fora na inovaciji, ali im je video nadzor postavljen vrlo strucno. :D
Hrvatski Telekom i Markoja predstavili Ecopol, ino
- poruka: 18
- |
- čitano: 3.552
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Na stranu kamere i njihova montaža...
Mene zanima koja je trajenost takvog tornja? OK, drvo je sigurno zaštičeno svime i svačime ali opet...
I čime (kojom tehnikom) su postigli da je drvo otporno na požar? :/
Evo naučio sam nešto novo - tornjevi emitiraju CO2 pa osim zračenja imamo i nedostatak kisika u blizini tornja, a čelični tornjevi se ne mogu reciklirati: Ecopoli također emitiraju upola manje ugljikovog dioksida u odnosu na tradicionalne čelične tornjeve, a korišteni materijali su potpuno reciklabilni.
Fora mi ulovljeni Rafale u slijetanju na fotografiji. Ipak se leti.
Na stranu kamere i njihova montaža...
Mene zanima koja je trajenost takvog tornja? OK, drvo je sigurno zaštičeno svime i svačime ali opet...
I čime (kojom tehnikom) su postigli da je drvo otporno na požar? :/
Drvo se premazuje ili impregnira usporivačima gorenja . No drvo pri požaru može zadržati stabilnost konstrukcije duže od čelika koji se deformira.
Vidim da je bojano, pa i mene interesira koliko da li ga i koliko često treba ponovno bojati (vodenim bojama, naravno), tj. trajnost u odnosu na pocinčanu konstrukciju.
Visina 40 metara, ukupan volumen upotrijebljenog drveta, ili kubikaža, koliko je površina u promjeru, ...?!?!
Ustvari, kolika je cijena pojedinog tornja?!
Metalni toranj je pri proizvodnji "CO2 skup", pa kad ga kupiš, moraš pisati u svoju bilancu toliko-i-toliko CO2.
Drveni toranj je pri proizvodnji "CO2 jeftin",pa kad ga kupiš dobro djeluje na tvoju co2-bilancu.
No, ako netko za 30 godina preuzme i koristi za potpalu, opet je CO2 otišao u prirodu i ekološka bilanca stupa je upitna.
Na stranu kamere i njihova montaža...
Mene zanima koja je trajenost takvog tornja? OK, drvo je sigurno zaštičeno svime i svačime ali opet...
I čime (kojom tehnikom) su postigli da je drvo otporno na požar? :/
Drvo se premazuje ili impregnira usporivačima gorenja . No drvo pri požaru može zadržati stabilnost konstrukcije duže od čelika koji se deformira.
Vidim da je bojano, pa i mene interesira koliko da li ga i koliko često treba ponovno bojati (vodenim bojama, naravno), tj. trajnost u odnosu na pocinčanu konstrukciju.
Bilo bi dobro doznati kolika "dugoročna izrdžjivost" iznosi i kakav je odnos prema starom rješenju. Pretpostavka da je rađen projekt za ishođenje dozvola, on je trebao definirati "vijek uporabe građevine".
Kakav drveni toranj?
Drvo na suncu, kiši, vjetru, ledu, snijegu....koliko će potrajati?
Da vidjeli smo drvene pragove za željeznicu i sve 5 dok ih ne trebaš zamijeniti - a onda su totalno ne upotrebljivo smeće koje se neda reciklirati.
Ništa bolje nisu ni drvene bandere za električne vodove. Baj d vej zašto ih zamjenjuju s betonskim stupovima?
Za stupove su izmišljeni metalni stupovi koji su doista dugotrajni.... i zašto izmišljati neke gluparije za koje je u startu jasno da su sve samo ne bolji od metalnih stupova.
Dok se ispostavi koliko ih često treba održavati, mijenjati vidjet će se da uopće nisu ništa ekološkiji od standardnih metalnih stupova.
A pragovi? Pa kad ih uklanjaš kad su potpuno truli, naravno da se nema što s njima napraviti. No drvo koje je bilo dobro održavano lako se reciklira.
Sad te pitam koliko je to onda ekološko? Koliko puta to treba farbati / održavati?
Ajde, daj mi kalkulaciju za 40 godina održavanja.
Metalni stup, u startu dobro zaštićen.... trajati će 40 godina bez održavanja..
Ajde sad podvuci crtu i napravi računicu
Ovim "eko" kretenažama koje su zapravo sve samo ne eko treba stat na kraj jednostavnom upotrebom zdravog razuma. Sječeš šumu jer je to kao "carbon neutral" pa je to kao bolje od par zavarenih i pocinčanih komada željeza koji su jeftiniji i trajat će vječno naspram ovog. To kaj si sječom šume ubio drvo + stanište kojekakvim stvorenjima, ma koga to hebe ako je "CO2 neutral".
Kao njemački zeleni koji su ugasili nuklearke da bi ih zamijenili sa loženjem termoelektrana lignitom. Zbogom pameti.
Sad te pitam koliko je to onda ekološko? Koliko puta to treba farbati / održavati?
Ajde, daj mi kalkulaciju za 40 godina održavanja.
Metalni stup, u startu dobro zaštićen.... trajati će 40 godina bez održavanja..
Ajde sad podvuci crtu i napravi računicu
40 godina bude drvo izdržalo i nezaštićeno, pogotovo ovak masivna struktura.
Bitna je geometrija, da nema mjesta na kojima bi se voda zadržavala (pogotovo treba podignuti stope).
Ovim "eko" kretenažama koje su zapravo sve samo ne eko treba stat na kraj jednostavnom upotrebom zdravog razuma. Sječeš šumu jer je to kao "carbon neutral" pa je to kao bolje od par zavarenih i pocinčanih komada željeza koji su jeftiniji i trajat će vječno naspram ovog. To kaj si sječom šume ubio drvo + stanište kojekakvim stvorenjima, ma koga to hebe ako je "CO2 neutral".
Kao njemački zeleni koji su ugasili nuklearke da bi ih zamijenili sa loženjem termoelektrana lignitom. Zbogom pameti.
Nemoj biti baš toliko siguran.
I inače, više ti je carbon friendly porušati staro drvo (tj. ono koje je doseglo optimum) nego ga ostaviti da raste (makar se to kod nas ne poštuje pa šumarija dozvoljava rušenje drva u cvijetu mladosti).
Naravno, nakon kaj prođe uporabno razdoblje, trebalo bi to drvo zakopati, ali kod nas se iskoristi za ogrijev
A čelična struktura je komplicirana, "karbonski" puno zahtjevnija, skupa (premda, ovi "pioniri" drvene vjerovatno hipsterima fino naplate, 10x od realnog ) i definitivno ne traje vječno (pogotovo ako je blizu mora, onda ni deklariranih 40 godina ne bude doživjela u većini slučajeva).
"Tehnološki" obrađeno drvo ?!
Svašta to znači.
Metali imaju jako veliki postotak ponovne iskoristivosti, a ponajviše čelik – do 100 %
Gdje su nestale parole; , "Posadimo drvo", "ne dajmo da sjeku stabla", "stablo je kisik, kisik je život" itd.
Što kolega iznad, dankodr reče;
Drvo je trajno kad ga impregniraš teškom nezdravom kemijom, a čim su napisali da je "tehnološki" obrađeno drvo, sve je jasno.
Uaaaaaa,, idemo na protest...
Ovim "eko" kretenažama koje su zapravo sve samo ne eko treba stat na kraj jednostavnom upotrebom zdravog razuma. Sječeš šumu jer je to kao "carbon neutral" pa je to kao bolje od par zavarenih i pocinčanih komada željeza koji su jeftiniji i trajat će vječno naspram ovog. To kaj si sječom šume ubio drvo + stanište kojekakvim stvorenjima, ma koga to hebe ako je "CO2 neutral".
Kao njemački zeleni koji su ugasili nuklearke da bi ih zamijenili sa loženjem termoelektrana lignitom. Zbogom pameti.
Grrr... malo sam osjetljiv na nedorečenost koju nazivaš "upotrebom zdravog razuma"
- posječena šuma opet naraste, prilično brzo.
- za izvuči željezo iz rudače treba jako puno temperature -> puno co2 od puno lignita!
- ugasili nuklearke -> nitko, da ponovim, n i t k o, nema rješenje za nuklearni otpad (fincima držim fige!)
Naravno, da bi šumu posjekao treba dosta posla a od trupca iz šume do drvenog stupa za telekome je dugačak put ( i troškova i CO2).
Točno je da ovaj čas nema rješenja za nuklearni otpad on radi Se na tome - nove nuklearke na Torij će moći spaljivati današnji nuklearni otpad.
Do tada preostaje samo odlagati na hrpu, gdje nikome ne smeta, taj otpad.
Baj d Vej - šTa Se planira sa fotonaponskim panelima kad im prođe rok upotrebe? Tko to može reciklirati?
Tko reciklira elise vjetroelektrana? Ah da, to smeće se neda reciklirati - zakopaju ga u zemlju... jako ekološki...
Uglavnom ovi zeleni samo prodaju muda pod bubrege i uvijek govore samo pola priče / istine. Onu drugu stranu prešute 🤮
Na stranu kamere i njihova montaža...
Mene zanima koja je trajenost takvog tornja? OK, drvo je sigurno zaštičeno svime i svačime ali opet...
I čime (kojom tehnikom) su postigli da je drvo otporno na požar? :/
Drvo se premazuje ili impregnira usporivačima gorenja . No drvo pri požaru može zadržati stabilnost konstrukcije duže od čelika koji se deformira.
Vidim da je bojano, pa i mene interesira koliko da li ga i koliko često treba ponovno bojati (vodenim bojama, naravno), tj. trajnost u odnosu na pocinčanu konstrukciju.
Kako misliš koliko često ga treba bojati!? pa minimalno jedanput mjesečno, tako bar kaže firma od rođe koja ce dobit tornjeve na odrzavanje. A i ova dva čupava biznismena sa slike su se bar mogla podšišat malo i počešljat, da ne govorim da je jedan obučen ko klinac iz kvarta kojeg su prekinuli u pušenju jointa na klupici.
2) Naravno, da bi šumu posjekao treba dosta posla a od trupca iz šume do drvenog stupa za telekome je dugačak put ( i troškova i CO2).
3) Točno je da ovaj čas nema rješenja za nuklearni otpad on radi Se na tome - nove nuklearke na Torij će moći spaljivati današnji nuklearni otpad.
4) Do tada preostaje samo odlagati na hrpu, gdje nikome ne smeta, taj otpad.
5) Baj d Vej - šTa Se planira sa fotonaponskim panelima kad im prođe rok upotrebe? Tko to može reciklirati?
6) Tko reciklira elise vjetroelektrana? Ah da, to smeće se neda reciklirati - zakopaju ga u zemlju... jako ekološki...
7)Uglavnom ovi zeleni samo prodaju muda pod bubrege i uvijek govore samo pola priče / istine. Onu drugu stranu prešute 🤮
1) umjesto jednog hrasta od 100 godina bolje je tri puta rušiti pa saditi mlade.
BTW, hrast je inače kod nas zaštićen, pa ga se ne smije rušati (osim ako je baš nezdrav pa šumarija odobri).
2) a da znaš koliko treba za istovjetnu željeznu konstrukciju...
3) torijske elektrane ne budemo doživjeli
4) problem je kaj takva hrpa ne postoji.
Svima puna usta nuklearne superiornosti a kad treba preuzeti otpad svi se prave grbavi.
5)bilo tko može reciklirati.
Današnji pogoni za reciklažu panela su jako jeftini (ponajviše zato kaj su jako automatizirani).
6) elise jesu problem, kao i vjetroelektrane same (besmislena tehnologija, makar isplativa, svejedno je previše nepredvidiva).
7) malo manje čitaj opskurne srpske portale i raznorazne teoretičare zavjera.
Bil Gejc i Soroš te ne gađaju snajperom čim zakoračiš na cestu...