Autonomna vozila gazit će životinje i starce ako ć

poruka: 99
|
čitano: 22.373
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Autonomna vozila gazit će životinje i starce ako ć".
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...
Hvala na iscrpnom odgovoru i detaljnoj potvrdi moje teze da pri smrtonosnim brzinama kočenje neće ništa postići. To je i razlog što su brzine u naseljenim mjestima smanjene na 50 ili manje km/h jer je u tim uvjetima vjerojatnost preživljavanja znatno veća.

Pri brzinama pri kojima kočenje neće ništa postići, ništa drugo ne stigneš ni pokušati, a kočenje neće pogoršati situaciju. Tvoja teza nije da kočenje neće ništa postići, već da je bolja refleksna reakcija izbjegavanje. Niti podaci koje sam ja iznio govore u prilog tezi da je izbjegavanje bolja refleksna reakcija od kočenja niti si ti iznio podatke koji su to pokazali.

 

Prije nego nastavim s glavnim dijelom, da riješimo par nedoumica:

Feudalac kaže...
Za dvotračnu cestu ne trebaš nikakve provjere, samo gledaš naprijed.

Molim te da vratiš vozačku dozvolu u najbližu policijsku postaju. Prije obilaženja ili pretjecanja si dužan provjeriti da li te netko pretječe!

 

Feudalac kaže...
Ako je više traka, situacija se mijenja, u gužvama gledaš nekoliko vozila ispred, pješake, držiš razmak i usporavaš preventivno, tražiš si odstupnicu pa se i pomalo guraš gdje ima malo više mjesta, a to se radi i pri kočenju, ionako. Brzina je najveći problem, a iskustvo pomaže usporiti u situacijama i mjestima koji bi mogli biti kritični, preventivno.

To je preventivno djelovanje i svjesnost situacije u prometu, što značajno umanjuje vjerojatnost situacije da moramo refleksno reagirati i olakšava nam donošenje svjesne odluke.

 

Feudalac kaže...
Dalje si nastavio s pretpostavkama koje nisu na mjestu - žuto svjetlo na semaforu nije nikakva opasnost, namjerno je napravljeno da vozač stigne svjesno odlučiti hoće li stati ili ne. Refleksno trzanje volana je najbrža moguća reakcija, uvijek se može izvesti do određene granice a za to je potrebno iskustvo i svjesnost o prometu.

Da se sad vratimo na bitno. Refleks je automatska reakcija na neki input koja ne uključuje proces razmišljanja, a može biti urođena ili naučena. Ne možeš odlučiti imati refleksnu reakciju ovisno o tome jesi li u gradu ili ne, jednom kad je refleks naučen, automatski ga radimo čim mozak prepozna input za koji smo ga naučili, bez obzira na ostale, kompleksnije, parametre okoline poput vrste prometnice na kojoj se nalazimo. Brzina refleksne reakcije često ovisi tome koliko je opasnost neposredna (pokazano na prvom linku), pa ako nije opasnost baš skroz neposredna, imamo vremena svjesnom odlukom poništiti refleks (što je korisno primjerice prilikom vožnje po ledu, kad nam noga refleksno ide na kočnicu, a svjesna odluka otkaže kočenje jer bi izgubili kontrolu).

 

Pješak predstavlja neposrednu opasnost i kao takav zahtjeva refleksnu reakciju, dok žuto ne predstavlja neposrednu opasnost i zato na žuto ne reagiramo refleksno, već svjesno donosimo odluku i po tom pitanju si u pravu. Međutim, ono gdje čitava tvoja teza pada u vodu leži u činjenici da je refleks jednostavna "programirana" reakcija koja ne uključuje višeparametarsko odlučivanje. Ako ti je refleksna radnja izbjegavanje, onda to ruka krene raditi prije nego si ti uopće svjestan i prije nego uopće stigneš odlučiti da li to sigurno možeš napraviti.

Drugi link, sa žutim svjetlom na semaforu sam stavio kao primjer u kojem se stvarno mjerilo vrijeme donošenja odluke. 2,3 sec je prosječno vrijeme odluke. Ja sam uzeo 1,25 sec kao optimističnu procjenu donošenja odluke pod većim pritiskom kritičnosti situacije, iako to vrijeme možda može biti kraće, ali isto tako može biti i dulje. Međutim, uzmimo sa u obzir najniže izmjereno koje je tek malo više od refleksnog (znamo da je svjesna odluka uvijek sporija od refleksa, pa na to ne možeš imati prigovor) i testirajmo scenarije pri navedenim brzinama. Recimo da je vrijeme odluke 0,7 sec i da je vrijeme početka refleksnog prestrojavanja 0,5 sec (na ovo možeš imati prigovor, ali o tome ću kasnije).

 

Brzina 80 km/h

Kočenje: Ne stigneš stati, brzina je tek malo smanjena, pješak mrtav

Izbjegavanje, svjestan si situacije i možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to možeš sigurno napraviti. Imaš šansu izbjeći pješaka i zadržati kontrolu nad vozilom, ovisno o tome koliko si inicijalno trznuo volanom, ali s obzirom na to da je prvih 0,2 sec okretanja volana bila nekontrolirana refleksna radnja, postoji i mogućnost da izgubiš kontrolu nad vozilom.

Izbjegavanje, nisi svjestan situacije ili ne možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to ne možeš sigurno napraviti. Ovisno o refleksnom trzaju volana i položaju vozila, ili je već došlo do kontakta i nemaš kontrolu nad vozilom ili se vraćaš u svoju traku i pješaka pokupiš dok si još u manervru, pri čemu može opet doći do zanošenja vozila i ugrožavanja drugih sudionika.

 

Brzina 50 km/h

Kočenje: Ne stigneš stati, ali je brzina ispod fatalne, pješak ima šanse proći i s lakšim ozljedama.

Izbjegavanje, svjestan si situacije i možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to možeš sigurno napraviti. Pješaka si izbjegao, a mogućnost gubitka kontrole je već minimalna.

Izbjegavanje, nisi svjestan situacije ili ne možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to ne možeš sigurno napraviti. Vraćaš se u svoju traku i počinješ kočiti, na što gubiš sigurno barem 0,3 sec  - 0,2 sec koliko si izlazio iz svoje trake + optimističnih 0,1 sec za 2 korekcije smjera (prestanak izlaska i početak povratka + ispravljanje vozila) i stabilizaciju prije početka kočenja. Kočiti si počeo tek nakon 1 sec, što znači da u trenutku udara imaš brzinu 44,5 km/h što je brzina koja obično rezultira težim ozljedama ili smrću.

 

Brzina 40 km/h

Kočenje: Ne stigneš stati, ali je brzina dovoljno niska da će pješak gotovo sigurno proći s lakšim ozljedama.

Izbjegavanje, svjestan si situacije i možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to možeš sigurno napraviti. Izbjegao si pješaka.

Izbjegavanje, nisi svjestan situacije ili ne možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to ne možeš sigurno napraviti. Vraćaš se u svoju traku i počinješ kočiti, na što gubiš sigurno barem 0,3 sec  - 0,2 sec koliko si izlazio iz svoje trake + optimističnih 0,1 sec za 2 korekcije smjera (prestanak izlaska i početak povratka + ispravljanje vozila) i stabilizaciju prije početka kočenja. Kočiti si počeo tek nakon 1 sec, što znači da u trenutku udara imaš brzinu 28,8 km/h što je brzina koja obično rezultira lakšim ozljedama.

 

Brzina 35 km/h

Kočenje: Stigneš zakočiti

Izbjegavanje, svjestan si situacije i možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to možeš sigurno napraviti. Izbjegao si pješaka.

Izbjegavanje, nisi svjestan situacije ili ne možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to ne možeš sigurno napraviti. Vraćaš se u svoju traku i počinješ kočiti, na što gubiš sigurno barem 0,3 sec  - 0,2 sec koliko si izlazio iz svoje trake + optimističnih 0,1 sec za 2 korekcije smjera (prestanak izlaska i početak povratka + ispravljanje vozila) i stabilizaciju prije početka kočenja. Kočiti si počeo tek nakon 1 sec, što znači da u trenutku udara imaš brzinu 18,6 km/h što je brzina koja obično rezultira lakšim ozljedama.

 

Brzina 30 km/h

Kočenje: Stigneš zakočiti

Izbjegavanje, svjestan si situacije i možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to možeš sigurno napraviti. Izbjegao si pješaka.

Izbjegavanje, nisi svjestan situacije ili ne možeš preći u susjednu traku: Pri 0,5 sec kreneš s izbjegavanjem, pri 0,7 sec svjesno donosiš odluku da to ne možeš sigurno napraviti. Vraćaš se u svoju traku i počinješ kočiti, na što gubiš sigurno barem 0,3 sec  - 0,2 sec koliko si izlazio iz svoje trake + optimističnih 0,1 sec za 2 korekcije smjera (prestanak izlaska i početak povratka + ispravljanje vozila) i stabilizaciju prije početka kočenja. Kočiti si počeo tek nakon 1 sec te i dalje stigneš stati.

 

 

Dakle, prema najoptimističnijim procjenama u korist izbjegavanja, pri brzinama pri kojima nakon neuspješnog izbjegavanja možeš i dalje stići zakočiti nisi dobio ništa jer tad možeš i zakočiti odmah. U jednom uskom rasponu brzina pri kojima možeš zakočiti odmah, ali ne možeš ako pokušaš zaobići i odustaneš, pješaka nepotrebno izlažeš riziku. Pri brzinama pri kojima ne stigneš zakočiti, a stigneš izbjeći pješaka, doslovno se kockaš sa sudbinom pješaka - ili ćeš ga uspiti izbjeći ili će posljediće biti teže zbog kasnijeg kočenja. Pri još višim brzinama riskiraš ugrožavanje drugih sudionika ili gubitak kontrole prije nego uopće stigneš doniti svjesnu odluku. Problem s refleksom je što je to automatska radnja i ti ne možeš utjecati na refleks na način da na jedan način reagiraš onda kad znaš da možeš ući u susjednu traku, a na drugi način kad ne znaš možeš li. Ako refleksno kočiš, onda refleksno kočiš, a ako refleksno izbjegavaš, onda refleksno izbjegavaš i to radiš u svim situacijama u kojima refleksna radnja nastupa prije nego je svjesno možemo opozvati.

 

 

Sad da se vratimo na onih 0,5 sec za koje sam napisao da mi možeš prigovoriti. U praksi je 0,25 sec dovoljno za refleksno dignuti nogu s gasa, a za reakciju rukom ti treba i kraće vrijeme jer je kraći živac, tako da taj prigovor stvarno stoji. Međutim, kad bilo koje niže vrijeme refleksne reakcije uračunaš u gornje scenarije, refleksno izbjegavanje postaje još nepovoljnije. Što je brže vrijeme refleksne reakcije, to je dulje vrijeme kroz koje vozilo skreće u stranu, a da ti još nisi donio svjesnu odluku. To znači da:

- pri manjoj brzini možeš imati kontakt s drugim vozilom i/ili izgubiti kontrolu prije nego uopće stigneš biti svjestan situacije

- više vremena ti treba za vratiti vozilo u svoju traku i stabilizirati putanju

- kasnije možeš početi kočiti ako ne možeš izbjeći pješaka

 

 

S druge strane, ako si počeo refleksno kočiti, u trenutku kad si u stanju donijeti svjesnu odluku, ti možeš, ukoliko znaš da sigurno možeš pješaka obići, prestati kočiti i izvesti manervar obilaženja.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
16 godina
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a

-prva refleksna (uvježbama, to je razlika između iskusnog i početnika) reakcija mora biti kočnica.

-tek kao izuzetak, ovisno o 'mogućem' ili zadanim parametrima, situaciji, jer nesreće su u pravilu nešto iznenedno, neočekivano i sl., je neka druga reakcija, koja može biti izbjegavanje. No kad tako nešto tvrdiš, tad griješiš.. jer je to samo poneki-izuzetak, ne pravilo, jednako kao jacpot na lotu mada ga svaki igrač pota priželjkuje-očekuje/nada se..

 

-povratak na studiju.. koja zapravo ne radi ništa pametno, postavljajući tako jednostavna pitanja i ponuđene odgovore ili tako konstruirana pitanja da je svaki odgovor barem dubiozan, što zbog prakse, etike ili bilo kojeg kriterija.. npr može se dodati pitanje što kad ti ode upravljaš, kontrola vozila pa ne možeš uopće upravljati, kog tad (želiš, po izboru zgaziti) ako već ''biraš'' ... a u takvoj situaciji zapravo ne biraš i to je tako anketni-trik/pitanje.. koji može zvučati pogrešno/glupo/pamento.. ali i takvo pitanje daje neki rezultat tj ima svrhu, jer ne postoje glupa pitanja, postoje samo točni/netočni, odgovori kad se može ogvoriti o točnosti, može biti etički/ne-etički, pametno/glupo.. kad su to mogući odgovori, ne kad nisu. Kao rošierove mrlje, nije važno što je na slici, nego odgovor što ''ti'' vidiš, na temelju kog će netko donjeti prosudbu jesli li čist ili lud, dok je sama slika pri tome ista, pokazana raznim ljudima pa bi logički od svih očekivali isti odgovor.. a kad se teorija i praksa kose, tad se odbacuje teorija (koja pretpostavlja da na istoj slici svi vidimo isto, što je matematički/logično jedino moguće). Ljudi daju različite odgovore za istu sliku. Statistika dalje to tumači ovisno o želi-cilju pa i zloupotrebi... no da bi stvarno tumačio, moraš razumjeti statistiku, metode, anketna pitanja itd.. i prosječno predvidljivo ponašanje ili odgovor, npr osoba ne čačka nos u društvu, na javnom mjestu kao što ni ne sere po cesti.. ali, to radi kad je sama ili kad misli da je nitko ne vidi. Pitanje, čačkate li nos ili serete li.. tad pristojno svi kažu NE, mada je to ipak DA. Ako je odgovor samo kad drugi ne vide, intimno i sl.. tad je to znak da osoba zna pravila ponašanja, ne čačka li ili ne nos jer to kao i sranje već znamo. -Tad znamo da je ta osoba (ne)kompatibilna s normama društva dok je čačkanje nosa samo pitanje pomoću kojeg to 'otkrijemo' i pri tome može čak biti i pogrešno zaključeno, može osoba biti pristojna, koja zna sve norme, koja ih se pridržava ali iz nekog razloga, npr iskernosti kaže da čačka nos i tad ga (pogrešno) svrstamo u one koji ne znaju norme..

 

-ponekad pitanje ne traži odgovor na samo pitanje, ponekad je to samo okidač za temu, za 'osjetljivost' ili pokretanje neke 'društvene svijesti' koja će tek tad početi razmišljati o svim if-then scenarijima i problemima.. npr želimo li nuklearnu fuziju? -da. A mžemo li je kontrolirati ili bi time raznjeli Zamlju? Želimo li takvu posljedicu?.. ne, ali to služi tome da naučnici testiraju, istražuju i možda jednog dana nađu način kako to možemo osim u bombi iskoristiti. Tad je takvo pitanje potrebno kao okidač.. ne kao nešto što će samo po sebi nešto riješiti ili dati neki pametan/glup ili točan/netočan odgovor.. važno je znati, važno je pitati, istraživati i tad se odgovori otkriju, pa i pogrešni koriraju, isprave i ide se dalje, idući korak... tad su i naoko blentave studije zapravo vrlo pametne.. ili glupe, ili politički/lobistički/interesno obojene ovisno o željama naručitelja itd.

 

-prihvatljivost gaženja, djece, staraca, odrpanaca.. ii 'normalnih' ljudi? Ostalih kao pasa? Možemo reći kao za hranu, kinezi jedu pse.. mi jedemo piliće i krave.. ako smijem pojesti ne smijem pregaziti? Ako smijem kravu, zašto ne mačku? Dok pri tome uopće nemam želju bilokog/bilo što zgaziti, no pitanje je takvo ili-ili bez nikog kao odgovor, a tome služe npr kočnice uz iskustvo, isrpavno vozilo, itd..

-ako je u prosječnoj anketi neki postotak odgovora npr gradirao da je najgore zgaziti dijete, najmanje-loše odrpanca.. što ćemo tad zaključiti? Da su ljudi jednaki, ideali i sl. ali da odjelo čini čovjeka, mada nam ideali govore suprotno.. i da je tad npr ok zgaziti talibanca ili ghandija, mada je to možda bijelac ili crnac ili indijanac.. a zapravo je čovjek (pripadnik ljudskog roda, i ideali ga opisuju kao 'jednakog', jednako vrijednog.. no ok ga je zgaziti ako je u dronjcima..) :)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc:

Hvala na vrlo argumentiranom odgovoru. Problem koji si nepotreno uveo u svoju analizu je gubitak stabilnosti vozila. Računaj s ovim podatkom: standarni test izbjegavanja losa se izvodi tako da vozilo pri brzini od 70 km/h u 50 metara što je točno 2,5 sekundi pređe u lijevu traku za minimalno 1,1 širina vozila, dakle 2 metra i nešto sitno, i vrati se. U stvarnom uvjetima tko zna koliko će daleko trebati ići. Vrijeme reakcije u stvarnom uvjetima je tipa 0,2 s bolje na volanu u odnosu na kočnicu a put u kojem vozilo mijenja traku kao i vrijeme je iznimno kratak. Pogledaj filmove sa VDA testiranja. Odluka izbjeći-kočiti je također refleksna. Nekakvo mjerenje svjesne promjene trake je sasvim drugi događaj i ne može se usporediti, kad si u koloni ili ti iz suprotnog smjera dolazi promet, nije potrebno razmišljati, svi to odradimo na autopilotu bez razmišljanja. Sve skupa mi je ovo zanimljiva rasprava, ali ja sam htio reći samo jedno - iskusan vozač će u iznenadnoj situaciji češće odabrati izbjegavanje, ako je moguće pa i kombinirati ga s kočenjem. Neiskusan će stati na kočnicu premalo ili prejako i kao lutka čekati kraj... stotinama puta sam doživo da mi iz zavoja ili raskrižja izleti auto jednu dužinu ili dvije ispred. Bježiš desno, lijevo, izvan kolnika, na nogostup, nema tu puno priče. Sve je bolje od frontalnog sudara u moju, vozačevu stranu. Sve ovisi i kako se osoba vozi, ako si uvijek spor, veliki razmak, teško da ćeš se naći u puno kritičnih situacija za razliku od nas nekih koji vole adrenalin. S druge strane, to te brzo nauči ovako ili onako. Dobro je po snijegu otići na parking pa malo vježbati kontrolu vozila kod proklizavanja i zanošenja da se stekne osjećaj što treba raditi, to otvara puno više mogućnosti za kritične situacije koje nam dođu prije ili kasnije. Tu gdje se ja vozim veći dio vremena ceste su toliko uske da se ne možeš mimoići s autobusom. Pa ipak, nema sudara, ali nitko ne staje. Zato malo niže u centru nasred gradskog trga imamo nesreća svako malo uključujući gaženje pješaka na zebri. Tko se navikao voziti samo po gradu, kočnica mu je sve.
Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 14:04 (Feudalac).
14 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...

Molim te da vratiš vozačku dozvolu u najbližu policijsku postaju.

 

 

 :)

16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...
Problem koji si nepotreno uveo u svoju analizu je gubitak stabilnosti vozila.

Po čemu je nepotrebno? Za odlučiti je li nešto bolje ili gore treba uzeti u obzir i najbolji i najgori scenarij, a u najgorem scenariju, ako trebaš odustati od izbjegavanja i početi kočiti to ne možeš napraviti sigurno i efikasano dok vozilo nije stabilno nakon izvedenog manervra.

 

Feudalac kaže...
Računaj s ovim podatkom: standarni test izbjegavanja losa se izvodi tako da vozilo pri brzini od 70 km/h u 50 metara što je točno 2,5 sekundi pređe u lijevu traku za minimalno 1,1 širina vozila, dakle 2 metra i nešto sitno, i vrati se. U stvarnom uvjetima tko zna koliko će daleko trebati ići. Vrijeme reakcije u stvarnom uvjetima je tipa 0,2 s bolje na volanu u odnosu na kočnicu a put u kojem vozilo mijenja traku kao i vrijeme je iznimno kratak.

A što se testira? Testira se sposobnost vozila za takav manervar, a ne da li je takav manervar najbolje rješenje. 

 

Feudalac kaže...
Odluka izbjeći-kočiti je također refleksna.

Refleksna odluka je oksimoron. Ili je odluka ili refleksna reakcija. Bježanje desno kao refleksna reakcija je ok u velikom broju slučajeva (najčešće kad netko ulijeće u škare), ali bježanje lijevo nije. Refleksna reakcija se može razlikovati prema okolnostima (veličina objekta na koji nailazimo, strana s koje nam nailazi i slično).

 

Feudalac kaže...
Nekakvo mjerenje svjesne promjene trake je sasvim drugi događaj i ne može se usporediti, kad si u koloni ili ti iz suprotnog smjera dolazi promet, nije potrebno razmišljati, svi to odradimo na autopilotu bez razmišljanja.

Možda te brka kad pišem o svjesnoj odluci jer nije jednoznačan pojam. Pri tom ne mislim na proces pri kojem smo svjesni toka misli koji je doveo do te odluke (kao što je slučaj s početnicima), već kao odluka koju naš mozak donosi na temelju više parametara iz okoline, a koja je zapravo rezultat "treninga" koji smo kao početnici odradili i iskustva koje smo na to nadogradili. Iako mi nismo svjesni toka misli pri donošenju te odluke, ona je i dalje rezultat misaonog procesa, za razliku od refleksa koji je rezultat čistog "programa".

 

Feudalac kaže...
Sve skupa mi je ovo zanimljiva rasprava, ali ja sam htio reći samo jedno - iskusan vozač će u iznenadnoj situaciji češće odabrati izbjegavanje, ako je moguće pa i kombinirati ga s kočenjem. Neiskusan će stati na kočnicu premalo ili prejako i kao lutka čekati kraj... stotinama puta sam doživo da mi iz zavoja ili raskrižja izleti auto jednu dužinu ili dvije ispred. Bježiš desno, lijevo, izvan kolnika, na nogostup, nema tu puno priče. Sve je bolje od frontalnog sudara u moju, vozačevu stranu.

Iskusan vozač će biti bolje spreman, predvidjeti neke opasnosti kojim neiskusan nije spreman, brže će svjesno reagirati, ali ako mu je refleksna reakcija trzaj volanom u lijevo, onda to nije iskusan, već opasan vozač.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc:

Ti se moraš odlučiti što želiš argumentirati. Prvo si tvrdio da je manevar izbjegavanja opasan zbog gubitka kontrole, a sad kad sam te uputio na relevantan iso standard kojim ti dokazujem da je manevar izbjegavanja pri brzinama za koje cijelo vrijeme to tvrdim, izvediv sa svim današnjim automobilima, ti me pitaš što se testira?! Pa testira se sposobnost vozila, kvragu. Da li je taj manevar primjenjiv stvar je konkretnih okolnosti kao i manevar kočenja za koji si sam naveo podatke da nije odgovor u svim situacijama. Iskustvo vozača je u tome ključno, a iskusan vozač koji zna što i koliko njegovo vozilo može će svakako koristiti izbjegavanje kad god može za razliku od početnika koji za svaki k koči. Pa to su osnove, o čemu razgovaramo... uf, geekovi, deca. Dajte odite malo ozbiljnije voziti, imam osjećaj kao da s tinejdžerima razgovaram o seksu, puno informacija nula prakse.

Hebote led, zadnji put sam ozbiljno kočio prije deset-petnaest godina kad sam se na nadvožnjaku Selska-ljubljanska vozio 100+ u relativno rijetkom prometu da bi me na nizbrdici prema pješačkom semaforu dočekala kolona od dvadesetak zaustavljenih vozila. Ali sam zato imao tisuće bježanja lijevo desno u milijun raznih okolnosti, nikad potrebu za ful kočenje do zaustavljanja. A vozim se u pravilu iznad prosjeka, uvijek neka žurba...
Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 15:47 (Feudalac).
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...
Ti se moraš odlučiti što želiš argumentirati. Prvo si tvrdio da je manevar izbjegavanja opasan zbog gubitka kontrole, a sad kad sam te uputio na relevantan iso standard kojim ti dokazujem da je manevar izbjegavanja pri brzinama za koje cijelo vrijeme to tvrdim, izvediv sa svim današnjim automobilima, ti me pitaš što se testira?! Pa testira se sposobnost vozila, kvragu. Da li je taj manevar primjenjiv stvar je konkretnih okolnosti kao i manevar kočenja za koji si sam naveo podatke da nije odgovor u svim situacijama. Iskustvo vozača je u tome ključno, a iskusan vozač koji zna što i koliko njegovo vozilo može će svakako koristiti izbjegavanje kad god može za razliku od početnika koji za svaki k koči. Pa to su osnove, o čemu razgovaramo... uf, geekovi, deca. Dajte odite malo ozbiljnije voziti, imam osjećaj kao da s tinejdžerima razgovaram o seksu, puno informacija nula prakse.

Hebote led, zadnji put sam ozbiljno kočio prije deset-petnaest godina kad sam se na nadvožnjaku Selska-ljubljanska vozio 100+ u relativno rijetkom prometu da bi me na nizbrdici prema pješačkom semaforu dočekala kolona od dvadesetak zaustavljenih vozila. Ali sam zato imao tisuće bježanja lijevo desno u milijun raznih okolnosti, nikad potrebu za ful kočenje do zaustavljanja. A vozim se u pravilu iznad prosjeka, uvijek neka žurba...

Test po ISO standardu je test sposobnosti vozila, a izvršavaju ga iskusni i nadprosječni vozači u kontroliranim uvjetima svjesnom i planiranom reakcijom. Ja nigdje nisam tvrdio da je sam manervar izbjegavanja opasan zbog gubitka kontrole, već da nekontrolirano izvođenje manervra ili odustajanje od istog može dovesti do gubitka kontrole. Tvoj problem je što i dalje ne shvaćaš razliku između refleksne i kontrolirane radnje. Povlačenje ruke pri dodiru s nečim vrućim je refleksna radnja, dok je pijenje vode iz čaše kontrolirana radnja. Ti kad prinosiš čašu ustima ne razmišljaš o tome već to radiš automatski, međutim, tvoj mozak aktivno upravlja rukom na temelju propriocepcije (povratne informacije o položaju dijelova tijela). Kad takneš nešto vruće, reakcija zaobilazi tu razinu, ruka se povlači prije nego je tvoj mozak uopće obradio informaciju. Kad se radi o dodiru i boli, ta veza je brža jer signal niti ne putuje do mozga, potpuno ga zaobilazi. Kod vizualnog podražaja, refleksna reakcija je sporija jer signal prvo prolazi kroz vidni korteks, ali i dalje se zaobilazi veliki dio standardnog procesa. Pri refleksnoj radnji ti nemaš toliko finu motoriku koliko imaš inače niti procesuiranje uključuje povratnu vezu. Zbog toga refleksni trzaj volanom može uzrokovati gubitak kontrole, ne zato što to vozilo nije u stanju, već zato što refleksna radnja ne može kontrolirati vozilo toliko precizno da možeš biti siguran da nećeš izaći izvan upravljivih okvira. Isto je i kod kočenja. Refleksno stiskanje kočnice često je ili slabo (zato novija vozila imaju BAS) ili prejako (što korigira ABS), a kad preuzme kontrolirana reakcija, onda iskusan vozač prilagodi silu kočenja.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...

Test po ISO standardu je test sposobnosti vozila, a izvršavaju ga iskusni i nadprosječni vozači u kontroliranim uvjetima svjesnom i planiranom reakcijom. Ja nigdje nisam tvrdio da je sam manervar izbjegavanja opasan zbog gubitka kontrole, već da nekontrolirano izvođenje manervra ili odustajanje od istog može dovesti do gubitka kontrole. Tvoj problem je što i dalje ne shvaćaš razliku između refleksne i kontrolirane radnje. Povlačenje ruke pri dodiru s nečim vrućim je refleksna radnja, dok je pijenje vode iz čaše kontrolirana radnja. Ti kad prinosiš čašu ustima ne razmišljaš o tome već to radiš automatski, međutim, tvoj mozak aktivno upravlja rukom na temelju propriocepcije (povratne informacije o položaju dijelova tijela). Kad takneš nešto vruće, reakcija zaobilazi tu razinu, ruka se povlači prije nego je tvoj mozak uopće obradio informaciju. Kad se radi o dodiru i boli, ta veza je brža jer signal niti ne putuje do mozga, potpuno ga zaobilazi. Kod vizualnog podražaja, refleksna reakcija je sporija jer signal prvo prolazi kroz vidni korteks, ali i dalje se zaobilazi veliki dio standardnog procesa. Pri refleksnoj radnji ti nemaš toliko finu motoriku koliko imaš inače niti procesuiranje uključuje povratnu vezu. Zbog toga refleksni trzaj volanom može uzrokovati gubitak kontrole, ne zato što to vozilo nije u stanju, već zato što refleksna radnja ne može kontrolirati vozilo toliko precizno da možeš biti siguran da nećeš izaći izvan upravljivih okvira. Isto je i kod kočenja. Refleksno stiskanje kočnice često je ili slabo (zato novija vozila imaju BAS) ili prejako (što korigira ABS), a kad preuzme kontrolirana reakcija, onda iskusan vozač prilagodi silu kočenja.

 

Sad mi petljaš svašta u ovu temu. Refleks zbog boli je automatska i nevoljna radnja koju ne možeš spriječiti osim vrlo napornim treniranjem dok si ne podigneš prag tolerancije boli. Automatizirana radnja poput hvatanja stvari pa kočenja ili okretanja volana se s praksom stječe i vrlo je kontrolirana. Mercedes je nakon debakla s A-klasom provodio testiranja na popravljenom modelu tako da je više komada opremljenih mjernim uređajima dao novinarima, običnim vozačima i profesionalcima. Jedini koji su imali problema i izvodili gluposti s vozilima bili su novinari. Jer su imali volju dokazati nešto čega više nije bilo. Toliko o tome.

 

U primjeru kočenja si to dobro napisao - treba malo iskustva, to je sve. I to baš cijelo vrijeme tvrdim - da iskusan vočač preferira izbjegavanje kad god je to moguće. Danas kad jako puno novih vozila ima kontrolu stabilnosti, to je još manja briga.

 

Edit: nisam ti još odgovorio za vraćanje vozačke dozvole pa da i to riješimo - obilaženje i pretjecanje su radnje koje svjesno poduzimaš samo radi putovanja, odnosno vlastitog vremena. Izbjegavanje odnosno sprječavanje smrti, vlastite ili tuđe je događaj koji se radi u nuždi i vrijede sasvim druga pravila, tj. nema ih - svrha je preživjeti. Možeš učiniti bilo što dok je posljedica manja od one koja se činila izvjesnom.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 20:21 (Feudalac).
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Ivan(4) kaže...

Feudalac, ako je na istrčavanje pešaka tvoja standardna reakcija refleksno trzanje volana bez ikakve provere (osim što si možda relativno svestan vozila koja idu iz suprotnog smera), izvini, ne želim ti to, ali ti si ubica u najavi. Ako tako radiš, jednom ćeš pokupiti vozilo/motocikl koji te obilaze, a na drugu stranu tek ne smeš tako trzati, jer bi se u najmanju ruku mogao s*ebati na ivičnjak i izgubiti kontrolu ili pokupiti niz drugih stvari.

 

Drugo, čak ni najrefleksnija odluka nema zero-lag, a pogotovo nijedna koja podrazumeva makar i najkraće moguće odlučivanje na osnovu toga ima li vozila koja idu u susret i objekata koji se nalaze uz ivičnjak.

 

EDIT: MrBlc je dobar deo onoga što je napisao potkrepio realnim podacima, tvoji stavovi su 100% subjektivni i pri tom uglavnom doneti onako, od oka.

 Ne trebaš se ispričavati za izneseno mišljenje. Kada bi još tako oprezno uzeo da razgovaramo u nekom kontekstu svjesnosti okolice koju iskusan vozač ima a koju sam spomenuo negdje na početku rasprave pa onaj dio da si na višetračnim cestama odnosno u gradu najčešće definiran gužvama koje ti ostavljaju malo manevarskog prostora pa da sam tu moju izjavu napisao nakon što je MrBlc počeo govoriti o vremenu reakcije na žutom svjetlu... Kontekst je itekako bitan, ako ćeš vaditi dvije riječi iz rasprave možeš od Gandija napraviti ubojicu.

Ja rekoh
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

Sad mi petljaš svašta u ovu temu. Refleks zbog boli je automatska i nevoljna radnja koju ne možeš spriječiti osim vrlo napornim treniranjem dok si ne podigneš prag tolerancije boli. Automatizirana radnja poput hvatanja stvari pa kočenja ili okretanja volana se s praksom stječe i vrlo je kontrolirana. Mercedes je nakon debakla s A-klasom provodio testiranja na popravljenom modelu tako da je više komada opremljenih mjernim uređajima dao novinarima, običnim vozačima i profesionalcima. Jedini koji su imali problema i izvodili gluposti s vozilima bili su novinari. Jer su imali volju dokazati nešto čega više nije bilo. Toliko o tome.

 

U primjeru kočenja si to dobro napisao - treba malo iskustva, to je sve. I to baš cijelo vrijeme tvrdim - da iskusan vočač preferira izbjegavanje kad god je to moguće. Danas kad jako puno novih vozila ima kontrolu stabilnosti, to je još manja briga.

Refleks boli je urođeni refleks, ali i druge reakcije su refleksne i one su uvijek daleko brže od kontroliranih.

 

Kočenje je radnja koju možemo započeti relativno brzo (0,5 sec), sigurna je u 99,9% slučajeva, te, čak i kad postoje alternative, kupuje vrijeme za alternativne radnje izvršiti na sigurniji način.

 

Izbjegavanje je rizičnija radnja (tu ne govorim o gubitku kontrole, već o drugim sudinicima), mehanički je možemo početi izvoditi i brže od kočenja (0,2 - 0,25 sec), ali ako se želimo uvjeriti da je možemo sigurno izvesti, treba nam više vremena (tipično 0,7 - 4 sec ovisno o situaciji na cesti i pažnji prije incidentne situacije).

 

ISO test je planirana akcija, a ne iznenadna reakcija, tako da nije nikakvo mjerilo o tome koliko je izbjegavanje adekvatna reakcija. Dovoljno je da se, prema onom kako si opisao svoj stil vožnje, iza tebe nađe drugi Feudalac i izbjegavanje rezultira sudarom kojem si ti krivac, a ako je udarac u stražnji lijevi kut, imaš dobru šansu odletiti upravu u onoga koga si pokušao izbjeći. 

 

Iskusan vozač preferira izbjegavanje kada je moguće, ali mu to nije prvi refleks jer se on događa onda kad još ne znaš da li je moguće ili ne. Prvi refleks je kočenje, a izbjegavanje slijedi isključivo onda kad mozak ima vremena obraditi podatke koji mu govore da li je izbjegavanje moguće ili ne. Za kočenje ne treba takve podatke obrađivati, odnosno, treba za optimalno, ali za početi kočenje ne treba. Ako refleksno izbjegavaš, samo je pitanje vremena kad ćeš nekog ubiti.

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

Edit: nisam ti još odgovorio za vraćanje vozačke dozvole pa da i to riješimo - obilaženje i pretjecanje su radnje koje svjesno poduzimaš samo radi putovanja, odnosno vlastitog vremena. Izbjegavanje odnosno sprječavanje smrti, vlastite ili tuđe je događaj koji se radi u nuždi i vrijede sasvim druga pravila, tj. nema ih - svrha je preživjeti. Možeš učiniti bilo što dok je posljedica manja od one koja se činila izvjesnom.

Iskreno nemam pojma što reći na ovo. Ovakav stav nije predstavljao problem na psihotestu? 

 

Cilj je izbjeći nesreću ili umanjiti posljedice, a da pri tom tvoja radnja ne predstavlja dodatnu opasnost. Na cesti na kojoj je preglednost dovoljno velika da možeš izbjegavati skretanjem u lijevu traku je u pravilu dopušteno pretjecanje, a izlaženjem u lijevu traku bez provjere da li to možeš napraviti svakako stvaraš dodatnu opasnost.

 

Feudalac kaže...

 Ne trebaš se ispričavati za izneseno mišljenje. Kada bi još tako oprezno uzeo da razgovaramo u nekom kontekstu svjesnosti okolice koju iskusan vozač ima a koju sam spomenuo negdje na početku rasprave pa onaj dio da si na višetračnim cestama odnosno u gradu najčešće definiran gužvama koje ti ostavljaju malo manevarskog prostora pa da sam tu moju izjavu napisao nakon što je MrBlc počeo govoriti o vremenu reakcije na žutom svjetlu... Kontekst je itekako bitan, ako ćeš vaditi dvije riječi iz rasprave možeš od Gandija napraviti ubojicu.

Svjesnost okoline značajno pomaže i smanjuje vrijeme kontrolirane reakcije, ali u visokodinamičnom gradskom prometu se situacija dovoljno brzo mijenja da se ne možeš pouzdati u "stare" podatke. Ako si prije 3 - 4 sekunde provjerio retrovizor, to je relativno star podatak koji ti i dalje pomaže, recimo, lakše je napraviti update nego brzim pogledom, ali i dalje trebaš pogledati.

 

Međutim, kad pričamo o refleksu, to je nebitno. U onom trenutku u kojem ruka inicijalno vuče volan, tvoj mozak još nije obradio situaciju i zato je to loš refleks. Onog trena kad krene kontrolirana rekacija onda možemo pričati o tome, ali to je sporije od refleksnog početka kočenja.

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
ihush kaže...

(1) -prva refleksna (uvježbama, to je razlika između iskusnog i početnika) reakcija mora biti kočnica.

-tek kao izuzetak, ovisno o 'mogućem' ili zadanim parametrima, situaciji, jer nesreće su u pravilu nešto iznenedno, neočekivano i sl., je neka druga reakcija, koja može biti izbjegavanje. No kad tako nešto tvrdiš, tad griješiš.. jer je to samo poneki-izuzetak, ne pravilo, jednako kao jacpot na lotu mada ga svaki igrač pota priželjkuje-očekuje/nada se..

 

[cut]

 

(2) -ponekad pitanje ne traži odgovor na samo pitanje, ponekad je to samo okidač za temu, za 'osjetljivost' ili pokretanje neke 'društvene svijesti' koja će tek tad početi razmišljati o svim if-then scenarijima i problemima.. npr želimo li nuklearnu fuziju? -da. A mžemo li je kontrolirati ili bi time raznjeli Zamlju? Želimo li takvu posljedicu?.. ne, ali to služi tome da naučnici testiraju, istražuju i možda jednog dana nađu način kako to možemo osim u bombi iskoristiti. Tad je takvo pitanje potrebno kao okidač.. ne kao nešto što će samo po sebi nešto riješiti ili dati neki pametan/glup ili točan/netočan odgovor.. važno je znati, važno je pitati, istraživati i tad se odgovori otkriju, pa i pogrešni koriraju, isprave i ide se dalje, idući korak... tad su i naoko blentave studije zapravo vrlo pametne.. ili glupe, ili politički/lobistički/interesno obojene ovisno o željama naručitelja itd.

 1 - kočenje su uči u autoškoli. Stani, provjeri, kreni. Drži razmak, velik, prevelik. Stvarni promet ne funkcionira tako pa ni po zakonu, čak se ni tamo ne definira što je točno prihvatljiv razmak. U stvarnosti, izbjegavanje je vrlo česta i potrebna reakcija u stvarnim uvjetima, već sam spomeuo zavoj, vozilo dolazi prebrzo i preširoko, izleti pješak ispred zaustavljenog vozila, neprozirne prepreke, vozač u raskrižju. To je fina motorika koju vozači stalno rade i neprekidno korigiraju putanju vozila. Razlika je samo u tome što se pretežito korigira radi praćenja ceste, ali zato često nailaze nekakve prepreke, šahtovi, rupe, kamenje u ovim sad uvjetima velikih kiša i slično. Ja kad idem preticati na običnoj cesti dam žmigavac, postavim se na pola, ako drugi ne reagira još mi blicnem i tek onda idem, ne uvijek ali kada je kiša i noć obavezno to radim, polako i kontrolirano. Nikad ne znaš, a glava se gubi samo jednom...

 

2 - mislim da je pitanje posve suvišno. cilj tehnologije autonomnog upravljanja bi trebalo biti ukidanje prometnih nesreća a ne iznaleženje novih opravdanja za tu kugu koja je u 20. stoljeću odnijela više života nego svi ratovi skupa. Ali dobro za doktorat jednoj osobi koja, sudeći po prezimenu, dolazi iz zemlje gdje je krava sveta, ali inženjeru je iz poniženja otići u drugu sobu resetirati računalo, za to imaju nečiste...

Ja rekoh
14 godina
neaktivan
offline
Autonomna vozila gazit će životinje i starce ako ć

Radimire, što ti imaš protiv krava?

 
1 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...

(1) Iskreno nemam pojma što reći na ovo. Ovakav stav nije predstavljao problem na psihotestu? 

 

Cilj je izbjeći nesreću ili umanjiti posljedice, a da pri tom tvoja radnja ne predstavlja dodatnu opasnost. Na cesti na kojoj je preglednost dovoljno velika da možeš izbjegavati skretanjem u lijevu traku je u pravilu dopušteno pretjecanje, a izlaženjem u lijevu traku bez provjere da li to možeš napraviti svakako stvaraš dodatnu opasnost.

 

...

 

(2) Svjesnost okoline značajno pomaže i smanjuje vrijeme kontrolirane reakcije, ali u visokodinamičnom gradskom prometu se situacija dovoljno brzo mijenja da se ne možeš pouzdati u "stare" podatke. Ako si prije 3 - 4 sekunde provjerio retrovizor, to je relativno star podatak koji ti i dalje pomaže, recimo, lakše je napraviti update nego brzim pogledom, ali i dalje trebaš pogledati.

 

Međutim, kad pričamo o refleksu, to je nebitno. U onom trenutku u kojem ruka inicijalno vuče volan, tvoj mozak još nije obradio situaciju i zato je to loš refleks. Onog trena kad krene kontrolirana rekacija onda možemo pričati o tome, ali to je sporije od refleksnog početka kočenja.

1.  To nije stav već pravna realnost. A takva je zato što zakonodavac poznaje pojam nužde, krajnje nužde, više sile... Kako u prekršajnim tako i u krivičnim. Kod prekršaja ti kaže da uopće nema prekršaja ako je nastala posljedica manja, a ako je ista - prekršaj postoji ali će se počinitelj osloboditi kazne. Mislim da ti ne bi prošao ispit :-)

 

2. Sad smo u detaljima, vozač te gura iz susjedne trake, makneš se 20-30 cm, šta sad? Truba... a vrijeme prolazi. Ili prvo truba pa onda izmicanje? Refleks izbjegavanja je uvijek brži i ne isključuje kočenje. Doduše, osobno sam barem dva puta gledao kako se ljudi sudaraju na raskrižjima gdje polako i kontrolirano idu jedan na drugog ja im još i trubim jer vidim kaj se sprema i svejedno dva bika samo idu i sudare se :-) Vukovarska u Zagrebu, jedan skreće ulijevo, a drugi ide ravno samo ne kuži da ima semafor za lijevo i voze se ravno jedan na drugog i sudare se!! Tako da mi možeš reći što god hoćeš, sve sam vidio, stvarnost je još nevjerojatnija od naših priča... Kako i ti veliš, kočenje ponekad ne pomaže ali ćeš ga svejedno primijeniti i pričekati s drugim manevrom koji može pomoći iz straha da ga ne izvedeš kako treba. Iskustvo, tj. manjak istog. O tome govorim cijelo vrijeme i mislim da se mogu lagano isključiti jer to više nema smisla.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 21:16 (Feudalac).
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

1.  To nije stav već pravna realnost. A takva je zato što zakonodavac poznaje pojam nužde, krajnje nužde, više sile... Kako u prekršajnim tako i u krivičnim. Kod prekršaja ti kaže da uopće nema prekršaja ako je nastala posljedica manja, a ako je ista - prekršaj postoji ali će se počinitelj osloboditi kazne. Mislim da ti ne bi prošao ispit :-)

Pojam nužde ne znači da možeš postupiti sa stavom "boli me k, ovo radim u nuždi". Izbjegavanje bez provjere je kockanje u kojem riskiraš teže posljedice od onih koje bi bile pri kočenju, dok kod kočenja, za razliku od izbjegavanja, često imaš mogućnost promijeniti taktiku na izbjegavanje kad vidiš da to možeš sigurno napraviti.

 

Feudalac kaže...

2. Sad smo u detaljima, vozač te gura iz susjedne trake, makneš se 20-30 cm, šta sad? Truba... a vrijeme prolazi. Ili prvo truba pa onda izmicanje?

Kočnica, truba i istovremena provjera da li imam gdje bježati. U najboljem slučaju, ovaj skuži i vrati se, a ko ne skuži imaš veliku šansu otvoriti mu prostor za ubaciti se, a ako i to propade, već si provjerio mrtvi kut i znaš možeš li ga izbjegavati ili ne.

 

Feudalac kaže...

Refleks izbjegavanja je uvijek brži i ne isključuje kočenje.

Refleks izbjegavanje jest brži, ali upravo zato i jest opasan - možeš ti biti svjestan koliko hoćeš situacije na cesti, ali refleksna radnja je upravo refleksna radnja - nešto što ne radiš kontrolirano. Ako se naučiš na trzanje volanom, onda je samo pitanje vremena kad ćeš pogriješiti.

 

Feudalac kaže...

Kako i ti veliš, kočenje ponekad ne pomaže ali ćeš ga svejedno primijeniti i pričekati s drugim manevrom koji može pomoći iz straha da ga ne izvedeš kako treba. Iskustvo, tj. manjak istog. O tome govorim cijelo vrijeme i mislim da se mogu lagano isključiti jer to više nema smisla.

Iz ovoga je jasno da ti ili uopće ne čitaš moje postove ili ne shvaćaš što ti govorim. Strah i refleksna reakcija ne idu zajedno jer u trenutku u kojem te može biti strah već nastupa kontrolirana reakcija. Ja neću početi kočiti unatoč tome što imam bolje opcije, već će refleks kočenja odraditi prvu reakciju dok kontrolirana reakcija ne odluči koji je daljnji slijed akcija izvediv na siguran način i preuzme kontrolu. Ako je daljnji slijed nastavak kočenja, refleks kočenje je skratio vrijeme reakcije, a ako je izbjegavanje, kočenje je smanjilo brzinu. To je trenutak u kojem se neiskusni vozač može uspaničariti, pa propustiti izbjeći sudar koji je mogao izbjeći, ali će i dalje kočenjem umanjiti posljedice.

 

S druge strane, ako ti je refleks izbjegavanje, ti ga započinješ prije nego je mozak obradio sve informacije, a to predstavlja opasnost.

 

Moguće je da ti nisi ni svjestan koje su ti reakcije refleksne, a koje kontrolirane. Kako vrijeme refleksne reakcije ovisi o tome koliko vremena imaš za reakciju, kad imaš više vremena, onda svjesna reakcija može poništiti refleksnu, a tebi ostaje privid da si reagirao refleksno.

 

Feudalac kaže...

Doduše, osobno sam barem dva puta gledao kako se ljudi sudaraju na raskrižjima gdje polako i kontrolirano idu jedan na drugog ja im još i trubim jer vidim kaj se sprema i svejedno dva bika samo idu i sudare se :-) Vukovarska u Zagrebu, jedan skreće ulijevo, a drugi ide ravno samo ne kuži da ima semafor za lijevo i voze se ravno jedan na drugog i sudare se!! Tako da mi možeš reći što god hoćeš, sve sam vidio, stvarnost je još nevjerojatnija od naših priča... 

Vidio sam i ja svašta, ima stvarno bizarnih situacija, ali to baš ne doprinosi ovoj raspravi.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...
Feudalac kaže...

1.  To nije stav već pravna realnost. A takva je zato što zakonodavac poznaje pojam nužde, krajnje nužde, više sile... Kako u prekršajnim tako i u krivičnim. Kod prekršaja ti kaže da uopće nema prekršaja ako je nastala posljedica manja, a ako je ista - prekršaj postoji ali će se počinitelj osloboditi kazne. Mislim da ti ne bi prošao ispit :-)

Pojam nužde ne znači da možeš postupiti sa stavom "boli me k, ovo radim u nuždi". Izbjegavanje bez provjere je kockanje u kojem riskiraš teže posljedice od onih koje bi bile pri kočenju, dok kod kočenja, za razliku od izbjegavanja, često imaš mogućnost promijeniti taktiku na izbjegavanje kad vidiš da to možeš sigurno napraviti.

 

Feudalac kaže...

2. Sad smo u detaljima, vozač te gura iz susjedne trake, makneš se 20-30 cm, šta sad? Truba... a vrijeme prolazi. Ili prvo truba pa onda izmicanje?

Kočnica, truba i istovremena provjera da li imam gdje bježati. U najboljem slučaju, ovaj skuži i vrati se, a ko ne skuži imaš veliku šansu otvoriti mu prostor za ubaciti se, a ako i to propade, već si provjerio mrtvi kut i znaš možeš li ga izbjegavati ili ne.

 

...
3. Feudalac kaže...

Doduše, osobno sam barem dva puta gledao kako se ljudi sudaraju na raskrižjima gdje polako i kontrolirano idu jedan na drugog ja im još i trubim jer vidim kaj se sprema i svejedno dva bika samo idu i sudare se :-) Vukovarska u Zagrebu, jedan skreće ulijevo, a drugi ide ravno samo ne kuži da ima semafor za lijevo i voze se ravno jedan na drugog i sudare se!! Tako da mi možeš reći što god hoćeš, sve sam vidio, stvarnost je još nevjerojatnija od naših priča... 

Vidio sam i ja svašta, ima stvarno bizarnih situacija, ali to baš ne doprinosi ovoj raspravi.

 

 1. Pojam nužda znači da ne vrijedi tvoja teorija o poštivanju nekih prometnih propisa koje si mi spočitnuo uz podjeb da vratim vozačku. Ne znam kako bi kočenjem izbjegao automobil iz suprotnog smjera koji je preširoko ušao u zavoj i pojavio se dužinu-dvije auta ispred tebe.

2. Mnogo kompliciraš. Ako kočiš onda ti truba ni gledanje ne trebaju. Bam, gotovo. Ali samo u knjigama. U traci uvijek ima mjesta za pomaknuti se lijevo ili desno. To je prvo, a ne gledanje ima li koga u mrtvom kutu...

3. Samo primjer nastavno na tvoje lamentiranje o sposobnosti vozača. Već smo dosadni s tehnikalijama...

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 22:29 (Feudalac).
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

 1. Pojam nužda znači da ne vrijedi tvoja teorija o poštivanju nekih prometnih propisa koje si mi spočitnuo uz podjeb da vratim vozačku.

Ako te u tom trenutku pretječe drugo vozilo, propisi su ti najmanji problem, bez obzira da li je onaj koji te pretječe u prekršaju ili ne. Ako refleksno trzaš u lijevo, jednom ćeš napraviti sranje.

 

Feudalac kaže...

Ne znam kako bi kočenjem izbjegao automobil iz suprotnog smjera koji je preširoko ušao u zavoj i pojavio se dužinu-dvije auta ispred tebe.

Već smo apsolvirali da je izbjegavanje vozila iz suprotnog smjera skretanjem u desno najčešće adekvatna reakcija i da je sporno bježanje u drugu traku kod višetračnog prometa, te bježanje u lijevu traku kod dvosmjernog. Ne znam zašto sad opet vadiš situacije koje smo već prošli.

 

Feudalac kaže...

2. Mnogo kompliciraš. Ako kočiš onda ti truba ni gledanje ne trebaju. Bam, gotovo. Ali samo u knjigama. U traci uvijek ima mjesta za pomaknuti se lijevo ili desno. To je prvo, a ne gledanje ima li koga u mrtvom kutu...

Ne trebaju ako možeš zakočiti. Isto tako se može dogoditi da auto ispred onog koji se prestrojava u tvoju traku počne kočiti, pa i onaj koji se prestrojava koči, pa je bolje skrenuti mu pažnju na svoju prisutnost koje očito nije svjestan i imati backup plan.

 

U traci ima mjesta, ali ako se radi o gradskoj vožnji, onda si upravo ubio motorista da bi spasio retrovizor i malo piture na vratima. Nije baš opravdana nužda.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...
Feudalac kaže...

 1. Pojam nužda znači da ne vrijedi tvoja teorija o poštivanju nekih prometnih propisa koje si mi spočitnuo uz podjeb da vratim vozačku.

Ako te u tom trenutku pretječe drugo vozilo, propisi su ti najmanji problem, bez obzira da li je onaj koji te pretječe u prekršaju ili ne. Ako refleksno trzaš u lijevo, jednom ćeš napraviti sranje.

 

Feudalac kaže...

Ne znam kako bi kočenjem izbjegao automobil iz suprotnog smjera koji je preširoko ušao u zavoj i pojavio se dužinu-dvije auta ispred tebe.

1A. Već smo apsolvirali da je izbjegavanje vozila iz suprotnog smjera skretanjem u desno najčešće adekvatna reakcija i da je sporno bježanje u drugu traku kod višetračnog prometa, te bježanje u lijevu traku kod dvosmjernog. Ne znam zašto sad opet vadiš situacije koje smo već prošli.

 

Feudalac kaže...

2. Mnogo kompliciraš. Ako kočiš onda ti truba ni gledanje ne trebaju. Bam, gotovo. Ali samo u knjigama. U traci uvijek ima mjesta za pomaknuti se lijevo ili desno. To je prvo, a ne gledanje ima li koga u mrtvom kutu...

Ne trebaju ako možeš zakočiti. Isto tako se može dogoditi da auto ispred onog koji se prestrojava u tvoju traku počne kočiti, pa i onaj koji se prestrojava koči, pa je bolje skrenuti mu pažnju na svoju prisutnost koje očito nije svjestan i imati backup plan.

 

U traci ima mjesta, ali ako se radi o gradskoj vožnji, onda si upravo ubio motorista da bi spasio retrovizor i malo piture na vratima. Nije baš opravdana nužda.

 

 1. Teorija ti postaje previše komplicirana, a to najčešće znači da nešto ne valja s njom. Dakle, opasnost koja mi prijeti ispred uvijek je kombinirana s luđakom koji mi prijeti s lijeve strane. Sad mi je jasno zašto ne spominješ opasnost naglog kočenja za one iza. Njih nema, uvijek su u pretjecanju, sudeći po tijeku ove rasprave. Dobro, sad polu-ozbiljno, što se dogodilo s mojom postavkom o svjesnosti prometa, više je nećemo koristiti samo da bi naš argument u raspravi bio malo jači?

 

1A. Nismo prošli jer je to dio moje tvrdnje od početka i najčešća stvar u prometu kad govorimo o odlučivanju u djelu sekunde, ali ti uporno pokušavaš zanemariti to i naći nekakav izuzetak kojim bi dokazao da moja tvrdnja o preferiranju izbjegavanja kod iskusnih vozača ne stoji. Osim toga, ajmo pogledati bolji primjer - autoput, pretječeš šleper dužine 28 metara sa nekih 120-130 i kad si mu kod kabine on se počne prestrojavati iz nekog razloga jer te na tom mjestu baš ne vidi dobro. Ti bi kočio da se odvedeš pod prikolicu ili da naglo smanjiš brzinu na 100 i manje (šleperi se voze stotku, znači da bi se vratio iza njega trebaš smanjiti na znatno ispod stotke dok iza tebe po lijevoj dolazi baja u SUV-u od dvije i pol tone sa više od 150 i računa da ćeš se ti odmah vratiti desno pa je i puno brži od tebe? Ne samo da nećeš kočiti već ćeš dati gas i moliti se bogu da će ti tih pola metra-metar do ograde kupiti dovoljno vremena. Kako ćemo sad to riješiti? Realan si sugovornik, izbjegavanje je jako često dobra opcija, vozila mogu podnijeti prilično nagle manevre, a što i kako ovisi o situaciji, slažemo se obojica. Složili smo se i da je za sve potrebno iskustvo, u čemu je problem da ovo ostavimo i nađemo neku pametniju temu za napraviti ručak (kobasicu) od rasprave?

 

2. Teorija ti tek sad ne drži vodu. Ako svi koče, onda ionako kočiš i tvoje kočenje ništa ne postiže jer ti drastično produljava vrijeme da promijeniš relativnu brzinu i odmakneš se dovoljno iza pa uopće nije opcija. Motorist koji se tako provlači uvijek riskira ugrožavajući uglavnom sebe a i druge. A meni govoriš da ja ne smijem samo kad sam izravno ugrožen (ne tvrdim da tako treba raditi)? Dvostrustruka mjerila radi pobjede u raspravi? Kad si već naznačio da se radi o gradskoj vožnji i kočenju radi/kod prestrojavanja, kolika je opasnost i mogućnost ubijanja motorista - malo nerealan ishod, zar ne? I općenito smo otišli na neki primjer koji nema veze s početnom temom izbjegavanja smrtno opasnih situacija, valjda opet da bi nekako, pošto-poto, dokazali da moja tvrdnja o iskustvu nije na mjestu...

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put pet 2.11.2018 0:47 (Feudalac).
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

 1. Teorija ti postaje previše komplicirana, a to najčešće znači da nešto ne valja s njom. Dakle, opasnost koja mi prijeti ispred uvijek je kombinirana s luđakom koji mi prijeti s lijeve strane. Sad mi je jasno zašto ne spominješ opasnost naglog kočenja za one iza. Njih nema, uvijek su u pretjecanju, sudeći po tijeku ove rasprave.

Ne postaje teorija, već objašnjenje kad jednostavnije ne prihvaćaš. Primjeti i da si jedini koji u ovoj raspravi koji ne prihvaća, a to najčešće znači da nije problem u objašnjenju. Dakle, opasnost koja ti prijeti ispred nije uvijek kombinirana s vozačem koji pretječe, ali onda kad jest, posljedice su katastrofalne. S druge strane, u većini slučajeva kočenje će značajno ublažiti posljedice ako i ne uspije potpuno otkloniti opasnost.

 

Što se tiče onog koji pretječe i onog koji koči iza tebe, sa zakonske strane, ako izletiš onom tko pretječe, ti si kriv, a ako te naguzi onaj tko ne drži razmak, onda je on kriv. Međutim, već smo rekli da nas zanimaju posljedice, a ne krivnja - on pretječe, ti udaraš u njega, on sleti lijevo, ti se zabiješ u prepreku koji su pokušao izbjeći punom brzinom, vs. ti kočiš, on koči, kako je počeo kočiti kasnije, razmak se smanjuje, međutim, ako ti imaš prostora uvijek mu možeš stvoriti dodatnog prostora popuštanjem kočnice, a ako do kontakta i dođe, on će biti pri manjoj brzini i u normali, a ne bočno ili djelomično bočno, što opet ima manje posljedice.

 

Indikativno je i da osobu koja te pretječe po defaultu nazivaš luđakom.

 

Feudalac kaže...

Dobro, sad polu-ozbiljno, što se dogodilo s mojom postavkom o svjesnosti prometa, više je nećemo koristiti samo da bi naš argument u raspravi bio malo jači?

Koliko često provjeravaš retrovizore? Koliko se brzo može situacija promijeniti? Čak i kod svjesne odluke, svjesnost prometa nam ubrzava odlučivanje, ali je provjera najčešće nužna jer se situacija može rapidno promijeniti. Ipak nisi Nik Praskaton da ti je jedno oko na cesti, a drugo na retrovizoru. Međutim, kad pričamo o refleksu, to možeš objesiti mačku o rep.

 

Feudalac kaže...

1A. Nismo prošli jer je to dio moje tvrdnje od početka i najčešća stvar u prometu kad govorimo o odlučivanju u djelu sekunde, ali ti uporno pokušavaš zanemariti to i naći nekakav izuzetak kojim bi dokazao da moja tvrdnja o preferiranju izbjegavanja kod iskusnih vozača ne stoji. Osim toga, ajmo pogledati bolji primjer - autoput, pretječeš šleper dužine 28 metara sa nekih 120-130 i kad si mu kod kabine on se počne prestrojavati iz nekog razloga jer te na tom mjestu baš ne vidi dobro. Ti bi kočio da se odvedeš pod prikolicu ili da naglo smanjiš brzinu na 100 i manje (šleperi se voze stotku, znači da bi se vratio iza njega trebaš smanjiti na znatno ispod stotke dok iza tebe po lijevoj dolazi baja u SUV-u od dvije i pol tone sa više od 150 i računa da ćeš se ti odmah vratiti desno pa je i puno brži od tebe? Ne samo da nećeš kočiti već ćeš dati gas i moliti se bogu da će ti tih pola metra-metar do ograde kupiti dovoljno vremena. Kako ćemo sad to riješiti? Realan si sugovornik, izbjegavanje je jako često dobra opcija, vozila mogu podnijeti prilično nagle manevre, a što i kako ovisi o situaciji, slažemo se obojica. Složili smo se i da je za sve potrebno iskustvo, u čemu je problem da ovo ostavimo i nađemo neku pametniju temu za napraviti ručak (kobasicu) od rasprave?

Priča je krenula od izbjegavanja pješaka ili druge prepreke ispred tebe i refleksne radnje. Već sam napisao da se refleks može razlikovati ovisno o tome odakle opasnost dolazi, a dodatno, kamion koji se krenuo prestrojavati često i ne trigga refleksnu reakciju, već kontroliranu jer po putanji kamiona (ili žmigavcu) vidiš da se priprema na radnju, pa si i ti spreman na reakciju. De facto je odluka unaprijed donesena i ti postupaš po toj odluci, a ne po refleksu.

 

I ponovno, preferirana i refleksna reakcija nisu ista stvar. To je ono što je u čitavoj raspravi bitno i sporno. Iskusan vozač preferira izbjegavanje i to nitko ne osporava, ali to nije refleksna radnja, već svjesna (ili podsvjesna ako ti je draže). Refleks izbjegavanja je opasan jer je brži nego najiskusniji vozač može donijeti odluku o tome da li je to sigurno za napraviti. Tvoja inicijalna teza je bila da iskusni vozač ima refleks izbjegavanja, a suočen s činjenicama si je zamijenio tezom da iskusni vozač preferira izbjegavanje. Napravio si zamjenu teza, a onda meni spočitavaš sve i svašta. I'm out.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
17 godina
neaktivan
offline
Autonomna vozila gazit će životinje i starce ako ć

miiiiir, djeco! sad će teta donijeti gablec. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
0 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Kočenje nije refleksna radnja. I kočenje i skretanje zahtijevaju provjeru da li se moze sigurno izvesti. Koja je bolja, zavisi od situacije. Dobar vozac koji prati promet moze u zavisnosti od situacije skrenuti ili zakočiti. Ako iskoči pješak sa trotoara i nema nikoga u lijevoj traci, bolje je skrenuti ulijevo nego kočiti, cak i ako ima nekoga u lijevoj traci a pjesak je na pola metra od ruba, na primjer, opet je bolje trznuti malo ulijevo nagp pokusati kociti. Sve te pokrete vozac moze izvesti brzo ali to nije prava refleksna reakcija.
 
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
LunKraljPonoci kaže...
Kočenje nije refleksna radnja. I kočenje i skretanje zahtijevaju provjeru da li se moze sigurno izvesti. Koja je bolja, zavisi od situacije. Dobar vozac koji prati promet moze u zavisnosti od situacije skrenuti ili zakočiti. Ako iskoči pješak sa trotoara i nema nikoga u lijevoj traci, bolje je skrenuti ulijevo nego kočiti, cak i ako ima nekoga u lijevoj traci a pjesak je na pola metra od ruba, na primjer, opet je bolje trznuti malo ulijevo nagp pokusati kociti. Sve te pokrete vozac moze izvesti brzo ali to nije prava refleksna reakcija.

 Feudalac lupa gluposti ali ti si ga ostavio za dva kruga.

10 godina
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Zašto, može li pojašnjenje?
 
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
LunKraljPonoci kaže...
 Ako iskoči pješak sa trotoara i nema nikoga u lijevoj traci, bolje je skrenuti ulijevo nego kočiti, cak i ako ima nekoga u lijevoj traci a pjesak je na pola metra od ruba, na primjer, opet je bolje trznuti malo ulijevo nagp pokusati kociti.

A sto ako pjesak ne stane, nego nastavi trcati preko ceste?

 

Ne trebamo uopce pricati o situacijama u prometu, koliko puta ste "plesali" sa ljudima koji hodaju prema vama pa ni vi ni oni ne znaju u koju stranu se maknuti?

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
10 godina
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Ako netko tvrdi da je uvijek najbolje kociti, ja imam pravo tvrditi da to nije tako. Ja sam bio u situaciji gdje je covjek koji je iz grupe bukvalno iskocio pred moj auto ostao ziv zato sto sam trznuo lijevo a ne kočio. A u drugoj situaciji je pas stradao jer je lijevo bilo drugo vozilo. Vozac treba da reaguje u skladu sa situacijom i treba da bude svjestan situacije oko sebe.
 
0 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
MrBlc kaže...

 

I ponovno, preferirana i refleksna reakcija nisu ista stvar. To je ono što je u čitavoj raspravi bitno i sporno. Iskusan vozač preferira izbjegavanje i to nitko ne osporava, ali to nije refleksna radnja, već svjesna (ili podsvjesna ako ti je draže). Refleks izbjegavanja je opasan jer je brži nego najiskusniji vozač može donijeti odluku o tome da li je to sigurno za napraviti. Tvoja inicijalna teza je bila da iskusni vozač ima refleks izbjegavanja, a suočen s činjenicama si je zamijenio tezom da iskusni vozač preferira izbjegavanje. Napravio si zamjenu teza, a onda meni spočitavaš sve i svašta. I'm out.

 

 Moja inicijalna teza nije ništa govorila o refleksu, ali sam već u sljedećoj rečenici iznio kvalifikator - da je za to potrena svjesnost o prometnoj situaciji i da bi u tome računala mogla biti dobra, bolja od ljudi. Još sam nadodao da je takva situacija moguća samo ako je vozač prije toga grubo pogriješio vozeći se prebrzo ili nepoštujući propise.  O refleksu i brzini reakcije sam počeo govoriti samo zato što si ga ti uveo raspravu. Prema tome, jedini koji ovdje nešto mijenja i pokušava na bilo koji način pobijediti sugovornika u raspravu umjesto da ostane na iznošenju argumenata si ti. Čak i nakon što sam ti dao primjer šlepera na autoputu, ti si izmislio žmigavac kojeg ja nisam spomenuo da bi dokazao ne da je to opravdana reakcija već da je planirana pa onda nije refleks pa onda ja pričam gluposti? A lijepo sam ti nekoliko puta ponudio da ovu raspravu završimo kao ljudi - nećemo se složiti, idemo dalje. Do druge zanimljive rasprave. E moj crni...

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put ned 4.11.2018 9:59 (Feudalac).
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
LunKraljPonoci kaže...
Ako netko tvrdi da je uvijek najbolje kociti, ja imam pravo tvrditi da to nije tako. Ja sam bio u situaciji gdje je covjek koji je iz grupe bukvalno iskocio pred moj auto ostao ziv zato sto sam trznuo lijevo a ne kočio. A u drugoj situaciji je pas stradao jer je lijevo bilo drugo vozilo. Vozac treba da reaguje u skladu sa situacijom i treba da bude svjestan situacije oko sebe.

 Nećeš to doživjeti u ovoj temi jer su tu stručnjaci koji su matematički izračunali da je kočenje bolja opcija čak i kad prepreku sigurno udaraju sa 70 km/h, obzirom da bi ih izbjegavanje u istoj situaciji moglo dovesti u opasnost od ubijanja motoriste koji eto baš tada pretječe.

Ja rekoh
9 godina
neaktivan
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
wyks kaže...

A sto ako pjesak ne stane, nego nastavi trcati preko ceste?

 

Ne trebamo uopce pricati o situacijama u prometu, koliko puta ste "plesali" sa ljudima koji hodaju prema vama pa ni vi ni oni ne znaju u koju stranu se maknuti?

 Moguća situacija, ali ajmo pogledati brojke za sasvim normalnu situaciju u naselju. Vozilo se kreće 50 km/h, pješak 20 metara ispred pruža nogu na kolnik, uzmimo da se kreće 1m/s, a ako je baš okretan 1,5 m/s. Prosječan vozač do primjene pune sile kočenja treba sekundu za koje vrijeme je već prešao skoro 14 metara dok je pješak jedan metar na kolniku. U preostalih 6 metara će brzinu smanjiti na 33 kmh i potrošiti nešto više od pola sekunde dok je pješak u tih 1,535 s prešao 1,535 * 1 = 1,535 do 2,3 metara pa će ga sigurno udariti s 33 km/h sredinom ili lijevom stranom vozila ovisno o širini kolničke trake, vozila i brzine hoda.

 

U isto vrijeme manevrom izbjegavanja vozač ima dovoljno vremena, pješak ne može u 1,44 sekundi doći do druge trake, osim ako već odranije nije trčao u kojem slučaju ne treba ništa napraviti.

 

Sad bi mogli crtati grafikon opasne i sigurne zone koji bi jako varirao ovisno o okolnostima - suh/mokar kolnik, uzbrdica/nizbrdica, točna udaljenost... Nije zgorega za napomenuti da u ovom primjeru korištenjem maksimalne snage kočenja i usporenja vozilo udara pješaka, dok u manevru izbjegavanja ostaje doza rezerve gripa za još oštriji pokret ili obrnuto, ostaje nešto gripa za sigurno izvođenje na nizbrdici ili mokrom kolniku.

 

Ovo je matematika, mogućnost upotrebe je ovisna o okolnostima, kao i uvijek. Ali dobro ih je znati za imati ideju o tome što bi se trebalo gdje pokušati. Za one koji se pitaju kako možeš znati da te netko neće pretjecati baš tada - pa osiguiraš se od toga. Kad vidiš pješaka uz kolnik usporiš, procjeniš njegovu sigurnost hoda i namjera, pogledaš ima li koga iza, pomakneš se odmah što više lijevo i time spriječiš pretjecanje, a sebi ostaviš sigurnu zonu. Potrubiš ako hoda uz sami rub i gleda kao da će pasti na kolnik. Ako se voziš uz parkirana vozila opet paziš, kroz njih se još i vidi, a oko kombija i sličnih povišenih vozila koja zaklanjaju pogled usporiš dodatno, sve ovisno o okolnostima dana, gustoće naselja, prometa, blizine škole i slično. Na raskrižjima se ne gledaju znakovi tipa imam prednost pa udri već vozila i kretanje, ako je nepregledno, preventivno bježiš na sredinu ceste i paziš. Nije vožnja samo sjesti, gledati ravno i po gasu.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put ned 4.11.2018 15:04 (Feudalac).
16 godina
odjavljen
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
Feudalac kaže...

Moja inicijalna teza nije ništa govorila o refleksu, ali sam već u sljedećoj rečenici iznio kvalifikator - da je za to potrena svjesnost o prometnoj situaciji i da bi u tome računala mogla biti dobra, bolja od ljudi.

BlackDog22 je prvi spomenuo refleksne radnje, na što sam se ja vezao s pričom o razlici između inicijalne refleksne reakcije (i zašto je bolje da je ona kočenje) i (pod)svjesne odluke koja refleks može i suspregnuti ako je potrebno i ako ima vremena.

 

Nakon toga slijedi tvoj odgovor meni u kojem izričito navodiš:

Feudalac kaže...
MrBlc: 

Ljudska reakcija, prirodna, je izbjegavati. Mi se kroz igru i odrastanje naučimo na inerciju i vrlo dobro znamo da je onaj naš neprijatelj pa ćemo sudare na nogometu izbjegavati skretanjem. Vožnja ima taj svoj umjetni svijet pravila, straha i ostalog da ljudi rade krivo. Najbolji relijaši redovito dolaze iz krajeva gdje ima jako puno leda i snijega - nauče refleksno upravljati umjesto stajati. Iskusni vozači također. Pješak koji naglo zakorači na kolnik postavlja dilemu - pomaknuti vozilo bočno za dva metra u jednoj sekundi ili promijeniti brzinu s 25 m/s na nulu. Ovo drugo je teže i sporije te redovito vodi u nesreću (da, vrlo često se i ne može ništa drugo učiniti). Sporije je zato što su ruke već na volanu i refleksno se izmičemo stvarima koje nam ulaze u putanju dok je za kočenje potrebno prebaciti nogu i aplicirati prilično veliku silu (otud BAS) što nikako nije ni brzo ni efikasno.
....
O refleksu i brzini reakcije sam počeo govoriti samo zato što si ga ti uveo raspravu. Prema tome, jedini koji ovdje nešto mijenja i pokušava na bilo koji način pobijediti sugovornika u raspravu umjesto da ostane na iznošenju argumenata si ti

Dakle, ovaj odgovor slijedi nakon što sam ja naveo da se prva, refleksna reakcija događa prije nego smo donijeli svjesnu odluku. Ovo se značajno razlikuje od onoga što sad tvrdiš! Još sam ti dao i mogućnost da se izvučeš na terminologiju, ali si i dalje ostajao pri svom.

 

Ja sam napisao da noga može biti na kočnici brže nego stignemo svjesno obraditi situaciju, a ti si na to replicirao da je trzaj rukom još i brži, što jest točno, ali i opasno iz čega se razvila daljnja rasprava o refleksu i brzini. I to mogu opet ponoviti: refleksni trzaj volanom je brži od refleksnog stiskanja kočnice, međutim, iskusni vozač ne trza volanom refleksno, već kontroliranom reakcijom u kojoj je svjestan okoline, a to je ipak sporije od refleksnog stiskanja kočnice. Dodatno, nekontrolirani trzaj volanom je daleko teži za ispraviti od nekontroliranog stiskanja kočnice - odnosno, ako imaš gdje bježati, a refleksno si stisnuo kočnicu, stigneš pustiti kočnicu i bježati, dok obrnuta situacija često nije moguća (em gubiš zaustavni put, em možeš imati kontakt s drugim vozilom ili bankinom prije nego kontrolirana reakcija preuzme kontrolu). 

 

Mala digresija: Što se tiče vozača relija, to je još jedan promašaj - uvjeti i neočekivane situacije u reliju se značajno razlikuju od onih na cesti, te se u pravilu vozi na granicama mogućnosti. Kad se na reliju dogodi nešto usporedivo s onim o čemu pričamo, to obično rezultira nesrećom, a ako je istu moguće izbjeći izlijetanjem, preživljavanje se najčešće može zahvaliti zaštitnoj opremi koju u običnom automobilu nemaš.

 

Feudalac kaže...

Još sam nadodao da je takva situacija moguća samo ako je vozač prije toga grubo pogriješio vozeći se prebrzo ili nepoštujući propise.

Što je opet izjava koja ne drži vodu. Istrčavanje iza parkiranog automobila, otvaranje vrata na parkiranom automobilu, prelazak pješaka na crveno (bez da su pokazali ikakvu naznaku da to planiraju), pa čak i padanje u nesvijest su situacije koje se događaju i nikakav vozač ih ne može baš uvijek predvidjeti.

 

Feudalac kaže...

Čak i nakon što sam ti dao primjer šlepera na autoputu, ti si izmislio žmigavac kojeg ja nisam spomenuo da bi dokazao ne da je to opravdana reakcija već da je planirana pa onda nije refleks pa onda ja pričam gluposti? 

Na onom linku o brzini refleksa kočenja imaš i dio koji pokazuje da je brzina refleksa ovisna o tome koliko je opasnost neposredna. Radnja koje je najavljena bilo žmigavcem, bilo ponašanjem u prometu (što sam tamo i napisao, sam žmigavac uopće nije bio bitan, osim tebi kao slamka spasa u raspravi) i nije toliko naglo napravljena nam daje vremena da uopće ne reagiramo refleksno. Ako vozač kamiona napravi nagli trzaj volanom, tad nećeš stići reagirati drugačije nego refleksno, ali u takvoj situaciji ti to baš neće pomoći. Ako krene polagano prelaziti u tvoju traku, tada imaš vremena nadvladati refleksnu radnju prije nego počne.

 

Feudalac kaže...

Nećeš to doživjeti u ovoj temi jer su tu stručnjaci koji su matematički izračunali da je kočenje bolja opcija čak i kad prepreku sigurno udaraju sa 70 km/h, obzirom da bi ih izbjegavanje u istoj situaciji moglo dovesti u opasnost od ubijanja motoriste koji eto baš tada pretječe.

U toj situaciji u kojoj prepreku udaraš sa 70 km/h ne stigneš je ni zaobići, što sam vrlo detaljno argumentirao, a protuargumente nismo čuli na ovoj temi.

 

Motorist može stradati pri puno manjoj brzini, pogotovo ako ga gurneš u bankinu.

 

Drugim riječim, u nedostatku argumenata, moje riječi izvrčeš do te mjere da ih možeš prikazati apsurdnima.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
16 godina
offline
Re: Autonomna vozila gazit će životinje i starce a
LunKraljPonoci kaže...
Kočenje nije refleksna radnja. I kočenje i skretanje zahtijevaju provjeru da li se moze sigurno izvesti. Koja je bolja, zavisi od situacije.

 

I kočenje i skretanje mogu biti i reflekna i svjesna radnja, sve ovisi o situaciji. Kada djelujše refleksno (ili bolje rečeno instinktivno) onda to radiš upravo zato što nemaš vremena provjeravati situacijiu prije djelovanja, zbog hitnosti.

Kada imaš vremena  zadjelovanje, onda se radi o svjesnoj radnji, kojoj obično prethodi provjera da li je radnju sigurno izvršiti.

 

LunKraljPonoci kaže...
Dobar vozac koji prati promet moze u zavisnosti od situacije skrenuti ili zakočiti.

 

Dobar vozač ne može istovremeno pratiti i stanje ispred sebe, i iza sebe, i bočno (sa obje strane), a uz to bi vjerojano izgledao kao osoba u REM fazi spavanja.

 

Dobar i savjestan vozač će pratiti stanje na cesti, ali ako se dogodi iznenadna situacija, reagirati će refleskno, a ako ne reagira refleksno, nego prije akcije ide još jednom provjeriti stanje oko sebe, izgubiti će dragocijeno vrijeme.

 

LunKraljPonoci kaže...
Ako iskoči pješak sa trotoara i nema nikoga u lijevoj traci, bolje je skrenuti ulijevo nego kočiti, cak i ako ima nekoga u lijevoj traci a pjesak je na pola metra od ruba, na primjer, opet je bolje trznuti malo ulijevo nagp pokusati kociti. Sve te pokrete vozac moze izvesti brzo ali to nije prava refleksna reakcija.

 

Što ako je motorist iza tebe odlučio da te pretekne trenutak prije nego je pješak iskočio sa trotoara?

Što ako u lijevo traci netko vozi prema tebi?

 

Bit svega je da ćeš refleksno reagirati ako te nešto iznenadi, a nenadano iskakanje pješaka sa trotoara će te svakako iznenaditi.

U tom slučau nemaš vremena za razmišljanje, samo za reagiranje.

 

LunKraljPonoci kaže...
 Sve te pokrete vozac moze izvesti brzo ali to nije prava refleksna reakcija.

 

To nitko ne spori, refleksna situacija podrazumijeva trenutno djelovanje, do svjesne reakcije dolazi samo kada nema faktora iznenađenja, recimo ako isti taj pješak ne iskoči na cestu 5 metara ispred tebe, nego na dovoljnoj udaljenosti da stigneš razmisliti i onda regirati.

 

LunKraljPonoci kaže...
Ako netko tvrdi da je uvijek najbolje kociti, ja imam pravo tvrditi da to nije tako.

 

Naravno da imaš pravo izraziti stajalište drugačije od tuđega, ali ako želiš tvrditi nešto samo zato da bi izrazio suprotan stav, onda to nema puno smisla.

Ovisno o situaciji na cesti, nekad je bolje kočiti, nekad izbjegavati, ali ako je za neku točno određenu sitauciju (znanstveno, statističi, ili na neki drugi objektivan način) utvrđeno da je bolje kočiti, a ne izbjegavati, onda je glupo tvrditi suprotno.

 

LunKraljPonoci kaže...
Ja sam bio u situaciji gdje je covjek koji je iz grupe bukvalno iskocio pred moj auto ostao ziv zato sto sam trznuo lijevo a ne kočio. A u drugoj situaciji je pas stradao jer je lijevo bilo drugo vozilo. Vozac treba da reaguje u skladu sa situacijom i treba da bude svjestan situacije oko sebe.

 

Vidiš i sam, dvije situacije, dvije različite reakcije

 

Što bi se dodogilo u prvom sličaju da ti je iz suprotnog smjera nailazio autobus? Da li bi pokušao izbjeći neopreznog pješaka riskirajući da se zabiješ u autobus, ili bi pokušao naglo kočiti?

Kako bi u tom slučaju prošao pješak?

 

Ja sam baš jutros imao totalno bezopasnu situaciju, ali pravi primjer refleskne radnje.

 

Vozim se na nizbrdici, u uskoj dvosmjernoj ulici, i lik izlazi sa moje lijeve strane, sa parkinga (auta su parkirana okomito na cestu). Nisam vozio brzo, ali sam instiktivno 'trznuo' volanom na desno, jer sam primjetio da auto relativno brzo izlazi sa moje lijeve strane.

 

Da je lik bio bočno parkirani, i 'izletio' pred mene na cestu, vjerojatno bih, isto tako releksno, kočio.

 

 

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice