Elektronika - pitanja, odgovori, tutoriali

evo, otprilike  to je to

kondenzator 22nf, 400v, 5 %  tolerancije,  nisam mogo   jos naci  isti,   jel  sigurno staviti  22nf,  630 v,  tolerancije  10 %

Nije bitna tolerancija, neka uzme sa 10% mirne duše. U praksi su svi u rangu +-2%. Inače elektroliti svi imaju tolerancije 20% npr.

Zener dioda provodi struju normalno ko i svaka dioda te se  na njoj javlja pad napona od oko 0.65V, to je kada je propusno polarizirana.

Inače služi za stabilizaciju napona, tj radi kao shunt regulator i kao izvor referentnog napona te mogu služiti za ograničavanje signala, naprimjer ako imaš signal 7V, a tebi treba 3.6V onda se stavi zener dioda kako bi održavala tu vrijednost signala.

Prvo trebaš odlučiti kako ih misliš napajat, posebnim driverom za taj tip LED-ica ? Ili običnim otpornikom ograničiti struju, u tom slučaju treba samo malo jednostavne matematike:

Za LED-icu od 1W:

Radni napon: 3.5 V

Radna struja: 320 mA

Napon napajanja: 12 V

Prvo, pad napona koji mora biti na otporniku: 12 - 3.5 = 8.5V

Zatim prema ohmovom zakonu računamo potreban otpornik: R = U / I; R = 8.5 / 0.32; R = 26.52 Ohma. Najbliža vrijednost je 27 Ohma. 

Zatim proračunamo snagu koja se disipira na otporniku koja se računa po formuli P = I^2 × R; P = (0.32)^2 × 27; P = 2,76 W, prema tome uzmemo otpornik od 5W i 27 Ohma, što je otpornik veće snage, manje će se grijati.

Za LED-icu od 3W:

Radni napon: 3.6 V

Radna struja: 700 mA

Napon napajanja: 12 V

Potreban pad napona na otporniku: 12 - 3.6 = 8.4V

Potrebna vrijednost otpornika: R = U / I; R = 8.4 / 0.7 = 12 Ohma, odaberemo najbližu moguću vrijednost (Veću, ne manju, kako veća struja nebi povećala grijanje i skratila radni vijek diode) 

Disipirana snaga na otporniku: P = I^2 × R; P = (0.7)^2 × 12; P = 5.88 W, odaberemo otpornik od 10W (Može i od 7 ali onda je grijanje veće)

Može, veća vataža otpornika, manje grijanje istog, iako bi bolji izbor bio neki izvor konstantne struje, ali ako napajaš LED-ice preko ispravljača 230 na 12, oke, ali ako ide preko akumulatora onda je šteta da ti tolka energija ide u toplinu. 

Jednostavan izvor konstantne struje se može napraviti sa nekim operacijskim pojačalom tipa LM358, tebi bi to odgovaralo pošto je to Dual OP-AMP, tj da operacijska pojačala u jednom DIL-8 kučištu pa se mogu napraviti dva odvojena drivera na istoj pločici pa možeš namjestiti struju posebno za 1W LED i za 3W LED

Dolje imaš shemu kako sam ja to izveo

Struja se može podešavati od 1 mA do 2.3 A i takvu struju održava konstantnom bez obzira na priključeni otpor. (Ako si naprimjer podesio 0.5 A i napraviš kratki spoj, struja će biti 0.5A, ako staviš otpor od 5 oma, struja će biti 0.5A.)

Onda otpornik stavi i to je to. 

Očito je da ljudi ne razumiju kad netko da primjer, dao sam mu primjer kako izgleda izvor konstantne struje, nije mi se dalo birati komponente rano ujutro, uostalom, 320 mA bi mogao izdržat, a vjerojatno i 700 mA. 2.3 A je maksimalna vrijednost dobivena u simulaciji i naravno da ju navedeni tranzistor nebi mogao podnjet, on bi tu vrijednost ograničio na njemu potrebnu i ako bi se odlučio na to, onda bi se i shema modificirala.

I ako pogledaš moje proračune, di ti vidiš 10W disipirane topline na otporniku ???? Ja sam autoru teme reko da uzme 10W otpornik kako se nebi pregrijavao, a ne da bu imao 10W disipirane snage. 

Znam ja dobro mane linearnih regulatora i znam ja di ode ta razlika napona. Jel to važno autoru teme, di ode disipirana snaga, nije jer je rekao da mu je dovoljan otpornik pa stoga nisam birao komponente i nisam uzimao u obzir disipiranu snagu na tranzistoru i otporniku na kojem se mjeri struja jer bi se disipirana snaga podjelila i na tranzistor i na otpornik. Vidim da ovdje ima ljudi koji sam čekaju da neko napravi neki propust umjesto da pomažu. 

Najbolje je ići na switching regulatore, a to je još kompliciranije.

Možda i ja nisam bio jasan dovoljno kolega, sada ću malo bolje objasniti ono kaj sam napisao:

Kada se tako nešto napaja sa akumulatora, najbolje je koristiti LED Drivere koji rade u tzv switching tehnici, tj umjesto da tranzistor stalno provodi struju i obrušava napon, ovdje se vrlo velikim brzinama paljenja i gašenja tranzistora regulira napon i struja.

Naprimjer, imamo duty cycle od 50% i napon 12V. Ako gledamo na osciloskopu takav napon vidjet ćemo da je signal 1/2 periode na 12V, a druge 1/2 periode na 0V i efektivna vrijednost takvog signala je 6V, znači LED dioda vidi samo pola priključenog napona. 

Takav način upravljanja je najefikasniji i moguće je postići vrlo velik stupanj korisnosti, čak i do 94% (Ne u aplikacijama LED Drivera, ali u nekim drugim da) 

Ali, takav način upravljanja je i kompliciran i bez nekakve bolje opreme i dosta znanja teško za napraviti jer su tu visoke frekvencije u pitanju i mora se paziti na dosta stvari.

E sad, linearni regulatori, jednostavni su (donekle, mogu se i oni zakomplicirat), to je u principu kao otpornik ako ćemo najprostije gledati, promjenjivi otpornik koji automatski mjenja vrijednost i održava napon, ili struju konstantnim. 

Ali su užasno neučinkoviti, sva ta snaga mora negdje otići, a ode upravo na grijanje tranzistora (koji zapravo glumi neki promjenjivi otpronik) i nekakvog shunt otpornika, ako ga ima. Takav regulator bi preporučao ako imamo mrežu kao izvor napajanja (Naravno sa pripadajućim mrežnim transformatorom i ispravljačem).

Naravno kako je kolega napomenuo treba i dobar hladnjak.

Evo nadam se da je sada ovo dovoljno jasno, ako ima neki propust ispravite me. Kolega ako sam ja preburno reagirao ispričavam se :) 

Evo da se vidi kako switching regulatori mogu biti komplicirani:

Inače to je LED Driver za 12W LED-icu

Ako češ htjet, javi pa bum ti pomogao oko izrade, prvo kaj trebaš znat je ulazni napon, zatim koja je nazivna struja LED-ice i onda se prema tome dimenzioniraju komponente. 

Tebi je za ovo dovoljan i otpornik, ovo kaj sam ti ja stavio ima mogućnost dimmanja, tj regulacije struje od nula do max.

Samo trebat će ti poveći hladnjak, što ti je manja razlika ulaznog i izlaznog napona, to je grijanje manje. Ulazni napon od 7V bi bio taman za tvoje ledice, nebi imao toliko grijanje. 

jel bi to trebalo izgledat nešto tipa ovak:    http://www.slabastruja.com/sSsSheme.asp?recID=11

Pozz,

evo zanima me sljedece, izrada 24v LED žmigavca.

Tocnije trebam napravit sklop sa ledicom koja ce radit kao žmigavac, tražio sam sheme po internetu, 

no ne kuzim se previse u sve skupa pa se nadam de ce mi netko ovdje moci pomoci.

Sklop ce bit ukljucen od 0-24h i biti spojen na akumulator, pa bih ledica trebala trosit sto manje struje, a sklop sastavljen od boljih komponenti tako da ne pregori nakon 2 dana.

Nadam se da mi netko moze pomoci, hvala 

Isprike na glupoci ovog posta, znam da je za neke ovdje ovo sto trazim smjesno, ali ja se fakat ne kuzim u to (nije da neznam spajat žice, al ne kuzim se u otpornike i to) 

Znaci imo sam masku za varenje s automatskim zatamljivanjem ali je zgorila elektronika.
Kako staklo jos radi mislim napravit svoju elektorniku.
kako napon varira od 1 do 5 V na staklu taj dio mislim rijesit sa LM317 i stavit mu potenciometar da mogu mu mijenjat napon
ali me muci dio za aktivaciju.
Znaci treba mi schema da kad pocnem varit da preko foto senzora ili IR senzora propusti napon na lm317
Schema za aktivaciju nije problem ali mi je problem osijetljivost. tako da se ne pali na obicno svijetlo.

znaci treba mi schema da se automatski propusti napon na lm317 kad dode svijetlost ali da mogu regulirat na kojoj jacini svijetlosti.
ako radim sa fotosenzorom da mogu odabrat na kojem otporu ce mi propustit bilo bi pozlejno da isto mogu stavit promijenjivi otpornik.

Pa ima ko ideju ??

hey giga moze s bilo kojim lako kupim.samo da je schema dobra i da dobro radi da mogu kontrolirat kad ce mi se palit staklo :)

uzmi iz bilo kojih jeftinijh zvucnika za komp oni od MS za 50kn.

unutra su ti zvucnici 15W 4ohm il 8 ohm.

ili mozes uzet one stare prijenosne kazetofone :) oni unutra imaju bas 10W i 4ohm