I sad kad bi bilo političke volje i pameti, netko bi prisilio INAu da pretvori rafineriju Sisak u regionalni centar za reciklažu plastike na spomenuti način i udahnuo joj novi život. Ionako ničemu ne služi i svi čekaju samo da umre
čemu? u beču to jednostavno spale u fernwärme i evribadi topla voda i grijanje za džabalesku. 
Dakle ovdje dobijamo (u najboljem scenariju) duplo skuplju plastičnu sirovinu bez sintetičkog goriva. To može biti konkurentno i dobro samo kod ekonomskih analfabeta i pseudoznanstvenika iz sekte Crkva Presvetlog Zatoplenja.
Ja rekoh
Ili samo restrukturirati sustav povrata ambalaže.
Jer ovak daju 7 centi za svega desetak ili par desetaka grama plastike, da se to usmjeri jednim dijelom na prerađivače bilo bi računice.
Ili samo restrukturirati sustav povrata ambalaže.
Jer ovak daju 7 centi za svega desetak ili par desetaka grama plastike, da se to usmjeri jednim dijelom na prerađivače bilo bi računice.
S respektom - ne slažem se.
Ovdje je riječ o preradi već prikupljene plastike - samo po sebi je preskupo. Ako im otmeš pare i umjetno povećaš cijenu djevičanske sirovine, oteo si kupcima a proizvođači će i dalje koristiti isto.
U cijeloj ovoj papajzjaniji oko sortiranja otpada uopće nije problem u prikupljanju - već u ponovnoj upotrebi. Čak i PET koje se u teoriji može pretapati beskonačno puta u praksi nije iskoristiv jer je uvijek dovoljnoi boje, ljepila i gluposti da ne možeš dobiti piočetnu prozirnu masu - nikad više.
Realni postotak ponovne upotrebe je oko 10% u Njemačkoj kojoj je izmislila recikliranje plastike.
Jednom treba reći - ovo je bila kriva ideja, idemo smisliti nešto drugo jer sada samo gubimo vrijeme a u konačnici se gotovo sva plastika spali.
S respektom - ne slažem se.
Ovdje je riječ o preradi već prikupljene plastike - samo po sebi je preskupo. Ako im otmeš pare i umjetno povećaš cijenu djevičanske sirovine, oteo si kupcima a proizvođači će i dalje koristiti isto.
U cijeloj ovoj papajzjaniji oko sortiranja otpada uopće nije problem u prikupljanju - već u ponovnoj upotrebi. Čak i PET koje se u teoriji može pretapati beskonačno puta u praksi nije iskoristiv jer je uvijek dovoljnoi boje, ljepila i gluposti da ne možeš dobiti piočetnu prozirnu masu - nikad više.
Realni postotak ponovne upotrebe je oko 10% u Njemačkoj kojoj je izmislila recikliranje plastike.
Jednom treba reći - ovo je bila kriva ideja, idemo smisliti nešto drugo jer sada samo gubimo vrijeme a u konačnici se gotovo sva plastika spali.
Osnovni problem plastike nije kemijsko-tehnološke naravi, već sistema u kojem živimo.
Plastična ambalaža omogućuje masovnu prodaju u različitim strogo definiranim mjerilima, što je bitno za ono što se u ekonomiji zove segmentacija tržišta (aviokompanije su profesori-doktori za to - ovisno o deklariranom tipu sica, dva cm više prostora za noge ili terminu letenja jedan te isti let istim avionom može koštati do 100 puta skuplje/jeftinije). Cilj segmentacije tržišta je maksimizacija profita, odnosno "za svakog ponešto", tojest penetrirati u ekonomske i socijalne stratume i prodati svakome isto (drukčije upakirano), ali po različitim cijenama koje ta ciljana skupina može podnijeti.
Ti doslovce nikada ne plaćaš robu u dućanu po cijeni količine koju kupuješ, već po cijeni ukupnog marketinškog paketa, a za robe široke potrošnje u to spada i pakiranje. A plastika je zahvalna jer ti možeš napraviti posude raznih veličina i oblika da gađaš ciljano skupine po platežnoj moći i svijesti o "svome ja" (The 'Me' and the 'I', Symbolic Interaction and the emergence of self, George Herbert Mead, The dialectic of 'self' and other (sociologyguide.com)). Pa će netko za istu količinu nečega platiti X, drugi 3X, a netko 0,1X cijene.
Zašto se ne bi cola prodavala u rinfuzi, ili sir, ili čokolada (pogledajte pakiranje Ferrero Rocher čokoladica i što kod tih par pikograma čokolade plaćaš - ideju o "ekskluzivnosti" te čokolade - napravi ih se godišnje "samo" par desetaka milijardi - koja proizlazi iz ukupnog pakiranja i reklama, ili stvarno samo čokoladicu) ili pivo ili dvopek, ili marmelada itd?
Umjesto toga imaš mala pakiranja, velika, "obiteljska" pakiranja, pakiranja za restorane, pakiranja za općinstvo, za ovo i ono.
Plastična ambalaža stoga je izuzetno praktično rješenje da ti se ista stvar proda na više načina i većoj demografskoj skupini uz najveći mogući izračunati profit nego kada bi Ferrero Rocher prodavao na kile ili Fantu prodavao na litre i da svako dođe sa svojom košarom ili demižanom (pa ako su ove od plastike i stalno ih koristiš onda su stvarno reciklabilne jer ih koristiš više od jednom).
I zato nema teorije da iskorijeniš plastičnu ambalažu, a sva priča o recikliranju i "osobnom ugljičnom otisku" (Big Oil Coined ‘Carbon Footprints’ to Blame Us for Their Greed (gizmodo.com)) je samo maštarija i mitologiziranje stvarnosti bilo kakva solucija stvarnog problema koja se ne bazira na stvarnosti nego na mitologiji ne može taj problem riješiti.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ja rekoh
... sve stoji, ali ipak ju treba prikupljati, ako ništa drugo da se zbrine ne jedniom mjestu dok se ne iznađe pravo rješenje...
sjećam se, ima tome skoro i 30 g. kad su uveli kaucije za plastične boce, na ulazu u Ždalu (mala Mađarska u Prekodravlju) se odmah otkopala i ispraznila brat-bratu 6x100 m rupa, u kojoj su na metar dubine pobacali hrpu plastičnih boca i fino zavaljali traktorom...
nije baš plastici mjesto u zemlji, vodi, ai opčenito u prirodi, ipak je umjetni materijal...
S respektom - ne slažem se.
Ovdje je riječ o preradi već prikupljene plastike - samo po sebi je preskupo. Ako im otmeš pare i umjetno povećaš cijenu djevičanske sirovine, oteo si kupcima a proizvođači će i dalje koristiti isto.
U cijeloj ovoj papajzjaniji oko sortiranja otpada uopće nije problem u prikupljanju - već u ponovnoj upotrebi. Čak i PET koje se u teoriji može pretapati beskonačno puta u praksi nije iskoristiv jer je uvijek dovoljnoi boje, ljepila i gluposti da ne možeš dobiti piočetnu prozirnu masu - nikad više.
Realni postotak ponovne upotrebe je oko 10% u Njemačkoj kojoj je izmislila recikliranje plastike.
Jednom treba reći - ovo je bila kriva ideja, idemo smisliti nešto drugo jer sada samo gubimo vrijeme a u konačnici se gotovo sva plastika spali.
Ako je riječ o preradi već prikupljene plastike u ovom slučaju, onda je situacija idealna.
Išao sam baciti oko na rad, i u slučaju da je sirovina besplatna (u slučaju sortiranog otpada iz sortirnice) i pri makskmalnoj utilizaciji, cijeli proces može generirati polistiren za cijenu manju od tržišne.
https://ars.els-cdn.com/content/image/1-s2.0-S1385894724035666-gr8_lrg.jpg
A sortirnicu ionako plaćaju građani, i ona sama po sebi pozitivno posluje, pa u slučaju kombiniranja u jedan sustav bi čak bila i ekonomska računica, i u slučaju da se to radi na razini država, čak bi i pučanstvo imalo ekonomske koristi.
Ali bitno da se milijarde iz EU fonda ulupaju u projekte "farbanja tunela" i slične...
Željko Vela: Phillip Lahm jedini ima dres s dugim rukavima ---- Srećko Bogdan: Zima mu je, jer je mali
Ako je riječ o preradi već prikupljene plastike u ovom slučaju, onda je situacija idealna.
Išao sam baciti oko na rad, i u slučaju da je sirovina besplatna (u slučaju sortiranog otpada iz sortirnice) i pri makskmalnoj utilizaciji, cijeli proces može generirati polistiren za cijenu manju od tržišne.
https://ars.els-cdn.com/content/image/1-s2.0-S1385894724035666-gr8_lrg.jpg
A sortirnicu ionako plaćaju građani, i ona sama po sebi pozitivno posluje, pa u slučaju kombiniranja u jedan sustav bi čak bila i ekonomska računica, i u slučaju da se to radi na razini država, čak bi i pučanstvo imalo ekonomske koristi.
Ali bitno da se milijarde iz EU fonda ulupaju u projekte "farbanja tunela" i slične...
Sve bi štimalo kad bi sortirnica mogla raditi besplatno, ali ništa nije besplatno pa tako ni rad sortirnice koju bi platili građani. Na kraju krajeva, između sortirnica bi izbila konkurencija i oni bi htjeli zaraditi, ako ništa drugo njima će spalionica platiti sirovinu.
S druge strane, ako gledamo da nije održivo nezbrinjavati tolike ogromne količine plastike, to nas košta i mora nas koštati. Treba uvjetovati postotak reciklata pa će tržišni mehanizmi posložiti ostatak. Cijena će biti veća nego sada, naravno, ali će se barem inicijative svih aktera posložiti u pravom smjeru.
... sve stoji, ali ipak ju treba prikupljati, ako ništa drugo da se zbrine ne jedniom mjestu dok se ne iznađe pravo rješenje...
sjećam se, ima tome skoro i 30 g. kad su uveli kaucije za plastične boce, na ulazu u Ždalu (mala Mađarska u Prekodravlju) se odmah otkopala i ispraznila brat-bratu 6x100 m rupa, u kojoj su na metar dubine pobacali hrpu plastičnih boca i fino zavaljali traktorom...
nije baš plastici mjesto u zemlji, vodi, ai opčenito u prirodi, ipak je umjetni materijal...
Pa naravno, nismo idioti da bacamo plastiku ili bilo kakvo drugo smeće oko kuće, po ulicama i slično. Međutim, trenutno je skupljanje i sortiranje jedino što se radi uz optuživanje svih stanovnika planeta da su oni krivi za količinu smeća. Smanjite ga, vele. Naplatit ćemo vam po količini. Šta da ja napravim, da ne kupim mlijeko djeci? Kruh? Sve to, prijatelju moj, dolazi zapakirano u smeće. Cijela situacija oko toga je šizofrena. Industrija radi kako god joj se hoće, a mi smo kao krivi za sve.
Sve bi štimalo kad bi sortirnica mogla raditi besplatno, ali ništa nije besplatno pa tako ni rad sortirnice koju bi platili građani. Na kraju krajeva, između sortirnica bi izbila konkurencija i oni bi htjeli zaraditi, ako ništa drugo njima će spalionica platiti sirovinu.
S druge strane, ako gledamo da nije održivo nezbrinjavati tolike ogromne količine plastike, to nas košta i mora nas koštati. Treba uvjetovati postotak reciklata pa će tržišni mehanizmi posložiti ostatak. Cijena će biti veća nego sada, naravno, ali će se barem inicijative svih aktera posložiti u pravom smjeru.
Pa normalno da ništa ne radi besplatno.
Ali, ako je tržišna vrijednost 1$, a za 60 centi se izvede cijeli proces, onda samo dio od dovoza kamionom u sortirnicu do ulazne sirovine ne smije koštati više od 40, i automatski je jeftinije nego samo baciti na hrpu (kaj bude u saniranju zapravo koštalo abnormalno).
I sad, ako je ta računica zadovoljena, eto i prostora za smanjenje cijene odvoza, jer kad to radiš na razini države, onda ni ne mora postojati profit, nego je dovoljno da je na nuli (za razliku od HEP-a kod nas, koji se ne drži toga makar je državni, ali to su druge igre...).
I onda se lijepo usporedi ta cifra sa cifrom koja bi se dobila spaljivanjem i prodajom energije iz toga (nema teorije da se na taj način više zaradi, ali baš nikako).
E sad, zašto su na vlasti uvijek nesposobni i neupućeni ljudi, pitanje je sad...
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Odpeljas svedjanima bale smeca i oni to pokure, samo su im u EU to zabranili.
... sve stoji, ali ipak ju treba prikupljati, ako ništa drugo da se zbrine ne jedniom mjestu dok se ne iznađe pravo rješenje...
sjećam se, ima tome skoro i 30 g. kad su uveli kaucije za plastične boce, na ulazu u Ždalu (mala Mađarska u Prekodravlju) se odmah otkopala i ispraznila brat-bratu 6x100 m rupa, u kojoj su na metar dubine pobacali hrpu plastičnih boca i fino zavaljali traktorom...
nije baš plastici mjesto u zemlji, vodi, ai opčenito u prirodi, ipak je umjetni materijal...
Pa naravno, nismo idioti da bacamo plastiku ili bilo kakvo drugo smeće oko kuće, po ulicama i slično. Međutim, trenutno je skupljanje i sortiranje jedino što se radi uz optuživanje svih stanovnika planeta da su oni krivi za količinu smeća. Smanjite ga, vele. Naplatit ćemo vam po količini. Šta da ja napravim, da ne kupim mlijeko djeci? Kruh? Sve to, prijatelju moj, dolazi zapakirano u smeće. Cijela situacija oko toga je šizofrena. Industrija radi kako god joj se hoće, a mi smo kao krivi za sve.
konzumerizam je zlo, ali on samo iskorištava ljudsku lijenost - kako izvedbenu tako i mentalnu...
kad je bio postavljen mlijekomat, ja sam ga koristio kad god sam mogao, imao sam standardizirano tetrapak trajno mlijeko jednu litru ali sam svaki 2. dan išao s opranom staklenom (da vidim kako se ne isplati prati bocu i koristiti je stalno dok ne pukne ?!?) bocom do mlijekomata, po mlijeko ks kojeg si mogao obrati vrhnje i ako ga nisi popio/skuhao dalo se napraviti pravo kiselo mlijeko i to iskoristiti do kraja, znači mlijeko je bilo kako spada a ne prerađeno i standardizirano za tetrapak...
ali jebi ga, ja sam jedna od rijetkih "budala" (ne znam jesam li zbilja budala sam po sebi ili me drugi čine budalom...) koja je koristila mlijekomat i eto financijski je postao neiplativ...
dajte plastike!!!
Se još tko sjeća onog pasteriziranog mlijeka u plastičnoj vrećici ?
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
To mlijeko u plastici je bilo pravo (pasterizirano) svježe mlijeko, a ne ova danas sterilizirana tekućina bijele boje koja traje mjesecima.
Usput tvz. plastika je jedan od stupova moderne civilizacije, ali ovi iz sekte Crkva Presvetlog Zatoplenja se svim sredstvima trude vratiti na stanje prije 200 godina. Jbga tad je bila 'idealna' temperatura i bio je 'raj' na Zemlji, jer ono bilo nas je sedam puta manje uz duplo manji životni vijek sa srednjevjekovnom medicinom.
Ja rekoh
Ova "borba protiv zagađenja plastikom" na korisničkom kraju je kao da ti pukne cijev u kupaonici, a rješenje je vodinstalater koji ne rješava cijev već s papirnatim maramicama pokušava pokupiti vodu.
Valjda jedina aktivnost na svijetu gdje svjesno u industrijskim količinama proizvodiš zagađenje, a onda se protiv tog industrijskog otuputa treba boriti svak za sebe. Prije otprilike 200 godina svijet je otkrio da će jedna tvornica uvijek biti produktivnija od bilo kojeg broja pojedinačnih zanatlija, i to te uče u bilo kojoj ekonomskoj početnici, osim u priči o reickliranju plastike.
Ovdje je priča :"Kad bi se samo vi, stoko, malo više potrudili, mi bismo mogli proizvoditi jednokratne plastične ambalaže koliko nas volja i ne bi bilo zagađenja, ali štaš kad ste stoka..."
Ova "borba protiv zagađenja plastikom" na korisničkom kraju je kao da ti pukne cijev u kupaonici, a rješenje je vodinstalater koji ne rješava cijev već s papirnatim maramicama pokušava pokupiti vodu.
I još ti putem prigovara, kaj se baš morate tuširati svaki tjedan? Zube jednom mjesečno jer kanalizacija to ne može podnijeti...
Ova "borba protiv zagađenja plastikom" na korisničkom kraju je kao da ti pukne cijev u kupaonici, a rješenje je vodinstalater koji ne rješava cijev već s papirnatim maramicama pokušava pokupiti vodu.
I još ti putem prigovara, kaj se baš morate tuširati svaki tjedan? Zube jednom mjesečno jer kanalizacija to ne može podnijeti...
Zato je tu i placebo efekt, na ovom forumu su neki pisali kako kupuju koštice isključivo u rinfuzi i vikendom umjesto 20 km idu na izlet koji na 18 km, svaku prvu subotu u mjesecu idu biciklom u pekaru i na mobitelu im je tamna tema. Lijep je taj osjećaj pročišćenja i građanske superiornosti. Kad tako pogledaš u siječnju susžnježicu kroz prozor koja daje tračak nade za povratak klime na staro, ponosan pomisliš "nije bilo uzalud" znajući da si jedan od rijetkih zaslužnika za spas planeta. Nisu potrebne nikakve medalje, a na Dan Zemlje ako te se sjete - sjete.
Sve te politike nam indirektno govore - ljudi, previše vas je na planeti. E sad, teoretičari zavjera će reći da postoji neka tajna elita koja radi na tome da se broj ljudi smanji. Ja bih rekao da takvo što ne postoji, već ljudi iz straha jednostavno istiskuju jedni druge, a kako živimo u kapitalizmu, to rade grabljenjem novca i materijalizmom. Svi se boje da neće imati dosta, i paradoksalno sve više troše. Upravo bogatiji stvaraju više plastike jer ćešće mijenjaju aute, odjeću, gadgete, preuređuju kuće, kupuju hranu u manjim pakiranjima koja su u ljepšoj i debljoj plastici - kao što je kolega gore naveo - segmentacija tržišta itd. Međutim, oni se pravdaju da na to imaju pravo zbog napora koji su uložili da dođu do tog bogatsva i da je bogatijih puno manje od pripadnika srednjeg sloja i siromašnih pa da to što oni zagađuju više, nije preveliki problem jer je takvih relativno malo, a smatraju se izrazito korisnim čovječanstvu što dokazuju svojim velikim uprihođenim kapitalom. Misle - gle, ja zagađujem, ali bogami sam stoga i puno koristi napravo društvu. Netko možda pazi na to sve, ali kako ima novaca, a novac negdje mora potrošiti, možda će ići recimo na tri putavanja godišnje nekamo avionom. I šta, opet su se skurile tone nafte zbog toga.
Rezultat toga jest demografski pad na Zapadu. Ne zbog straha od klimatskih promjena, već zbog straha od neimanja koji ljudi liječe grabljenjem novca i materijalzmom. I sada je problem uočen pa se stvaraju ministarstva i vijeća za demografiju, a sa praktički svim drugim politikama se ljudima govori - previše vas je. Ja sam tu neutralan, ne znam šta je bolje, dal' da nas ima više ili manje, ali jednostavno mi je smiješna ova situacija kojoj se političari čude već 10-ak godina i bore se sami sa sobom. Što oni zapravo žele i ne vide li taj očiti paradoks?
Idi i radi nešto korisno!
