Na Zemlji ima više stabala nego zvijezda u našoj g

-brojke i statistike (u množinama) :) ..

-čemu služi ovaj članak? korelacije nema.. dakle ostaje 'samo' pitanje metode, znanstvene, kriterija, preciznosti.. neke statističke procjene, kojom ćemo ovisno o želji ili činjenici nešto tvrditi, opisati, što već... no uvijek s nekim smislom-razlogom-ciljem.. za-protiv, npr za zaštitu šuma, kad su one već glavni dio texta-naslova-sadržaja i moguć utjecaj ljudi kao klimatske promjene dok na broj zvijezda ne možemo utjecati.. tak da je izgleda agenda, klima i ljudski utjecaj?

-pa opet, pitanje koji je cilj, ne što su činjenice, npr želi li se drastično-alarmantno pozvati javnost na neku promjenu, zaštitu šuma ili pojedinog stabla? može li se tad u tome nazrijeti i interna-intimna želja autora studije, navijanje za jednu ili drugu stranu, pa time i metodu izračuna, odnosno brojke koje studije tako donose, ispale.. milijarde, pa poduplaju, pa umnože 100-puta.. više liči na random skakanje kuglice ruleta nego činjenice ili što se želi reći, dokazati ili izračunati.. pa do karikiranog zaključka, da su ljudi moguć krivac, i karikirano riješenje 'problema' da treba eliminirati ljude i tako riješiti problem, ako problem postoji.. tj postoji li neki zadan broj stabala koji je ok? duplo više ili manje je ili nije ok? tko stoji iza studije ili metodologije, cilj-razlog.. jer možda utječe na rezultate, koji mogu i ne moraju biti činjenični ili kauzalni... no to ovisno o strani za-protiv nije prepreka korištenju-zloporabi pa i izmišljanju do 'poštene' pogreške koja je u svakom radu moguća, kao npr primjer za špinat-željezo.. itd.

-tema je što? ili stiže ljeto, vrućine pa treba malo alarmirati javnost, kao da nema dovoljno drugih kriza? stabla ili šume? broj stabala vs šuma?

-po čemu je broj stabala neki kriterij? npr desetak mladica hrasta vs jedan veliki hrast, koji može biti iste površine listova, utjecaja.. kakve veze ima nalazi li se na nekoj kvadraturi zemljišta npr 100x100m tisuća ili dvije stabala, ako tvore šumu koja pokriva prostor, tj dok jedno stablo ne padne i oslobodi mjesto mladici do tad je to mjesto zauzeto.. tj nije isto ako u području šume vidimo sječu, čistinu, površina koja je bila šuma a sad je prazno-ogoljeno.. pa čak da industrija koja to radi, sječe, na mjesto panja zasadi mladicu.. matematički je broj stabala ostao isti, jedan za jedan.. no šuma je nestala, smanjena i trebat će 100god da ponovo naraste-dostigne prethodno stanje.. broj se ne mijenja, no stanje-činjenice su sasvim drugačije, tak da ova brojčano-matematička metoda meni ne znači 'ništa' osim same matrističke vježbe ili placeholder za gretine pohode u zaštiti klime.. čak ako je u dobroj namjeri itd..