Osnovni račun postaje besplatan, ali Zagrebačka ba

Prosječna mjesečna naknada

Francuska 3,5 €
Italija 6 €
Njemačka  5 €
Velika Britanija 0 GBP
Španjolska 5,5 €
Švicarska 7,5 CHF

Hrvatska (ZABA) 11,50€

Obzirom da je 7,5CHF=8.05 Eur uvjerljivo vodimo za 3,45€! 

Bilo je slučajeva gdje su računovodstva privatnih poduzeća/obrta isplaćivala plaću radnicima na ruke, a onda ispalo da im nisu plaćali mirovinsko osiguranje. Ovako je to odmah onemogućeno u startu.

kad sam otvarao supersmart račun, ne sjećam se da sam išao u banku da ga aktiviraju, išao sam samo kad sam promijenio osobnu, ažuriranje podataka ne može online🤦‍♂️

 Mislis da je danas drugacije? Pa ne sortira banka bruto2, bruto1 i neto radniku nego poslodavac. Uplatim ti placu na racun i ne uplatim doprinose. I dalje je moguce i radi se.

-tko ti je rekao da je žiro jednak tekućem? to može reći osoba koja ne zna ništa :)

-žiro je obvezan za poslovanje-biz, npr isplatu, pod kontrolom porezne.. tekući nije, tj ne plaćaš pdv ... tako kad si privatnik-honorarac, plaća mora doći ('sjesti') na žiro, pri čemu se može automatski prebaciti na tekući.

-mogućnosti su jednake, kao što su jednaki svi bankomati, novčanice, no nije isto .. naprosto poslovno mora ići kroz žiro, dok su mogućnosti samog računa recimo iste jer mogućnosti zapravo nemaju nikakve veze s nazivom računa ili poreznim pravilima, pa se kao naziv paketa to može nazvati npr poslovni račun.

-zatim smo imali npr kunski, devizni transakcijski-valutni račun, sad smo euro pa naizgled ne treba devizni, no uloga mu ostaje za poslovanje s devizama (ne euro) kao multivalutni račun. Opet i ti računi postoje s razlogom kao i nazivi kojima ih razlikujemo, što će reć za sve postoji razlog :) dok onaj tko ne koristi ne mora ništa znati o bilo čemu, no tad se takvu osobu ne pita nego onu koja nešto-sve zna..

-tema.. da, naplaćuju sve-svašta, transakcije, dok po eu-državama gdje banke posluju ili im je sjedište u pravilu nema naplate transakcija dok je mjesečni 'trošak' računa podjednak..

.. tj postoje razni 'paketi' (jednako kao za telekome-mobitele, vrste kruha-peciva itd..) pa tako imamo npr student i penzić pakete, obične, poslovne.. u kojima je u mjesečnom trošku uračunat neki broj transakcija od nula do neograničeno ili neka dodatna usluga, npr šlepanje auta, vodoinstalaterski radovi.. poslovi koji s bankom nemaju veze no prodaju se kao svaka druga roba-usluga-paket..

-u čemu je priča s 'osnovnim' računom.. pa u tome da je 'digitalizacijom' svega, promjenom platnog prometa s keša i isplate novca na šalteru firme ili banke unazad nešto desetljeća došlo do tranzicije, kartice (bankomati).. i da su sad sve plaće isključivo preko računa, žiro-tekući, tj tekući je postao obvezan-nužan za bilo kojeg zaposlenog građana kako bi mogao primiti plaću, mada on sam nikad (teoretski, njegov izbor) nije želio biti klijent neke banke.. 'mora' tj to je dio tranzicije (u doba torbarenja, rata, firme za kunu..) su to banke tako 'sredile' s vlašću.. pa je tako pojedina firma jednostavno postala partner neke banke, ne osoba-zaposlenik, nego firma i tad je radnik morao izvaditi račun u toj banci kako bi primio plaću.. morao, kao bitna razlika od željeti-htjeti, izbor, kao i oko tog koja banka (slična igra je s npr 'konzumovim bonovima'..).

-no na kraju bi osoba izvadila neki račun, u nekoj banci.. pa to možemo recimo pustiti..

-važnije, trošak, cijena.. podsjetnik na telekome zbog sličnosit, tj svaki mjesec slanje papirnatog računa a to je trošak+posao (printanje i slanje poštom, cca 10-15kn po računu, recimo 1-2€). Telekomi su nam tad nudili-mamili na elektronički račun, emailom.. umjesto papirantog, jer time je njima povoljnije, praktički đabe (dok se samo izdavanje računa ne može zaračunavati kao stvaka u bilo kojem kupoprodajnom odnosu, račun ne može biti račun za račun.. jasno?) :) .. to je naprosto trošak poslovanja kao smeće-struja.. i ako tog troška nema, tad je to ušteda za izdavatelja računa.

-sličnost, šalteri su poslovni prostor, trošak, kao i djelatnik na šalteru radno mjesto.. to su veći troškovi od samog slanja računa poštom, tj prebacivanje na kartično poslovanje je daleko veća ušteda za banke nego što je za ostale elektronički račun.. i u početku je to naravno bilo đabe, tj to je već banci jeftinije nego imati fizičku poslovnicu, šalter i djelatnika.. no u to doba 'normalnog' početka smo mi bili u ratu, tranziciji i divljozapadnom odonosu s bankama kao sanader-hypo i sl.. i za razliku od zapada-ostakta svijeta, mi smo od društvenog-ex.soc-državnog vlasništva prešli na klasičan kapitalizam, tj nisu bivše firme bile klasično vlasništvo pa da je vlasnik ugovarao nešto s bankom i da ga je banka recimo 'mamila' pogodnostima, popustima-benefitima, kao što nas danas za sve usluge u bilo kojem poslu mame reklame npr telekoma ili banke.. mi to nismo imali, 'tranzicija'..

-pa je tako našim bankama (točnije 'našim', jer su strano vlasništvo) je najnormalnije naplatiti sve što se sjete, pri čemu se u svakom poslu može sve naplaćivati.. i to je ok, no fali im dio priče kao trošak i usporedba s ostatkom svijeta..

-pa tako sad kad se napokon država sjetila reći bankama da se osnovni račun ne smije naplaćivati, oni podignu ostale troškove-naknade.. kao transakciju, a bez transakcije je račun besmislen, ...

-još jedna sitnica, razlika.. npr zagreb i ostali, zg-holding, pošto je holding, jedan račun za komunalije, time direktno ušteda ovisno o lokaciji, pa tko živi u zg plaća jednu tansakciju dok ostali građani bez holdinga za iste usluge dobiju iste račune ali pojedinačno, ne sumu-jedan.. i plaćaju linearno toliko puta naknadu transakcije po pojedinom računu. Sitnica, no nakupi se (i primjer kako je holding zapravo dobro okrupnjavanje osim malverzacija, uhleba i sl.).

-što se dogodilo kad je prije par godina došlo do skoka cijena hrane, kruh-ulje..? država je ograničila cijenu kruha.. no to je 'osnovni' (svejedno, kruh-ulje-mlijeko.. ili kartični račun, obje su robe bez kojih ne možemo..) pa u trgovinama u pravilu nema tog 'državnog-jeftinog' kruha, no imamo tisuće ostalih, s mrvicama, bez mrvica, smeđi-bijeli-crni-zeleni.. no njie osnovni.. mada je to sve kruh-pecivo, no tad se ograničenje na njih ne odnosi i cijene idu gore, odnosno realno država može trubiti dok ne može ništa konkretno bez recimo robnih rezevi kojima bi tad ušla u tržište... i za razliku od cijene goriva koje mora biti 'isto', ostale robe se razlikuju po boji-sjemenkama-... ili naizvu penzić-student.. mada su sve to 'isti' računi, nema funkcionalno razlike, osim u paketu koji uračunava manje-više broj transakcija i 'benefita' u mjesečnu cijenu-trošak...

-ministar-vlada koja kreće u to da će 'pritisnuti' banke troškom osnovnog računa? .. ne zna da su banke dovoljno 'ljigave' da iskliznu? .. tad je naivac :) .. odnosno, jednako kao kad je pdv na hranu snižen, nije rezultirao nižim cijenama na policama za tu hranu nego je to otišlo u džep trgovine.. populističke mjere-parole, besmislene u 'tržišnoj ekonomiji' pri čemu smo bliži divljem zapadu nego zapadu kojem težimo... pa i po cijeni transakcija i eu matičnih država u kojima su kao u primjeru (tablica u članku) bez troška naplate transakcije, dok su nam mjesečne naknade podjednake-iste, tj koristim više računa i vidim-znam-plaćam..

-i sad ono bitno.. što mislite da je 'važnije'? osnovni račun bez naplate dodatnog troška ili cijena pojedine transakcije? odnosno pogledajte eu-države i tablicu.. pa ponovo, što ministar gura-traži i što smo dobili kao rezultat?

-dakle, da je obrnuto, da je 'normalno', tad bi naš ministar tražio ukidanje tih troškova transakcija, po uzoru na eu-matične države, po osnovi jednakosti.. jednakosti eu građana u eu uniji, u svemu.. no naravno ništa od tog, ni u audiovizualnom dijelu se to nije moglo, prejaki lobiji druge strane, interesi.. zabavna industrija ili banke.. pri čemu eu-zapad ima nulu cijenu transakcije, dok smo mi taj dio propustili recimo ratom i torbarenjem-pretvorbom, slično kao što su prodane ina-telekom.. obiteljsko srebro (i đabe sad žaliti..).

-što se po svijetu radi, razvija.. npr transakcijski eu račun koji eu recimo želi-planira uvesti, kojim bi se eliminirao kompletan trošak, trenutno transfer itd.. plan eu, ... a mi? naš ministar to ne zna, ne vidi? rekao bi da laje na pogrešno drvo, tj traži pogrešnu stvar od banaka a pošto nije tumplek koji o ekonomiji ne zna ništa, tad mi je još teže prihvatiti da je to slučajno, odnosno, kao i ostali primjeri gdje nas država štiti od visokih cijena, beskorisno, jer sve plaćamo isto ili više u odnosu na eu, osim energenata-goriva što država u superizbornoj godini radi iz sasvim drugih razloga, no što idućih godina kad tog razloga neće biti? .. poželjet ćemo da su izbori svaki drugi dan :)

edit: ili drugačije pitanje.. što je važnije za npr internet-liniju pakete, brzina-optika, cijena paketa ili naplata po prometu vs flat.. kao i eu roaming za mobitel, usporediti sličnosti-razlike i zaključiti..

Zar ti mislis da placa ekipa sve na vrijeme? Zar ti stvarno mislis da ce ti poslodavac koji nije dao placu dati potvrdu o tome da ti nije dao placu? Idemo malo nazad u stvarnost.

Sve dok su oni "duzni" nesto raditi, mogu to i ne raditi.

 -žiro je obvezan za poslovanje. (ne piše za isplatu plaće.. a plaća je već dvojno kontrolirana, firma-eporezna i knjiži se kroz račun banke pa je to dovoljno, tj radnik ne prima plaću na žiro ako se to misli, prima ako nije zaposlenik firme.. i tad firma ne obračunava poreze, olakšice i sl. nego isplaćuje trošak dok osoba koja ima više od jednog izvora prihoda, ne samo plaću, ima obvezu godišnjeg prijave porznoj.. i tako je opet svejedno jel honorar-vanjski i sl primljen na tekući-osobni ili poslovni-žiro, svugdje je oib, podatci.. i prati se naravno sve kao što i svaka veća transakcija tekućim ide na automatsku provjeru i sl.).

-firme, poslovno.. poslovanje obvezno mora preko žiro.

-isplata plaće nije biz, osobni račun=tekući.. i tad su već svi porezi obračunati-naplaćeni, da nisu moralo bi ići na žiro..

-osoba ne treba žiro, za osobne potrebe.. nema potrebe :) tj ima samo kad posluuje kao firma, npr knjiženje predporeza ili pdv-a.. dok maloprodajno-osoba (fizička) uvjek plaća sve s pdv-om itd.

Osnovni račun + internet bankarstvo za 0€ ??? Neloše.  

To je to! Ne kužim jedino zašto su stavili rečenicu "Naknada za ugovaranje i vođenje Osnovnog računa ne naplaćuje se za socijalnu kategoriju potrošača.". Pretpostavljam da mute vodu pa da netko pomisli da ipak ima neke naknade ? E koji su to igrači.