Karbonska vlakna iz algi

-pitanje koliko je nešto green a koliko kaki-smeđe :) .. ili bez eufemizama, sranje.

-što je nafta, što su npr ulja, npr suncokretovo.. naravno, nije isto, razlika, ulje možemo konzumirati, naftu baš i ne (sličnost s hranom i drekićima-fekailjama ako moram koristiti my-frenč) .. no to su ipak ugliko-hidrati, dok je ovo kemijski proces.. na kraju možemo imati karikiranu 'zelenu plastiku'.. no opet je to plastika, mikroplastika itd. i ima ili nema iste probleme koji su temelj green agende.. onak, nisam siguran, nit dovoljnog znanja kemije i industrije da bi baš povjerovao studijama jer često imaju zelenu boju po potrebi, nit sam pobornik zelene strane pa da iz tog razloga navijam ili naivno povjerujem.. skeptik+realista u kapitalizmu i kvalitetnoj reklami.

edit: npr karbonska vlakna su, kao što naziv kaže, vlakna ugljika.. a mogu se dobiti npr iz celuloze... papirna industrija, sječa šuma? kako zeleni na to gledaju? nije šija nego vrat? ili se ćuko posro?? :))

 -ne znam jesam li u pravu pa ni što bi to značilo, onak podignuta obrva, pri čemu moramo vjerovati .. moramo li? trebamo li? nije li znanost, kriterij, ono nešto što eliminira 'vjeru' i to potvrdi činjenicama?

-točno, piše, kažu.. da je zelenije, a to su nijanse, ne crno-bijelo, pri čemu se često nijanse po potrebi nategnu ili čak imamo pošten previd koji se kasnije uvidi i možda ispravi, kao npr priča o špinatu gdje je slučajno ili 'slučajno' napravljena greška u točci-decimale vrijednosti željeza.. samo deset puta veća vrijednost od stvarne, dok danas ako pitaš bilo koju osobu koja hrana ima najviše željeza, 90% je odgovor špinat, mada nije, tj ima ga i u špinatu, no onak, normalna količina.. greška koja može biti slučajna, ne mora, jer je i to biznis uz franšizu crtića koji je već sam biz za sebe..

-što su sve mjerili u zelenijem otisku, što možda nisu? npr kod el.auta ili ako uspoređujemo koliko benzinci pridonose co2 naspram ostatka kao poljoprivreda-industrija-transport..

-odnosno, ako se jednako iz celuloze može dobiti isto ugljučno vlakno, može li se njega jednako reklamirati kao zeleni izvor, jer ga se tad dobija iz drveta, koje je zeleno kako god okrenemo, no u vezi sječe šuma i prerade kao brazil zeleni imaju drugačiji pogled na takvu zelenu nijansu.. ili što ako je postupak ili rezultat dobijanja iz alge identičan dobijanju iz drveta? što je tad zelenije? ..

-naravno, dijelu radova, podataka 'moramo' vjerovati.. jer .. ne možemo sve provjeravati, tražiti dokaze, za što u slučaju kemije i sl. trebamo i odgovarajuće znanje-stručnost da bi uopće uvidjeli-provjerili neku točnost, bezbroj stvari koje ne može svaka osoba provjeravati nego to radi npr država kontrolom-atestom i to se uzme za činjenično.. kao deklaracije na nekoj robi, atesti.. moralo bi biti tako a ako neka roba odstupa, kad se otkrije povuče se.. i to je ok ili realno što se može.. no kad su u pitanju znanstveni radovi, istraživanja.. tad ni nemaš nešto bolje-jače-točnije.. nema državnog regulatora koji bi to atestirao tj ako znanost nešto potvrdi, otkrije, tad će to kroz sustav školstva i više godina tek doći kao materijal-predmet do nivoa da npr postoji atestirana osoba za kontrolu ili naprosto običan test kao npr za pandemiju covida.. a podsjetnik da je za špinat bila dovoljna greška u decimali-zarezu-točci.. i to bi morali imati ne kao 'vjeru' nego kao činjenice-provjerljivo-dokazivo u čitavom lancu proizvodnje dok se ponekad nešto gleda na određenom dijelu, ne dalje-šire.. npr el.auto krećeš od zidne utičnice za struju, ne od struje koja može biti iz naftnog ili solarnog zelenog izvora.. dok one dijelove koji su resimo isti kao plastični dijelovi, izbaci iz formule jer je isto.. pa do tog da oba auta traže asfaltnu cestu po kojoj voze, gume itd.. ili 'normalizirano' oba troše naftu, jedan možda više-manje dok je možda veća razlika tog više-manje u kvaliteti motora i smanjenoj potrošnji istog goriva npr auto koji troši 5l vs 10l istog goriva nafte.. tad je isti dizel zeleniji od drguog dizela ako govorimo o nijansama zelene boje ili agende, no to zelenima nije argument pa da hvale takav dizel-auto.. mada je tad ista stvar, u razlici otiska, potrošnji.. zelenije ili 'zelenije'..

-jesu li auti koji troše 5L goriva zeleniji od onih koji troše 10L goriva na 100km.. i to je tad konstantna potrošnja, po prosječnoj godišnjoj 10-20tisuća km, u prosječnom vijeku 10-20god.. konkretna razlika.

-jesu li npr solarke zeleniji izvor od nafte, dok se broji od utičnice, a izbaci npr solarni panel i plastika za njegovu proivodnju, prijenos energije itd.. do utičnice, npr ako je nafta crnji izvor, možda je transport energije u obliku nafte zeleniji nego u obliku struje žicom, uz gubitke, baterije.. gubitke, koliko je zelen plastični kanistar za skladištenje goriva a koliko je zelena npr baterija.. a to može i ne mora ući u sumu-formulu, što bira onaj tko o tome radi studiju.. a tad ako slučajno ispusti pitanje je jel slučajno.. odnosno, kvaliteta studije uz podsjetnik na šprinat i promašaj koji rezultira x10 brojkom, pa pitanje ako se neka greška provuče u ozbiljnost-kvalitetu izrade samih studija-izračuna.. ofrlje, s greškama.. tj povećanje problema da svaki idući podatak može biti netočan i da time samo stvaramo problem, ako ništa nepovjerenja institucijama i znanosti.. a to rade, interesno-novac, ne slučajno itd..

-dok se nešto istražuje, naprosto ni nema drugih jačih podataka, referentnih, provjerljivih.. možemo im samo vjerovati ili nadati se .. a to mi je loš kriterij za znanstvene radove, razvoj itd.

-jel ugljik iz algi zeleniji? .. ugljik je ugljik, na planeti imamo konkretne količine materijala-smjese ili kemijskih elemenata, atoma.. uz ono što iz svemira doleti ili se rasprši .. no to je zanemariva količina dok je ovo zadano-ograničeno skoro kao konstanta, pa tako vode imamo koliko imamo.. pri čemu voda može mijenjati agregatno stanje ili biti dio druge smjese pa do razdvojena u kisik i vodik, plinove.. pri tome će zakonom o očuvanju energije-mase.. ukupni iznos biti stalan .. osim one razlike u-iz svemira...

-kako se ugljik-c ponaša, veže, .. sve živo je povezano s ugljikom, +voda.. drvo, fosili, puno života znači i puno ugljika.. tj da u povijesti nije bilo puno šuma-biljaka ili planktona, ne bi bilo ni naslaga ugljena-nafte.. ostatka tog života koji opet u drugom 'agregatnom' stanju postaje dio života, npr kao umjetna gnojiva npk i koriste ga biljke za rast dok je kemijska industrija po zelenoj agendi zagađivač, potrošač npr plina od kojeg proizvodi gnojiva..

-sve to je nešto što se može nazvati ugljikova kemija..

-koliko je tad zelena razlika da je taj ugljik iz npr brazilske šume-drveta ili morske alge? .. što alge rade u moru? klorofil-fotosinteza, što radi list.. razlika je u povijesnoj transformaciji pa je list noviji-moderniji proizvod prirode ili druga grana evolucije.. no po čemu bi nešto iz alge bilo zelenije? zato jer tako kaže neki rad-studija? kaže li sve? postoje li prihvatljive ljudske greške-previdi a postoje li i namjerni-interesi..

-onako, kao da je za zelenu agendu, dovoljno izvještaj na bijelom papiru kao neutralnom-bojom, nijansirati zelenim tonom pa da postane dio zelenog plana, a tad i eu fondova koji to izdašno financiraju, pri čemu je jedino zeleno sama boja u tisku..

-potreban bi bio stučnjak kao kemičar + ostatak tima za ukupne sume kako bi samu 'formulu' koja se koristi za usporedbu mogli kalibrirati kao svaku običnu vagu.. kao s dva auta dizelaša koji troše isto gorivo ali jedan troši duplo manje od drugog i time je ovisno koju brojku želimo promovitati, dvostruko zeleniji ili 1% zeleniji ako sve ostalo stavimo u formulu koja nije samo potrošnja u vožnji itd.. pa do tog da zamjenom mjesta istih uspoređivanih vrijednosti možemo sve to isto prikazati kao +100% povećanje ili 50% smanjenje, komutativno iste stvari-brojke koje mogu biti na lijevoj ili desnoj strani vage, no u postotku će baza-referenca dati duplo manji ili veći broj mada je apsolutno značenje isto.. privid i izbor kad se to želi naglasiti ili umanjiti pa tako i u studijama a pogotovo jer su sami fondovi dovoljan razlog za biti 'zeleniji'.. pri čemu je ponekad dovoljno zamijeniti-komutirati mjesta i eto veće brojke omjera-postotka za isto..

-skeptik? znanost-kriteriji mora biti skeptično.. ne 'vjerovati' nego provjeriti, potvrditi.. ne korištenjem čarolije zamjene mjesta i prikazom postotka iste vrijednosti u drugom omjeru pa do poštene ljudske greške .. pogotovo za bilo što novo, mada možemo 'navijati' za nešto kao razvoj..

-gonjati bic od takvih ugljičnih vlakana.. ako pri tome konzumiramo isit grah, posljedice co2 će ostati iste, plinovite.. čak isti odor :)) .. više tad doprinesem štedljivim dizelašem umjesto rastrošnim klase minitenk-suv koji troši čak i da ide na struju osim ako se struja pojavljuje na utičnici ..