-jednako ja tebi objašnavam (strpljivo, upravo zato jer koliko vidim ne pribjegavamo vrijeđanju i sl..) da statistika-metode nisu primjereni za sve, ovisi o tisuću faktora, smisao-cilj.. pa do banalnog izbora prikaza tipa grafikona, pri čemu se pie-torta koristi za jedan tip podataka, chart drugi, termalne treći itd.. a to je samo način prikaza, izbor grafa.
-znaš li da placebo dokazano djeluje, znanstveno potvrđeno, mada nema smisla, razloga.. odnosno ima, tumači se da osoba ako vjeruje već ima bolju predispoziciju, općeg psihofizičkog stanja-nade.. nema medicinskog-znanstvenog objašnjenja pa se koristi filozofsko.. kao ni razne druge sitnice koje ni ne primjećujemo, štucavica npr.. i što tad? postoji, djeluje.. prihvaćamo kao činjenicu mada je suprotno znanosti i znanstvenim kriterijima-metodama, uvjetima da bi nešto znanstveno bilo prihvatljivo..
-pokušavaš mi objasniti što, da je naslov teme točan, dok ti dhmz kaže da je ove godine prosjek.. dakle, možda je za drugi dio planete to točno, no to je opet samo dio planete, dok zbrojiti klime je kao kruške-jabuke, pogrešno.
-metodologija.. u znanosti, u statistici.. da bi neko mjerenje i rezultati bili valjani, mora postojati provjerena metodologija, način uzimnja mjerenja, kontrola, ponovljivost.. i tu već s klimom imamo problem jer naprosto je vezana lokalno-zemljopisno-refljefno.. ne samo kao kugla-planeta geometrijski pravilan lik nego reljef planina koje utječu na klimu, šume, jezera, mora, koje stvaraju oblake pa amazonija ima svoju klimu, svoju kišu i baš nikakve veze nema s recimo australskom klimom pri čemu je središte australije suho bez padalina..
-temperaturni prosjeci? čega? koja je metodologija mjerenja? npr u koje doba dana, mjerimo temperaturu recimo rijeke save, mora u riječkom kanalu ili zraka na maksimiru?.. mjerimo u podne po zenitu sunca ili po gmt ljetno-zimsko vrijeme koje će tad dati različite vrijednosti ovisno o satu kad se mjerenje izvrši, dok će istovremeno osjek-rijeka odstupati jer je jedan istočno drugi zapadno od zg-a.. i to je dovoljno za recimo razliku od recimo pola stupnja.. što se koristi za alarmantno katastrofične prognoze jer su svjetska mora porasla za pola stupnja, pri čemu ne znamo ništa o metodologiji mjerenja, točnosti.. pri čemu čak i nadmorska visina-tlak utječu na mjerenje, tj mada se toplina vrlo dobro razumije, kao veličina je izuzetno nova, teška za mjerenje, lako je s masom-težinom, volumenom.. mjerne jedinice i pretvaranja, koje su u povijesti dovele do pogrešaka u recimo sklapanju aviona-dijelova imperijalni vs iso metrički standard i sl. a mjerenja postoje tek unazad 150 god i to za malo područja-točaka kao veliki centri-gradovi, koji već time stvaraju svoju klimu, temperaturu tj u gradu će biti toplije nego izvan grada, naprosot ljudske aktivnosti i svako kretanje stvara temperaturu dok zagrijavamo drvima, centralnim zimi ili ljeti hladimo klimom no ta klima ima i vanjsku jedinicu, tj hladiš svoj stan-auto ali dodatno zagrijavaš okolinu, i nije problem jedna osoba, jedan auto ili klima nego milijunij ljudi, koji tad .. podignu temp ili ostane ista? Ako je to moguć uzrok globalnog povišenja prosjeka, možda treba zabrantii grijanje i klima uređaje? ili ako su automobili, zabraniti promet? .. što bi time dobili, što izgubili? spasili planetu, život, no istovremeno izgubili živote jer bi ljudi živjeli u kamenom dobu, bez grijanja i prijevoza, nema hitne, nema zagađenja.. nema ničeg?
-koliko energije spali jedno olimpijsko natjecanje svake 4 godine, koliko nogometna liga, tisuće igrača, tisuće navijača, svjetla, kamere... troše resurse, struju, fosile-atome-solarke, troše i zagrijavaju planetu, .. bi li bez npr nogometa temp na planeti bila niža? -bi, barem promil-promila, jer bi za toliko manje energije bilo potrošeno, pretvoreno iz el. u mehaničku-otpor, pa i sama elektronika koja se radom ipak zagrijava jer otpor postoji i time recimo ekran koji gledaš dok čitaš ovaj text troši struju i dodaje toplinu planeti-atmosferi uz izvor struje koji može biti prdac jednoroga ili fosil ili solar.. no troši i time stvara toplinu jer svaki rad, svako gibanje neke čestice u svemiru (i fizici) stvara toplinu-otpor dok je apsolutna nula odsustvo topline-gibanja-života tj jedna od definicija života je i gibanje.
-pošto svako gibanje stvara i toplinu .. nasuprot tome, imamo sunce, da ga nema ne bi bilo života-topline-planete-klime.. jednog dana će narasti i progutati-spaliti planetu, zatim će nestati, ohladiti se i tad života nema, dok će entropijom sve kad-tad otići u ništa, no istovremeno eksplozijom sunca taj prah postane čestica za idući ciklus, plinovi iz kojh se skupljanjem stvore nove zvijezde-planete i život, jer sama masa u određenoj količini stvori dovoljno veliku silu-pritisak za npr fuziju ili sunce i eto topline, osnove života svugdje u svemiru ako postoji..
-toplina + voda su osnovni elementi života.. biti protiv topline je kao i biti protiv života ili kretanja.. toplina u tropima s dovoljno vode i imaš bujnu vegetaciju, bez topline nemaš ništa, na apsolutnoj nuli baš ništa.. provjeri malo termodinamičke zakone nulti-2.3. ..
-gdje je temperatura viša, u amazoniji ili u nizozemskoj?
-gdje je priroda-vegetacija bujnija?
-šteti li temperatura amazonije amazonskim bićima ili im pogoduje?
-što da u sibiru temp skoči na umjerenu, npr 20-30c? .. postao bi pogodan za život, no isotvremeno bi iz termaforsta bile oslobođene ogromne količine zarobljenog metana, gore nego svi auti i pet ambalaža za stakleničke plinove.. no rusima bi to odgovaralo ako gledamo da je to njihov teritorij koji im je sad pust-prazan.. dok bi možda posljedično amazonija postala sahara ili neki drugi dio svijeta, jer je ipak to jedna planeta, količina vode-vlage-oborina.. tj ovisi koliko neka regija-pojava ima doseg, golfska struja ima daleki doseg, sibir ne bi jer nije na moru, njie u tom smjeru i nema nekog očiglednog mehanizma da bi utjecao na amazoniju, australiju i sl. tj moguće da bi u takvom scenariju za sibir australija ostala nepromjenjena ili se recimo zemlja zarotira-nagne pa australija zamjeni mjesto s antartikom ispod leda ili dođe na mjesto indije i ima monsune svake godine.. tj klima ovisi o zemljopisu, od pangeje i tektonskih ploča, udaljenost od mora-vode-oborina pa što je kontinent dublji-širi to je u unutrašnjosti sušlji, osim amazona koja ima svoju vodu-klimu i kišne šume..
-što ako sad potres gorja atlas pomakne eu recimo 100km na sjever? koje će posljedice biti za klimu? odnosno ne mora pomaknuti, dovoljo je prekinuti golfsku struju.. što će tad eu značiti neko globalno-prosječno mjerenje i porast od pola stupnja ako eu ode na minus 20c.. odnoso metodologija i relevantost mjerenja, kauzalnost.. i nešto kao dokazivost, ne onako 'vjerujem' nego činjenice.. a tog s vremenskom prognozom nije baš, znanost i klima su još udaljeni, matematika je lakša, fizika također.. klima je stvar ''živog'' bića tj planete i time nije isto što-kako-kad-gdje mjerimo pri čemu ni same mjere nisu baš pouzdane ili standardne..
-npr za primjer 'poštenih pogrešaka' u povijesti imamo crtić popaj i špinat.. i priča kako je priča o špinatu počela, tj svi 'znamo' koje povrće ima najviše željeza? 99% odgovora, špinat.. ok, ima željeza, ne najviše no ima nešto.. a kako je do tog došlo, priča kaže, slučajno, greškom, pogrešan decimalan zarez-previd i tad umjesto 2,7 očitano 27.. dakle s x10 puta uvečanjem, greškom je nastala legenda o špinatu i taje i dalje, svi vjerujemo ne provjeravamo, mada se zna da je netočno pa i to kako je do greške došlo. Što-ako.. postaviti pitanje za klimu, mjerenja i katastrofične najave.. što ako su s poštenim namjerama ali greška? što ako nije slučajnost nego namjera? tj ne vjerovati nego znanstveno-skeptično provjeriti.. jer ovo nije vjerska tema, nego kažu znanstvena, pa tad i kriteriji.. ili-ili. :)
