Gravitacijski valovi - mit ili stvarnost?

evo, meni ko laiku ali i nekome ko dosta prati astronomiju i astrofiziku zvuci gotovo nevjerojatno da gravitacijski valovi ne postoje.

nevjerojatno mi je zamisliti da bi zemlja momentalno osjetila nestanak sunceve gravitacije u slucaju da sunce "nestane", ipak bi joj trebalo onih 8.5 famoznih minuta koliko treba i svjetlu da dodje do nas..

pitanje autoru (ili nekome ko se kuzi) - zar nije moguce takve eksperimente odradjivati u nekoj od lagrange-ovih tocaka u svemiru? jest da bi se radilo sa ekstremno malim masama u odnosu na svemirska tijela ali opet..

 bio je jedan "New Age Alu Foil" komentar sa lavinom odgovora al su admini na vrijeme korigirali

ma čudno je to i nadasve relativno. u blizini nekih cura osjetim snažne gravitacijske valove (nemaju veze s masom neimenovane i u kojoj mjeri zakrivljuje prostor oko sebe) a kod ostalih ništa. 

Svaki put se iznenadim kako autor uspije prilično kompliciranu temu obraditi na zanimljiv i razumljiv nači. Odličan članak.

 

@autor i uredništvo BUG-a: jeste li razmišljali o tiskanju materijala objavljenog na web-u?

koliko sam skužio, o tome da je einstein bio prosječna osoba koju židovi prodaju pod genija, uz neke primjese teorija zavjera. uglavnom, tabla teksta kojom forumaš nije ništa pametnog rekal.

ontopic: članak pročitan od a do ž, kaj reći osim dajte nam još

Trebali bi da oživimo jednu već otvorenu BOINC temu na forumu ili otvoriti novu. BTW podaci sa LIGO instrumenta su obrađeni u potpunosti i u relativno bliskoj budućnosti se očekuju rezultati istraživanja. Advanced LIGO je počeo prikupljanje novih, višestruko preciznijih podataka koji će za par mjeseci biti analizirani u naravno volonterskoj mreži. Zanimljivo je da 2012 godine Einstein@home superkompjuter, koji se sastoji od mreže volontera, ušao u top 20 na svjetskoj listi superkompjutera snagom 1005 petaflops-a. Ja sam osobno od 2009 godine član volonterske mreže E@H i do danas sam prikupio preko 25 000 000 poena.

@xcvb

što se praktične primjene tiče, baš sam napisao jedan komentar na fejsu o tome pa ga mogu ovdje kopirati:


To je pitanje tipa: "Dobro, našli ste Higgsovu česticu. So what? Što ja sad imam od toga?"

Kao prvo, cilj prirodnih znanosti je, vrlo pojednostavljeno, RAZUMJETI SVIJET. Temeljna ili fundamentalna prirodna znanost pogoni se ljudskom znatiželjom da razumije svijet oko sebe. Znanstvenici koji se bave temeljnom (a ne primijenjenom) prirodnom znanošću naprosto žele znati i ne opterećuju se puno time kada će i kakve primjene iz toga eventualno proizaći. E sad, kad bi na tome ostalo bili bi mi u temeljnoj znanosti "kruha gladni".

Srećom, stvari stoje ovako: temeljna je znanost pogonski motor za primijenjenu znanost i tehnologiju. Ako ugasite motor, primijenjena znanost i tehnologija još će jedno vrijeme ići po inerciji a onda će stati. Drugim riječima, ako želite korist od znanosti, ako želite praktične stvari koje će korititi čovječanstvu onda morate imati i pogonski motor za to - fundamentalnu znanost.

Teško je reći koliko će vremena trebati da iz nekog otkrića proizađe praktična korist za čovječanstvo. I što će sve proizaći. Ali, iz iskustva znamo da stvar funkcionira. Iz kvantne fizike (za koju ste početkom prošlog stoljeća mogli reći: what the fuck, kome to treba?) proizašla je mikroelektronika a iz nje u konačnici kompjutor na kojemu sad radite i mobitel bez koga danas ne možete. Jedan od nepredviđenih nusprodukta CERN-a bio je world wide web. Detektori koji se razvijaju za potrebe astročestične fizike su u većini slučajeva fotosenzori koji su, pokretani potrebama temeljne znanosti, razvijeni do te mjere da su postali toliko usavršeni i jeftini da će uskoro svaka lokalna bolnica moći imati CT, PET/CT i slične sofisticirane naprave za učinkovitu dijagnozu.

 evo jedan generalan odgovor. uzrokuje ju ista ona "stvar" koja uzrokuje i suncevu, betelgeusovu i onu od svemirske prasine. zasad to tumacimo ko poremecaj prostor-vremena a kada ce biti vise informacija to nitko ne zna.

Ako je uzrok gravitacije masa, zašto se dva tijela neke mase u prostoru ne privlače, nego tu silu posjeduju samo svemirska tijela, razmišljam dosta laički, jer mi je tako lakše shvaćati. Ja bih prije rekao, da gravitacija djeluje na masu, na tijelo veće mase, gravitacija će biti veća, a tijelo koje nema masu ili je tako mala, gravitavija neće djelovati, balon sa helijem.

SVAKA dva tijela u prostoru se privlače. Ne opažamo privlačenje dvaju manjih tijela zato što gravitacijska sila nije jedina sila u svemiru.
Postoje četiri temeljne sile, a gravitacija je od njih daleko najslabija. Na malim skalama, od elementarnih čestica pa do naših dimenzija i dalje, dominiraju druge sile, prvenstveno elekromagnetska.
Tek za stvarno velike mase počinje dominirati gravitacijska sila.

Evo još literature za znatiželjne :)
Poglavlje "Temeljna međudjelovanja u prirodi"
http://www.neodidacta.com/WWW_Fizika_B/Fizika_3/Fizika_3_B_U_01.html
(primjer 1 na stranici 15 je jednostavan račun iz kojeg vidite da je električna sila bilijun bilijuna bilijuna puta veća od gravitacijske)

@phoenix2003

"Uzrok gravitacije nije masa već zakrivljen prostor oko tijela koje ima masu."

Hvala na dopuni :)

To, naravno, već piše u članku. Ako pažljivo čitate, naći ćete.

No, spustili smo se na gimnazisku razinu pa je masa ta koju možemo smatrati uzrokom. Kad se uđe dublje u problem, onda se vidi da masa zakrivljuje prostor i da je taj zakrivljeni prostor pravi "uzrok" gravitaciji. Samo je opća teorija relativnosti (OTR) daleko izvan gimnazijske fizike (čak i izvan fizike na tehničkim fakultetima) pa je onda opravdano zadržati se na masi kao uzroku.
Kad znate OTR malo bolje onda se vidi da masa nije jedina koja može zakriviti prostor.

Problem nastaje kad se skače na napredne teme bez da su savladani temeljni koncepti. Zato sam se vratio na gimnazijsku razinu i dao linkove na poglavlja iz udžbenika.

 Mene zanima kako su uspjeli učiniti zrcala na interferometru toliko nepomičnim da izbace utjecaje sa Zemlje iz računice (seizmičke i druge koji bi uzrokovali pomake)?

Ako sam dobro pročitao, ideja je detektirati pomake koji su u granicama 10^-18, a to je veličina koja je usporediva sa veličinom subatomskih čestica.

Dakle, nije prazan prostor, nego neka vrsta etera. Naravno, ne radi se Lorenzovom eteru ili viđenju etera 19.-st, ali definitivno nije ništavilo. Sam Einstein kaže da teorija relativnosti ne isključuje postojanje etera, čak da je teorija relativnosti nezamisliva bez etera. Međutim kaže on, taj eter ne treba shvatiti kao nešto mjerljivo u fizikalnim veličinama, jer se sastoji od dijelova koji se mogu pratiti kroz vrijeme. Kad smo već kod toga, može koja na tu temu? Prostora koji nije prazan, etera ili kako ga već nazvali..

 

 Nije baš da "sile stvaraju valove" (ne bi se baš to tako moglo reći), no...

ukratko, preostale dvije sile (zvane "jaka" i "slaba") su KRATKODOSEŽNE. Djeluju do na promjer nukleona (jaka) odnosno do na promjer atomske jezgre (slaba). Izvan te udaljenosti utrnu. Gravitacija i elektromagnetska sila su dugodosežne (teorijski beskonačnog dosega). Odatle ta razlika.

Kad se kaže 'utrnu', pretpostavljam da se misli da postaju beznačajno malene. Ili doista postoji granica nakon koje su nula?