Pogledajte kako će izgledati novi Stadion Maksimir

To je to, dizajn plaćen Talijanima sitnih 390 000€, ludnica. Nekako mi i ta kutija izgleda bolje 

Meni ok izgleda

 U te otvore staviti vjetroelektrane, kao što je već rečeno krov vapi za solarima, ovi zidovi sa strane su stvoreni za baterije, još dodati spalionicu otpada i ovo bi mogao biti najljepši data centar na jugu EU. Vjerujem da će Berošova firma to super odraditi i da će konstrukcija izdržati Torcidin test čvrstoće staklenih površina. Projekt je dosta ozbiljan i ima da brzo i iz prve sve dobro ispadne ko Dinamo iz Euro lige.

Pričajte!

Ovo je izvrsno rjesenje, jer nije samo u pitanju dizajn vec prica koju dizajn predstavlja; korupcija, manjak generalnog ukusa i vulgarnost. I to savrseno predstavlja ljude kojima je stadion namjenjen.

Tri osnovna načela dobre arhitekture: stabilnost, funkcionalnost, estetika. Ovaj mi nema ni jedno od tog. ali šta očekivati kad su na natječaju pobjedili dečki 92. godište koji nikad nisu radili tako velik projekt. 

Da bi ovo imalo smisla ovo bi trebala biti modifikacija gdje će glavni dizajn biti izmjenjen što mi djeluje malo vjeorojatno.

neobrutalizam znaci?

Meni se sviđa, ima duh starog stadiona. Nije copy/paste hrpe ovih 'tabure' oblika koje imaju današnji stadioni.

Ne znam zašto nisu iz više pozicija prikazali izgled?!

 Nije jedan nego dva dizajna. Napravili su skicu projekta i za gospićki stadion.

Jhebate koje ruglo, gore ne može.

256 milijuna naših eura (205 + pdv) baciti na ovo ruglo je kriminal. Bolje da ne troše javni novac jer ovakvo nešto može napraviti samo netko tko mrzi Hrvatsku, Zagreb i Dinamo.

Bolje da ostave trenutni oduran stadion, barem neće potrošiti ogroman novac na gradnju istog odurnog stadiona.

Spomenik komunizmu

bivši igrač i legenda Dinama, Mihael Mikić u intervjuu za Sportske novosti, rekavši: "Borili smo se da u povijest pošaljemo komunizam, a onda gradimo spomenik upravo njemu"

Anketa koje ime ce se udomacit u narodu:

• Ruglomir 2.0
• Propuh arena
• Kutija za alat (Bauhaus Arena)
• Skladište za traktore
• Talibanka - talibanska instalacija za egzekucije
• Tetra Pak
• Propuh-baraka
• Maksiruglo

Tijekom predstavljanja nije se puno govorilo o inspiracijama, a ni o svim dizajnerskim detaljima i odlukama, izuzev one tri koje je i Boban istaknuo:

- duh starog stadiona, tj. idejnog rješenja Vladimira Turine

- otvorenost prema okruženju, najvažnije prema Maksimirskoj šumi - protok svježeg zraka

- posveta zagrebačkoj modernijoj arhitekturi 

Za početak, mene su tribine podsjetile na jednako kontroverzan stadion - Komunalni Stadion Braga, koji kao i sve ono što skupno jest povijesno-arhitektnoska cjelina nazvana "Maksimirski" stadion ima teret da je bio daleko skuplji nego što je inicijalno predviđeno. Naime, bio je najskuplji stadion Portugalskog domaćinstva Eura 2004. 

I to nas dovodi do pitanja: odgovara li rješenje današnjim potrebama publike? Ustaljeni trend gradnje stadiona danas je da to postaje ne samo skupno mjesto za sportske priredbe već stadioni postaju i trgovi, ali i poslovno-trgovački centri. Cijena izgradnje je poskupila, pa se traži što više načina da tako ogroman prostor bude što profitabilniji. 

Da li je potrebno da stadion bude što ugodnije mjesto za boravak i da li je potrebno da bude cjelodevni prostor, odgovoriti će i sami građani, može se lako provjeriti kako posluju tako koncipirani stadioni vani. Stadion rijetko može biti profitabilan samo od sportkih događaja, što potvrđuje sijaset stadiona po Brazilu, J. Africi, a i Grčka je skoro bankrotirala zbog Olimpijade, dok nakraju to potvrđuje i naša zagrebačka Arena. Ona je zanimljiva ne samo jer se dugo raspisivalo o isplativosti takve dvorane u nas, nego jer ju sa Splitom povezuje baš nekoliko zanimljivih i aktualnih poveznica, ne samo Spaladium Arena koja nažalost  zorno pokazuje što se dogodi kad ne postoji ni vizija i financijski plan za tako velika zdanja. 

Tu dolazimo do nekoliko objedinjujućih tema koje valja posložiti u svojevrsnu kronologiju događaja koji su inspirirali jedni druge. Jer ispiracija je ogroman utjecaj kako na arhitekta tako i na nas, a ona može biti i očita (nekad posveta nekad kopija) ali može biti i suptilna.

Za početak valja se vratiti na komentare samog Vladimira Turine, koji je odmah govorio i gotovo žestoko komentirao kako se prije svega treba složiti što stadion uopće treba biti - klupska ili državna arena ili sportski kompleks. Jer to je bitna stavka koja se proteže sada već desetljećima, a smatram da ni jučer nismo došli do zaključenja te priče. Postoji koncept Olimpijskih stadiona koji objedinjuju sve - od nogometa do atletike i svih popratnih arena na jednom mjestu. No, u današnje vrijeme vidimo da su takve ideje rijetko završile uspješno. London, kao domaćin i Olimpijade, i mnogo najjačih klubova na svijetu i Engleske nogometne i ragbi reprezentacije, na kraju je ipak napravio odvojene stadione, dok je ogromni Olimpijski stadion na kraju preuzeo West Ham - danas drugoligaš. 

Rekao bih da je neslužbeni konsenzus svakako bio da stadion ne bude polivalentan i to je u redu. Slažem se i sa načelnom idejom da stadion ne bude kopija balonastih arena kojih zbilja ima po svuda. 

Bila je prije par godina izložba o Maksimiru:

https://ipu.hr/article/hr/1850/virtualna-izlozba-sportske-arhitekture-vladimira-turine

Može se na poveznici i pregledati PDF, jer je sama virtualna šetnja malo nezgrapna. 

Mislim da je javnost od Turinine ideje najviše zapamtila priču o protoku zraka i motivu maksimirske šume, prvenstveno jer je nakarada gradnje Maksimira dotukla svaku misao o arhitekturi i viziji. Kako je beton došao na zao glas i loš pogled, javnost nije isticala ni ljepotu ni kompleksnost izvedne tribina koje su hvalili arhitekti tijekom a i nakon tog doba. 

Kao primjer bitne i utjecajne betonske arhitekture stadiona ističe se Stadion Fiorentine - Artemio Franchi - također armirano betonski stadion čija je natkrivena tribina postala uzor mnogim drugim stadionima, a kako tom stadionu treba još samo 5 godina do 100e obljetnice, jasno je zašto je to važno djelo arhitekture i zašto su drugi preuzeli sličnu gradnju.

Valja sad spomenuti i Poljud, ne samo jer mi i nemamo drugih primjera velikih stadiona, nego jer je em Magaš hvalio Turinine tribine, em je motiv protoka zraka utkan i u arhitekturu Poljuda - kako pozitivno jer je Poljud orijentiran da gledan i na Marijan i na Kozjak, tako i negativno jer su već i prije gradnje spominjali utjecaj vjetra, predsjednik Hajduka je tada bio arhitekt. (Sjetiti ćemo se i utakmice protiv Danske). 

Bitno je naglasiti da iako danas svi hvale Magašev Poljud, on nije bio pobjednik originalnog natječaja već je to bio Ivan Piteša sa idejom koja inspiraciju, po riječima Gruje Golijanina, vuče iz Pariškog Parka Prinčeva, gdje su on i Piteša otišli na ručak jedan dan:

Grujo Golijanan dalje tvrdi da je sam Magaš dobro analizirao (sa konotacijom posuđivanja ideja) i projekt samog Vladimira Turine za Olimpijski stadion u Teheranu kao koncept uronjene arene sa kružnim betonskim okruženjem. 

Za kraj, kao veliku ljubitelj brutalizma, modernizma, betonskih palača i betona općenito kao glavnog materijala i glavnog ukrasa, nisam siguran na čemu sam sa ovom idejom, jer na kraju krajeva nije mi ni predstavljena ni sama ideja ni razlozi zašto je ideja takva. Nema strasti koje pršti iz citata Turine u ovoj priloženoj izložbi zbog čega te sam autor navede da razmišljaš i na nešto što nisi prvotno pomislio.

Zapadna tribina je, za ono vrijeme, bila izuzetan tehnički i dizajneski napredak stadiona u Firenci, a po riječima samog Magaša ona je bila invencija, dok Turinin učenik Kincl hvali dvoličnu funkcionalnost Istočne tribine, doduše za Kincla treba napomenuti  da je po pitanju teme Maksimirskog stadiona više no negativno upamćen, no ne može se osporiti genijalnost takvog rješenja.

Sada nema ni novine materijala ni vizure, ta je stara već 100 godina, a nema ni dvostruke funkcionalnosti. 

Kada uz to dodamo i opravdane kritike da publika želi siguran, zaštićen i prije svega jako udoban prostor, prije sam sklon zaključiti da ovo ipak nije rješenje s kojim sam zadovoljan, ma koliko god bilo drugačije i koliko god bilo u duhu smjera arhitekture kojeg osobno jako volim.

Kad smo već spomenuli Kincla i ono što je Maksimir trebao biti nakon izgradnje Sjevera i Zapada, mislim da se svi možemo složiti da je čak i ovo propadanje bolje od onoga na što je Maksimir trebao ličiti da je završena ta katastrofalna obnova 2000ih:

Njegov intevju o agoniji Maksimira je ovdje, gdje i sam uvodno naglašava da nije bilo konsenzusa što taj stadion uopće treba biti:

https://www.jutarnji.hr/globus/pristajem-srusite-moj-stadion-u-maksimiru-4092735

glede Bobana i nećaka... evo što kaže AI (da ga i ja jednom iskoristim :)

we'll see...

meni je inače više tužno koliko se ljudi uz*ebalo zbog jednog stadiona (na stranu velika cijena), a ne uz*ebu se zbog puno bitnijih stvari u državi - da ne kažem i puno skupljih za državu unazad 30 godina...

inače, pljuje se uglavnom samo po Bobanu i Tomaševiću, a oni su bili 2/9 žirija 

"O izboru je odlučivao deveteročlani žiri, u kojem je bilo šest arhitekata –Toma Plejić, Vasa Perović, Kersten Geers, François Chas, Mia Roth-Čerina i Nenad Fabijanić– te predsjednik Dinama Zvonimir Boban, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministar turizma i sporta Tonči Glavina" (izvor Telegram)

Slike i izgled jako može varati. Malo se promijeni kut snimanja, svjetlo, poboja se raznim bojama i eto super slike stadiona. Ono kaj je glupost po meni je takav propuh Arena. Hodam na ove naše krševe od stadiona i za svaku tekmu u hladnim i kišovitim danima, pogotovo vjetrovitim, imam skijaško odijelo ispod trenirke i zimske obleke da se ne smrznem ili pokisnem. Na ovom stadionu nigdje nisi zaštićen jer je baš hebeni propuh čim počne kakvo nevrijeme. Da zatvore te otvore onda bi već nekako imalo smisla. U Europi svi moderni stadioni izgledaju kao napuhani balon ali za gledaoce je to super udobno i zaštičeno od nevremena. A to i je smisao stadiona. I još jedna stvar, meni najgluplja. Umjesto da se odmaknu od ruglomira za 100% da zaboravimo na njega i sva sranja oko njega, puno djelova je njegova modernija verzija, tj. slična nekim njegovim djelovima. Mislim.... 

Ne znam za vas, ali ja što više gledam u ovo baca mi na socijalističku arhitektura iz vremena bivšeg sistema.