Preokret na OLED tržištu: Kina preuzima vodstvo od

-naravno, kad nam priču servira 'amer' iz svog rakursa-oka.. :)

-a upitajmo se, što su npr subvecije-poticaji, raznih fondova, npr za poljoprivredu? Što je bilo koji 'poticaj' države-fonda pri čemu poticaj možemo nazvati subvencija, okalšica itd..

kako ide elementarna matematika, vrijednost robe (stvarna ili recimo novčano-realna) i cijena na tržištu, koja može ići gore-dolje kao na burzi pri čemu kompanija može propasti neovisno o tome što recimo ima vrijednu robu.

-ovako, imamo neku robu, nazvat ćemo je Roba-X ili Rx kraće :)

-imamo neku vrijednost, stvarnu, upotrebnu.. no to nije baš isto što i cijena, tj cijena teoretski približno-točno odražava vrijednost, paritet.. odnos, ekvivalnet, no ne mora biti, može biti extrem-suprotno ili trend-hype kao i propast-pad..

-npr nafta-zlato, imaju neku 'stvarnu vrijednost' i recimo 'čvrstu cijenu' tj oni služe kao reference-temelj izračuna ostalih manje-više promjenjivih cijena roba, uz ostale takve važne-strateške robe koje ulaze u tu temeljnu-index vrijednost na tržištu, neki paritet.. kao hrana-žito-mlijeko-ulje-šećer.. u što se klasično ugurao npr sok od naranče.. no to je recimo to, temelj-vrijednost-cijena-paritet.. i stabilnost tržišta kad s su cijene, ponuda-potražnja uravnotežene-stabilne, bez naglih promjena neovisno gore-dolje, tj klasični excel graf-špičasti, što burza obožava jer ona ubire proviziju neovisno o kupo-prodaji, tj burzi je važno samo da se kupo-prodaje, promet, ne ide li cijena gore-dolje, no naravno kad ide gore-dolje tad špekulanti uljeću u rizik-kocku, tad se vrti para, dok je stabilno, manje rizično no time i manji hype-navala-promet i tad nije zanimljivo špekulantima, pri čemu bi svi radije na ruletu u sekundi dobili pogodak-zaradu mada znamo da je rizik kao jackpot-lutriju, nego godinama zarađivali radom neki postotak tog iznosa.. to je ljudsko ponašanje, oportunizam, rizik sukladan mogućoj nagradi-mamcu..

.. ovaj odlomak služi samo distinkciji vrijednost (robe) i cijeni, dok je cijena novčani izraz vrijednosti robe, a roba je proizvod namjenjen prodaji na tržištu, dok je kapitalizam-tržišna privreda.. ok? :)

-roba tako ima neku cijenu, to ćemo sad smatrati = vrijednost, stvarnoj.. ok?

-ako je cijena RX-a recimo 100 (nečeg, eura, dollara, yena-yuana-lipa-lira-centi..) cijenu ćemo oznaćiti kao Crx=100. ok?

-tad, ako ja kao kupac za 100(nečeg) kupim, dobijem u posjed-vlasništvo, to nešto, dobio sam ekvivalent, vrijednost za vrijednost, tj u robnoj razmjeni bi to bilo zlato-krzno-drvo-paradajz.. ili ekvivalent, vrijednost za vrijednost, dok novac u to uvodi cijenu koja teoretski odražava vrijednost.

-ako mi netko sponzorira, da popust, rabat, subvenciju.. tad ja kao kupac umjesto 100, platim recimo (logično niži iznos) npr 90-nečeg, za onu robu koju bi inače platio 100 tog nečeg.. jasno da sam ja tad dobio extra-vrijednost, profit, zaradu, višak.. dobio sam za isti novac više robe ili za manje novca istu robu, tj to je samo stvar indexa što ćemo proglasiti odnosom ili bazom kao i to što nam je cilj kupnje, povoljnije-niža cijena ili više robe .. može i oboje, može bilo što u rasponu. .. ok, razumljivo? važno, sponzorirana-poticana-popust cijena je realno niža od one stvarne-nominalne-referentne.. jer netko nešto potiče-podupire-stimulira-.. daje subvenciju, popust, rabat.. pri čemu je svejedno radi li to država, trgovac-akcijskom prodajom ili netko treći, tj nas kao kupca ne zanima tko je sve u lancu proizvođača robe i tko s te strane daje taj popust-rabat.. zanima nas cijena, ono što mi plaćamo, vrijednost-količina, paritet.. zarada ili teoretska ekvivalencija u razmjeni, suprotno od blesavog ivice koji u svakoj trampi gubi do gubljenja sira na nizbrdici u odgovarajućoj švabskoj bajci za djecu kojom uče kako trgovati, ..

-u ovom članku, kina-država, subvencionira.. plaća dio cijene, plaća dio onog što bi kupac platio u punom iznosu cijene.. tj time kina direktno 'meni' (kupcu) da taj iznos-novac.. no ne direktno, tj nije mi dala novac pa da njime mogu kupiti nešto na tržištu, čokoladu (neki drugi proizvod, koji nisu oni proizveli, sponzorirali..) jer bi to bilo kranje glupo za interes kine i njenog proizvođača koji ne bi imao korist a država samo potrošila dio poreza-novca koji je meni darovala.. tj to je popust za kupnju te sponzorirane robe, ne neke druge, nego te robe tog priozvođača, time postoji interes zašto to rade, oboje, kina-država i proizvođač, tj proizvođač tako lakše-sigurnije proda, konkurentnija-niža cijena (pri čemu je vrijednost i dalje ista).. dok država tako oisgura da će svi viškovi koje proizvođač proizvede biti prodani, da će se ciklus-krug nastaviti, tj ima interesa-koristi, kao za npr plaćenu reklamu koja zapravo nema veze s robom no ima s prodajom te robe jer se naprosot bolje-više prodaje, postaje hype-trend-traženo.. i reklama je trošak no svaki biz ulaže u reklamu jer poveća zaradu, više plus nego minus-trošak.. i iz istog razloga to radi i kina poticajem-subvencijom svoje robe za izvoz, pri čemu dobije devize, osigura ciklus proizvođaču i nastavak biz-rasta... bez tog poticaja bi možda-vjerojatno ciklus usporio.. i tad zapravo veći minus, kao u primjeru za plaćanje reklame.. veći minus-plus, razlika-korist.. i zato to rade.

-no bottom line, kina meni-kupcu daje dio novca-cijene-vrijednosti.. tj prodaje RX po Crx za -10 tj 90, što je povoljno, u bilo kojoj trgovini ako je vrijednost-cijena 100.

-time kina pomoć-poticaj daje meni.. no i sebi, tj svojem proizvođaču, jer igra je u tome da i u drugoj državi uvoza posotji proizvodnja-proizvođač iste robe, cijene.. i da će tad kinez ostati bez posla, ciklus.. time i država bez poreza i to je s te strane investicija kine no (barem kratkorično) moja direktna koristi. ok?

-kad nije koristi? nije u daljnjim ciklusima, kad moj domaći proizvođač zbog tog stavi ključ u bravu, stečaj-propast, jer nije prodao robu, tad nema plaće radnicima, nema poreza, nema vrtića-škole.. dok imam višak 10crx-a no sve ostalo kroz vrijeme nestane, platim više kupljeno jeftinije, tj plati društvo, ne ja direktno nego tek posljedično ako do tog dođe.. .. no ako ne dođe? tad je to čista korist kupca, bez negativnih posljedica, tj hr-država s tim nema skoro ništa, nit što proizvodimo, nit nam je to tad konkurencija, dok naprotiv, zapad-kapital, outsorucao proizvodnju u kinu, zarađuje dalje-više, no ostatak države-građani ostaju bez posla, poreza, .. standarda, koji u kini raste, u zapadu pada.. pri čemu vlasnici biza zarađuju više, pa njima ne smeta, naprotiv.. ajfon? tko u tome puši? pa puše redneckovi middlewesta koji ne znaju zašto čeličane, pogoni, radna mjesta nestaju, misle da su mehikanci pojeli radno mjesto i da će im ograda pomoći, misle .. ne misle, ratuju po svijetu, no usa-ujko to može jer ima dollar, jer koliko god ga štampa svi će kupiti, mada je komad papira, jer im taj dollar treba za trgovinu pa recimo da saniraju ceh koji ujko napravi, dok usput ratuje po svijetu i nastavlja biz, no ostali nemaju taj status, supervelesile i dollar, pa mada i eu želi nešto takvo, nije eu=usa+uk..

-bez nastavka u geopolitiku.. vraćamo se na poticaje-novac-cijene..

-kupac, građani zapada, kupuju robu i u interesu im je platiti manje, dok kina subvencijama spušta cijenu i to nam ide u prilog, dok naravno politika koju potiče biz loby, ona druga-domaća proizvodnja naravno to ne želi + ujko, tj klasični antagonizam interesa, dok politika to kao radi za nas, radi za njih, krupni kapital.. koji je podsjetnik outsourceao biz u kinu, pa zarađuje duplo, tj s jedne strane domaće poticaje i 'otpor kini' kao i 'pravedni trgovinski rat zapada'.. dok istovremeno tamo dobiju subvencije kine kao tesla.. onak, dupli oximoronizam, no politika i mediji to prenose, ponavljaju a recneckovi uključujući autora članka u to vjeruju, kao što vjeruju u marsovce-a51.. :)

-pogotovo jer ta priča treba uvjeriti nas-kupce da biz-interes to radi zbog nas, da nas eto štite od jeftinijeg, pa to rade tako da npr nabiju carine-duplo-više.. dok sitnozubi u extazi sretno kliču, mada su oni ti koji plaćaju cijenu-ceh, pa onak kog se štiti i od koga-čega.. uz podsjetnik da su outsourceali u kinu kao ajfon..

-naravno, trgovac-proizvođač želi porati svoju robu skuplje, zaraditi više, sasvim suprotan interes od kupca, no nalazimo se s iste strane, granice, dok je društveni interes zajednički.. tj trebao bi biti, osim što nije, pa tako građani plaćaju.. plaćaju poreze, parkinge, račune, cijene svega, .. dok kapital-korporacije, ne ili ne baš ili kako-kad.. pa imamo primjere irelandije-poreza uz nebrojene offshoreove i paname, pranje, legalno.. kao i dogovor o nekom globalnom porezu koji su oni dogovorili i u smijehu se razišli jer od tog stoljećima neće biti ništa mada bi tad teoretski kompanije izgubile legalnu mogućnost offšoriranja tj utaje poreza.. dok je domaći banalan primjer npr pogledati reg.tablice s oznakom DA .. vozila koja voze zg-st-zd.. vozila u vlasništvu kompanija-telekoma, vozila koja ne vide DA osim u papirima.. i to je ok, legalno, mada je istovremeno utaja poreza, naknade za ceste itd.. no mada benigno-zanemarivo, to je klasičan primjer velikih-kompanija koje to mogu, pa tad to i rade, dok za njih kao da zakoni ili granica ne postoji, bilo gradska-lokalna bilo globalna-tržišna-porezna.. i klasično uvjek kukaju o gubitcima, kad treba dobiti poticaje, dok dijele bonuse i jahte managerima-ceoima-direktorima, čak kad banke sanira ujko državnim-poreznim novcem, što je inače u suprotnosit s ujkinom idiličnom doktrinom, no nakon što je probao, omililo mu se, pa nakon regana nema tog što neće nekako staviti u džep, pri čemu će vikati da to radi u interesu građana, onih rednekova, koje treba svake 4god za križić (ili glas-potpis, ovisno znaju li pisati..) a u međuvremenu ih odkanta i koristi mehikance, kineze, dok štanca ajfone-tesle i brani slobodu.. svoju, tj alcapone je jednako branio svoju slobodu ili tako nešto :)

-kina subvencionira.. i to kupcu-građanu neke države smeta? ili smeta konkurenciji? onom tko istu robu naplaćuje više-skuplje? što je u interesu kupca-građana? .. istina, dugoročno, ciklusi, u interesu mu je imati uređeno društvo, ceste-škole a to ide iz poreza, proizvodnje, robe i usluga.. tj mora se nešto raditi-proizvoditi, inače nema novca-standarda, no to ne znači da je kina problem, nego naprotiv, domaći kapitalci su problem, raspodjela-odnos plaća-prihoda radnika i ceo-a, kao i outsourceanje koje se vrati kao bumerang, no za to nisu krivi kupci nego vlasnici koji su jednostavnom matematikom otišli u kinu jer im je jeftinija radna snaga, posao.. tj oni nisu gledali na patriotizam dok je novac u džepu.. gledaju kad se njihov interes ugrozi, no to tad nije patriotizam nego zloporaba, varka, laž.. no vlasti-mediji su naravno dovoljno podmazani interesnim lobijem da će to propagirati-ponavljati a rednekovi vjerovati.. pa će im za sve biti krivi žuto-koso-oki.. ne domaći, john, štef, fritz, mujo.. nego kinez i kina, .. koji mu prodaju jeftinije ono što mu domaći-patriot prodaje skuplje.. go-figure, .. čudna matematika u čudnom svemiru i čudnim vremenima, novo-normalno..

-ako ja ili netko u npr hr ne proizvodi npr miša (za pc).. zašto bi meni ili tom nepostojećem proizvođaču smetala-škodila kineska subvencija proizvođaču-izvozniku iz kine na trošak kineske države-poreza..? umjesto 100 nečeg, platim 90.. i to je za mene loše? koji rednek ili amer to ne može skontati, ako zna brojati na prste? .. istina stvar se mijenja ako je to konkurencija, ako ja tad ne mogu prodati svoju robu.. no to je tržišna privreda, pravila igre, kapitalizam.. pri čemu i dalje ostaje da će onih -10 popusta platiti kina-kinez tj ako je realna cijena viša, niža je povoljnije kako god računali neovisno moje-tvoje interese.. a ako već ne proizvodimo tog plastičnog miša, tad kad ga kupimo-platimo, višu ili nižu cijenu, to trebamo raditi kao investiciju, kao biz, pa ako se tim mišem nešto radi, zaradi, tad je to dobra investicija, npr u rad-acad-a, design, programiranje.. bilo što .. pa i zabavu, gaming.. tj tisuće artikala nemaju 'pravu svrhu' npr sladoled, čips.. sokovi kao cocacola, cigarete... film-glazba.. no istovremeno su biz koji vrti milijarde, nogomet, bilo što.. tj u tom kontekstu, ako kinez proizvodi miša, to je super, mi ćemo kupiti miša, za siću, napraviti cocacolu i prodati kinezu, pri čemu će on i dalje raditi sav posao, bocu, vodu, .. plaćat će samo crveni logo-natpis i to daleko više od cijene miša, kao što će plaćati za kino-ulaznicu ili posjet muzeju u parisu-londonu pa i samo gledanje tornja ili šetnju po dubrovačkim zidinama.. plaćat će kinez turizam, dok će nam prodati jeftinijeg miša.. u čemu je problem? konkurencija? cijena? tko se buni protiv subvencija kine, kupac ili konkurent-kapitalac, isti onaj ili njegov 'brat' koji je oustsourceao biz u kinu i možda nam on prodaje tog miša.. ili ajfona.. jer roba je roba, nevažno koja, kao što je cijena samo cijena a ako mi netko nešto proda jeftinije to je tad konkretna korist (osim u dumpanju, kao cilju uništavanja konkurencije, no za to postoje mehanizmi, kazne..).

-bune se proizvođači automobila, jer kinez proizvodi jeftinije.. a ja sam kupac, pa mi to smeta točno zašto? odnosno većina građana bilo koje države-regije-unije je proizvođač automobila ili kupac? što je tad demokratski interes većine uz slobodu, slobodno tržište itd..? Ima li tesla poslovne veze s kinom? Kome je tad autobiz konkurencija? .. a država me eto štiti tako da na jeftiniji auto iz kine udari carine-porez, pa me umjesto 90-nečeg, ispadne 180 tog nečeg.. jer su podigli duplo, ok karikiram udio carine u cijeni :) no za rednekmatematiku je ok.. :))

 Ne. To je kapitalizam, free market i sl. 

p.s. neznam koji su gori oni sto se ljute sto su kinezi poceli igrat po zapadnajckim "pravilima igre", ili ovce koje to ne razumiju pa drame kako nije fer to sto kinezi rade 

 Logican cilj kapitalizma je kapital zastiti od poreza i prebaciti sve troskove na rad. Iako je ekonomija "zajednicka posuda" pa mislim da jednostavno nije moguce prebacivanje cijelog tereta na rad bez ikakvog utjecaja na kapital, posto su ekonomski povezani, ne sprijecava ih da to ucine efektnim koliko je to moguce. Men samo cudi sto to ljude radnike cudi. 

p.s. poticaji su takoder jos jedan od mehanizama koji koriste u svrhu zastite kapitala. Iako bi pitao kakve veze imaju poticaji sa idejom kapitalizma? Cesto me cudi kako ne cudi ljude radnike kada privatni kapital dobije poticaje. A smeta ih socijalna pomoc i sl. 

 Nebi stalo ni na 16K.

notloB kaže...

Sorry na ot, zanima me tahničko pitanje, jel' stane cijeli tekst plahte iznad odnosno na slici ispod...

 ... na 2k monitor koji namjeravam uskoro kupiti, 1080p je nedovoljan...

 Stane, čak i kad je zoom na 110%.

Na 125% već ne stane 

Edit, ne znam kaj ovaj uploader zeza, ne pokazuje mi screenshot a stavio sam ga:

Nema sad nazad, pitao si i idu odgovori.

Imaš i opciju da držiš Ctrl taster i kotačićem na mišu podesiš zoom stranice tako da ti stane cijeli tekst na displej.

.. eto, u svakom zlu nešto doborg ili nova mjerna jedinica čitljivosti ekrana... ''koliko ihusha?''

.. što će eliminirati američanske mjerne jedinice kao nogometni stadion pri čemu naš-njihov nogomet nije baš isti, ili koliko slika stane na cd-stikić-storage.. pa i do renejmanja novinarskih uradaka koji vuku iz doba 4k (broj slova u prosječnom a4 formatu, margine, prored.. 62x60..) što se naziva kartica texta, primjerenije jer je novo doba, multimedija, pixeli, slike.. neovisno o tipu slova-fontu kao i prilagodljivo uredničkoj centrimetraži na metre kad treba popuniti neki spacer-prostor ili zakrpati rupicu predviđene reklame koju netko nije platio.. :)

-jedino što je to relativno velika mjera-količina, .. kao kilo-gram-tona.. pa se u startu preporuča krenuti s kibi-ihuševima 2-na-osmu, ili byte-bit /osmine, npr 1/8 ihusha, milihush koji bi bio = ex.kartica ..

-ostaje mi još osnivanje vjerske sljedbe, poraditi na promidžbi lika i djela, par izmišljenih anegdotalnih zgoda (kuhanje svinjske glave je raubovano, 40 dana u pustinji.. mudrosnice, .. najvjerojatnije ću izabrati nešto budistički, onako mudro sjedim i to je to..), nakon čega brandiranje i zaštita oznake, koju će za upotrebu plaćati svi mediji, digitalni i oni drugi, globalno, kroz zamp i donacije crvenom križu.. dok ću se ja posvetiti filantropiji, fokusiran na jednu osobu, sebe.. :)

hebate ovdje moram pitat GPT da mi izvuce bit u 2-3 recenice 🤣🤣