha veća od onoga što da je 16-bitno uzorkovanje tako da mi nije baš jasno "s kime se svađaš", odnosno koga demantiraš?
@Father_Dougal
U tvom postu osjećam izvjesnu dozu agresije. Ti direktno citiraš moj post i napadaš me, a da niti ne znaš što sam napisao. Pobrojao sam izmjerene i izračunate dinamičke vrijednosti čisto kao smjernicu za lakšu diskusiju. Da si pročitao sve u ovoj temi od početka vidio bi i moj stav, no to sada nije bitno, to je na tebi. Lijepo je kada vidiš tko su na forumu ljudi sa znanjem, a tko spada u klasu nabrijane balavurdije.
@Drago
Ko' se svađa? Fakat svi briju na neku agresivu, možda vas ovi mediji guraju u obrabeno stanje, a da niti ne promislite što je pisac htio reči. Pogledaj moj post iznad, kaj to liči na svađu? Ak' da, onda je na ovom forumu nekaj zaista trulo. (možda baš ja)
Smirimo malo tonove i pazimo na rječnik u diskusiji. Nema apsolutno nikakvog razloga za svađu.
@Drago
Ko' se svađa? Fakat svi briju na neku agresivu, možda vas ovi mediji guraju u obrabeno stanje, a da niti ne promislite što je pisac htio reči. Pogledaj moj post iznad, kaj to liči na svađu? Ak' da, onda je na ovom forumu nekaj zaista trulo. (možda baš ja)
Ti si prvi koji je u postu iz čista mira spomenuo "balavurdiju", što sigurno ne smiruje raspravu, a u prethodnom si (valjda referencirajući na moj post), rekao da je analogija s gama zrakama kao tobože vidljivim "besmislena" što, istina, nije neka uvreda, ali je dobar početak omalovažavanja tuđih postova.
Smiri se, nema nikakve "agresije", samo se potrudimo držati ton postova pod kontrolom i sve pet.
Bravo za zvučnike :)
Problem sa klasama je u tome što su definirane cijenom, a ne zvukom. CD playeri, čak i oni jeftiniji, u stanju su precizno i bez koloriranja reproducirati glazbu koja im se da. No po tvome, bilo bi šteta koristiti Sony CD Player sa nekim od ovih zvučnika, je li tako, bez obzira na činjenicu da je taj CD player po mjerenjima savršeno u stanju precizno reproducirati glazbu...? Smatram da se ne smije uzimati najjeftinija oprema, čisto zbog trajnosti, no postoji neka smislena granica kod pojačala i playera koju ne treba prelaziti. Zvučnici - eh sad, o njima možemo diskutirati, ako želiš :)
Sinergija je nonsens, i opet kreiran od strane hifista da opiše neopisivo. Uskladiti pojačalo i zvučnike nije uopće problem - no obzirom da mnogi pate i na dizajn uređaja, čak češće nego na samu kvalitetu zvuka, sinergija često bude kompletan audiovizuelni dojam koji sa hifijem, to jest vjernom reprodukcijom zvuka nema nikakve veze.
Uhvatio si se izvora gdje je relativno lagano čuti razliku između različitih cd playera. :) Rekao bih, čak i u salonskim uvjetima koji nisu kontrolirani. Odvoji malo vremena i posjeti jednu od hifi trgovina. Rado će ti dati da preslušaš par različitih modela cd playera. Čak ne moraju biti niti velike razlike u cijeni da se čuje razlika. Nedavno sam sa kolegom koji je išao kupovati cd player otišao poslušati par komada u salonu. Radilo se o jeftinijim modelima Marantza, NADa, Audiolaba, Harmana... Sve smo slušali na istom sistemu bez ikakvih promjena. Čovjek nema istrenirano uho, i opet smo donijeli zajednički zaključak da nam je na prvu najviše sjeo Marantz, jer je imao svjetliji, otvoreniji, atraktivniji zvuk od drugih modela. Osobno sam i u svom sistemu preslušao par različitih cd playera i postoje nijanse od modela do modela. Izvor je prema mom mišljenju čak nešto bitniji od pojačala, iako znam puno ljudi koji se ne bi složili sa mnom. Recimo, nedavno sam nabavio usb dac i po nekoj teoriji sličnoj ovome što tvrdiš bi to trebalo isto zvučati kao i moj cd player NAD C542, ali nije tako... Audioperformance Supersonic DAC je fino složen, ali ipak laganu prednost dajem CD playeru što se tiče reprodukcije. CD player je nešto rezolutniji i više otvoren u detaljima kod visokih tonova.
Slažem se da su klase definirane cijenom, ali to me uvijek podsjeća na izjavu jednog mog prijatelja koji se zna našaliti "ako ne znam što je dobro, znam što je skupo". :) Na žalost, pomaci u cijeni uređaja u hifi svijetu nisu praćeni pomacima u kvaliteti zvuka. Ako uopće ima smisla govoriti u nekim postocima kad je zvuk u pitanju, par postotaka boljeg zvuka se često višestruko mora platiti. Na svu sreću, uvijek je bilo i bit će primjera kad su neki relativno jeftiniji uređaji proglašeni "da sviraju za klasu bolje", pa čovjek samo mora pratiti što se događa na tržištu i čitati okolo da bi došao do saznanja koji su to uređaji trenutno. I naravno, prije kupovine obavezno poslušati.
Sinergija je bitna stavka koliko god ti mislio da nije. Recimo... jedan primjer. Nedavno sam sa ebaya naručio četiri ECC82 cijevi za pojačalo. Svaka je imala drugačiji utjecaj na zvuk. Jedna je davala više dimenzije u zvuk, druga više prezensa... Na kraju sam odlučio koja je najbolja za mene i to je nešto što zovem sinergija. Cijev se odlično uklopila u moje pojačalo. Ne znači da bi ta ista cijev dobro sjela u neko drugo pojačalo. Ali sve su to nijanse... Čovjek treba poznavati svoj sistem, stvari koje sluša i vidjeti da li ima razlike ili ne. To su sitnice koje ovaj hobi čine zanimljivim. Bitno je da se slažemo oko fundamentalnih stvari, a to su ipak stvari koje su najbitnije za dobar zvuk... Zvučnici i prostor. Ostalo je sve samo nadogradnja.
CD playeri, čak i oni jeftiniji, u stanju su precizno i bez koloriranja reproducirati glazbu koja im se da.
Vrlo pogresno. CD Playeri sami po sebi unose najvise neugode sto se tice zvuka. Slazem se da se ne treba pretjerivati prilikom kupovine linijskih playera. Ono sto je rak-rana svih CD Playera je njihov analogni izlaz. Od kvalitete transporta zavisi da li ce ovaj vrlo cesto rabiti sklop za korekciju gresaka
. Uskladiti pojačalo i zvučnike nije uopće problem - no obzirom da mnogi pate i na dizajn uređaja, čak češće nego na samu kvalitetu zvuka, sinergija često bude kompletan audiovizuelni dojam koji sa hifijem, to jest vjernom reprodukcijom zvuka nema nikakve veze.
Uskladivanje dinamickih zvucnika zbog cudnovatog ponasanja i utecaj na pojacalo je najtezi zadatak i nazalost audifil (ili hi-fist) to mora doslovno platiti kroz los zvuk ili kroz spaljeno pojacalo.
Priznajem da se tu (hi-fi svijet) najvise pretjeruje sto se tice skupoce komponenata i uporaba egzoticnih pristupa ka na pr. (ali samo primjer) > cjevno pretpojacalo sa 2xmonoblokova u MOSFET i ultra skupim kablovima
Na zalost vecina audiofila prestaju slusati glazbu i pocinju igrati u zacaranom krugu hi-fi obmane koja se plasira od strane velikog broja "specijaliziranih" casopisa.
Da rezimiram: Mozete vi imati skupi rig koliko hocete ali vam ne vredi ako vam je kolekcija CD-a gro na defektnim (ekscentricnim) diskovima ili jos gore..na losim snimkama [piratskim]
[edit]
Mozda vrlo neskromno ali ja sam napisao krasne teme sto se tice pojacala i zvucnika. Molim pogledajte
Tamo sam se trudio da ne spominjem brandove ili suptilno navijam za neko "ime"
Neil Young ima iza sebe pola stoljeća studijskog rada, 40ak studijskih albuma na kojima je eksprimentirao sa raznoraznim žanrovima i zvukovima. Uz to je cijelo vrijeme bio otvoren prema novim tehnologijama te i izjavio da mu je dužnost kao glazbeniku dati slušatelju najbolji mogući zvučni zapis. Dakle, rekao bi da ima daleko više iskustva od većine današnjih producenata i kojekakvih inženjera. Nedavno je u sklopu Neil Young Archivesa izdao rijetke snimke koje pokrivaju 63'-72' na 10 blu ray discova (24-bit / 192 kHz), 10 audio dvd-a (24 bit/96khz) i običnom cd, a na blu rayu je izašao i zadnji studijski album iz 2010.
Nisam mislio na njegovo (ili Jobsa) glazbeno i studijsko iskustvo, više teorijsko i znanstveno znanje na području zvuka.
Nadalje, zdravo ljudsko oko sadrži matricu foto stanica od oko 11,000 x 11,000 jedinki, iz toga se dobiva da ljudsko oko ima oko 121 MPix. Pri tome je dinamika ljudskog oka tj. odnos vidljivosti u tami i pri najjačem svjetlu oko 100 dB.
Zapravo, ljudsko oko bi razlikovalo 576+ Mpx.
Pa zapravo bi dinamički opseg (24-, 16-bitni) bio analog broju piksela (dinamički raspon se zove i rezolucija uzorkovanja), a frekvencijski raspon bio u ovoj analogiji bio ono što zovemo dubinom piksela.
Dakle, po meni je ovo savršeno dobra analogija - umjesto 24 ili 32-bitne (za potrebe alfa kanala) dubine piksela, ti ideš na 64-bitnu jer ti dodatnih 4 bajta trebaju da bi navodno opisao gama zračenje koje netko tvrdi da može vidjeti.
dobro da si to spomenuo... iako ljudsko oko može razlikovati oko 10 mil boja pa se čini da je 24 bita dovoljno, to za praktične potrebe ni izbliza nije. Pa se prešlo na 30 i više bitnu dubinu (trucolor), a standard za hdmi pokriva i 48 bita. Nepotrebno? hmm
dobro da si to spomenuo... iako ljudsko oko može razlikovati oko 10 mil boja pa se čini da je 24 bita dovoljno, to za praktične potrebe ni izbliza nije. Pa se prešlo na 30 i više bitnu dubinu (trucolor), a standard za hdmi pokriva i 48 bita. Nepotrebno? hmm
Iskreno, ne bih petljao sliku i zvuk u isti koš, premda sličnosti u ova dva slučaja doista ima. Ali okrenimo se samom zvuku, uzimajući u obzir sve što smo zaključili u raspravi o tome koliko prosječno uho čuje i prosječne slušalice propuste kroz sebe.
Kada govorimo o nepotrebnom 'napuhivanju' zvučnih fajlova, razlika je jako velika. Standard koji je Jobs htio progurati zauzima desetke puta veći diskovni prostor.
Npr. ja sam sada konvertirao točno minutu uzetu iz jedne pjesme. U formatu mp3 44,1 kiloherca 320 kilobita (Fraunhoferovim codecom dobija se izvrsna kvaliteta) veličina je 2345 kilobajta. U CD formatu (wav 16/44,1) veličina je 10329. U Jobsovom željenom formatu (wav 24/196) veličina je 67453 kilobajta. Dakle, sat vremena materijala zauzelo bi 3,85 gigabajta, odnosno oko 4 sata glazbe na 16 gigabajta što je danas nekakav prosjek mobilnih uređaja ili multimedijskih playera. Razlika u zauzeću prostora je ogromna, a razlika u kvaliteti zvuka se čuje, ali ne u potpunosti. Kada flash memorije budu u današnjoj cijeni imale pedesetak puta veći kapacitet onda se može razmišljati o tome, iako će, po mom mišljenju, i dalje to biti nepotrebno.
(Fraunhoferovim codecom dobija se izvrsna kvaliteta)
Ima li kakve čujne razlike između LAME-a i Fraunhofer-a ?
Xing ftw 
(Fraunhoferovim codecom dobija se izvrsna kvaliteta)
Ima li kakve čujne razlike između LAME-a i Fraunhofer-a ?
Xing ftw
Pa, ima. Manje imaš onog zavijanja na nižim kvalitetama, fade-outovi su ono na čemu i najbolje čuješ razliku. Doduše, sve to ovisi na čemu slušaš, ali razlike ima i to ohoho. Uploadao sam dva svoja snimka koja su u originalu bila u wav-u pa mi reci jel ti čuješ razliku. Iskodirani su u mp3 128 kilobita
Snimak 1 (s Fraunhoferom)
Snimak 2 (s Lameom)
I dalje, nemojte miješati highres audio sa kvalitetnim masteringom - TO je ono što daje kvalitetan zvuk. 24 bita 192 kHz može biti korisno jedino tijekom snimanja i produkcije, no ne i kao finalni produkt, jer je besmislen gubitak prostora.
Ne moze se niti iskoristiti (ako pricamo o Audio CDu) zato sto je kvantizacijapri snimanju CD-a betonirana standardom od 16-bita
Moja malenkost je napisala temu i o ovome, koja je nepravedno zaturena u dubinama podforuma "Audio i video playeri i recorderi"
Dakle.. Audio CD Playeri - Uvod
Znate što je apsurdno?
Toj istoj žgadiji koja se pali na "smjer zvuka" u kablovima, platinaste ADACe i te silne kilohertze sampling ratea i ultrazvučne harmonike u frekvenciji?
Ti isti tvrde da je najbolji zvuk u lampaških pojačala i gramofonskih ploča:) A svatko iole upućen u tehniku odlično zna
što sa signalom radi lampa, a koliku dinamiku, frekvencijski raspon i "uzorkovanje" ima brazda izlohane gramofonke:)
Ideš.
Ne znam bih li ja čuo razliku kvalitete kod haj faja, no kod lampaškog pojačala za basiste, velika je prednost u kvaliteti zvuka na strani lampaškog pojačala.
Ponekad se s tugom prisjetim svog bivšeg "lampaša" Fender Bassmana 70 W i proklinjem dan kad sam prodao to pojačalo. 
Imao sam poslije nekoliko vrhunskih tranzistoraca, no taj vodeni, duboki, lepršajući zvuk koji je izlazio iz tog pojačala je neponovljiv. Još ubodeš Fender Jazz bass s kraja 70-ih, podesiš midl, trebl i bas na sredinu i udri baja.
U kojoj god garaži, dvorani, sali svirao, bila ona drvena, betonska, keramička zvuk je uvijek kvalitetan, ne trebaju ti na pojačalu moderni kompresori, ekvilajzeri, limiteri i ostala čuda tranzistorske suvremene tehnologije.
Jedino tko je svirao na tom setupu, zna o čemu pišem 
