Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Sirotanovic kaže...
Kad se već spominje Smek maj bič i tehno bez računala i glazba za mužjačke uši, čuje li još tko u tridesetoj sekundi pjesme mješalicu za beton 😅
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M".
17 godina
offline
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Evo, ja čujem razliku :D
Ali kada slušam glazbu kroz Dolby Pro Logic II, surround/centar kanali zvuče kao mrmljanje kroz vodu. Najčešće ako je mp3, no bude i na Youtube. Ono što me začudilo, npr. na Youtube My heart will go on 4k remaster, slika ko nož, a zvuk ubija surround iz sterea da ga moraš isključiti.
A sad, npr. 96/24 (Spandau Ballet, True, Gold...) a ono...zvuče perfektno, široke dinamike, nevjerojatan volumen i kristalno čist, a opet nevjerojatno pun i topao zvuk :))))))))))
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
tomi_hr kaže...
Evo, ja čujem razliku :D
Ali kada slušam glazbu kroz Dolby Pro Logic II, surround/centar kanali zvuče kao mrmljanje kroz vodu. Najčešće ako je mp3, no bude i na Youtube. Ono što me začudilo, npr. na Youtube My heart will go on 4k remaster, slika ko nož, a zvuk ubija surround iz sterea da ga moraš isključiti.
A sad, npr. 96/24 (Spandau Ballet, True, Gold...) a ono...zvuče perfektno, široke dinamike, nevjerojatan volumen i kristalno čist, a opet nevjerojatno pun i topao zvuk :))))))))))
A tek ovo, koji volumen:
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
U moru tekstova koji pokušavaju demistificirati audiofiliju, s vremena na vrijeme pojavi se uradak koji pod krinkom „zdravog razuma“ i „hladne logike“ zapravo demonstrira duboko nepoznavanje digitalne obrade signala i metodologije testiranja. Tekst u kojem autor, nakon što je "pao" na jeftinom internet-testu, proglašava razliku između FLAC-a i MP3-ja placebom, a sve koji je čuju žrtvama psihološke varke, školski je primjer redukcionizma. To je ujedno i uvreda za svakog audifila, tonskog majstora, inženjera zvuka i strastvenog slušatelja koji je uložio godine u trening vlastitog sluha.
Krenimo redom, od glave – odnosno od metodološkog i tehničkog promašaja koji autor ponosno naziva svojim „slijepim testom“.
Autor se hvali svojim studijskim monitorima Adam A7X i Topping DAC-om, uvjeren da njegov sustav nije bio usko grlo. Ali usko grlo je bilo na samom početku lanca: internetski preglednik.
Pokrenuti audio test u Chromeu ili Firefoxu znači prepustiti audio signal na milost i nemilost mikseru operativnog sustava (Windows DirectSound ili CoreAudio). Taj mikser radi prisilni resampling i dodatnu kompresiju dinamičkog raspona kako bi zvuk iz preglednika mogao svirati istovremeno s obavijestima sustava.
Da bi DAC poput Toppinga DX5 uopće prikazao razliku između komprimiranog i nekomprimiranog zapisa, on mora raditi u ASIO ili WASAPI Exclusive načinu rada. Taj način rada u potpunosti zaobilazi operativni sustav i šalje bit-perfect signal izravno u hardver. Budući da preglednici to ne podržavaju, autorov "veliki test" zapravo je bio usporedba MP3 zapisa i FLAC-a kojeg je Windows već degradirao i pretvorio u kašu. Autor nije testirao FLAC; testirao je dva različito unakažena signala.
Mit o placebu: Kad vlastito neznanje proglasiš iluzijom
Najiritantniji dio teksta je ležerno proglašavanje neurološke i akustičke stvarnosti "placebom" i "Schrödingerovom mačkom". To je jeftin psihološki trik: „Ako ja ne čujem razliku, onda je svatko tko je čuje žrtva vlastite mašte“.
Razlika između FLAC-a i MP3-ja na 320 kbps nije stvar magije, nego matematike i psihoakustike. MP3 je format iz 1993. godine koji svjesno briše podatke pomoću "frekvencijskog maskiranja" (uklanja tiše informacije oko glasnih). Kada autor na jazz albumu Avishai Cohena prođe statistički gore od bacanja novčića, on ne dokazuje da je razlika placebo. On samo dokazuje da njegovo uho nije trenirano (trained listener) da zna što i gdje treba slušati, jer se uho za kritičko slušanje trenira godinama.
Što MP3 zapravo nepovratno briše?
Kroz ASIO mod, na zvučnicima s preciznim visokotoncima, razlika se jasno očituje u onome što MP3 algoritam bez milosti siječe:
Ambijentalni detalji i odjek (Decay): MP3 jednostavno odsijeca prirodni, dugi odjek činela i akustike prostorije koji se gube u tišini.
Visoke frekvencije (Zrak): MP3 320 ima ugrađen low-pass filter koji agresivno reže sve iznad 16 ili 20 kHz. Gubitak te prozračnosti na dobrim zvučnicima odmah ispliva na površinu.
Tranzijenti: Brzi, oštri napadi zvuka gube energiju i postaju zamrljani uslijed sitnih izobličenja (pre-echo artefakt).
Autor poručuje: "Umjesto rezolucije zapisa, kupite bolje zvučnike i sredite sobu". To je logička pogreška lažne dileme. Audio sustav je lanac jak koliko i najslabija karika. Poanta vrhunskih zvučnika i akustički tretirane sobe jest upravo to da djeluju kao akustičko povećalo. Čemu ulaganje tisuća eura u opremu ako ćete slušati format dizajniran da prikrije nesavršenosti jeftinih plastičnih slušalica iz devedesetih?
Između FLAC-a i MP3-ja postoji jasna, mjerljiva i čujna razlika. Ako je ne čujete na svom sustavu jer ste ugasili svjetlo (zaobišli ASIO), to je legitimno. Ali nemojte vlastite tehničke i biološke limite proglašavati zakonom fizike, a sve ostale proglašavati žrtvama placeba.
Čujete li razliku?
Krenimo redom, od glave – odnosno od metodološkog i tehničkog promašaja koji autor ponosno naziva svojim „slijepim testom“.
Autor se hvali svojim studijskim monitorima Adam A7X i Topping DAC-om, uvjeren da njegov sustav nije bio usko grlo. Ali usko grlo je bilo na samom početku lanca: internetski preglednik.
Pokrenuti audio test u Chromeu ili Firefoxu znači prepustiti audio signal na milost i nemilost mikseru operativnog sustava (Windows DirectSound ili CoreAudio). Taj mikser radi prisilni resampling i dodatnu kompresiju dinamičkog raspona kako bi zvuk iz preglednika mogao svirati istovremeno s obavijestima sustava.
Da bi DAC poput Toppinga DX5 uopće prikazao razliku između komprimiranog i nekomprimiranog zapisa, on mora raditi u ASIO ili WASAPI Exclusive načinu rada. Taj način rada u potpunosti zaobilazi operativni sustav i šalje bit-perfect signal izravno u hardver. Budući da preglednici to ne podržavaju, autorov "veliki test" zapravo je bio usporedba MP3 zapisa i FLAC-a kojeg je Windows već degradirao i pretvorio u kašu. Autor nije testirao FLAC; testirao je dva različito unakažena signala.
Mit o placebu: Kad vlastito neznanje proglasiš iluzijom
Najiritantniji dio teksta je ležerno proglašavanje neurološke i akustičke stvarnosti "placebom" i "Schrödingerovom mačkom". To je jeftin psihološki trik: „Ako ja ne čujem razliku, onda je svatko tko je čuje žrtva vlastite mašte“.
Razlika između FLAC-a i MP3-ja na 320 kbps nije stvar magije, nego matematike i psihoakustike. MP3 je format iz 1993. godine koji svjesno briše podatke pomoću "frekvencijskog maskiranja" (uklanja tiše informacije oko glasnih). Kada autor na jazz albumu Avishai Cohena prođe statistički gore od bacanja novčića, on ne dokazuje da je razlika placebo. On samo dokazuje da njegovo uho nije trenirano (trained listener) da zna što i gdje treba slušati, jer se uho za kritičko slušanje trenira godinama.
Što MP3 zapravo nepovratno briše?
Kroz ASIO mod, na zvučnicima s preciznim visokotoncima, razlika se jasno očituje u onome što MP3 algoritam bez milosti siječe:
Ambijentalni detalji i odjek (Decay): MP3 jednostavno odsijeca prirodni, dugi odjek činela i akustike prostorije koji se gube u tišini.
Visoke frekvencije (Zrak): MP3 320 ima ugrađen low-pass filter koji agresivno reže sve iznad 16 ili 20 kHz. Gubitak te prozračnosti na dobrim zvučnicima odmah ispliva na površinu.
Tranzijenti: Brzi, oštri napadi zvuka gube energiju i postaju zamrljani uslijed sitnih izobličenja (pre-echo artefakt).
Autor poručuje: "Umjesto rezolucije zapisa, kupite bolje zvučnike i sredite sobu". To je logička pogreška lažne dileme. Audio sustav je lanac jak koliko i najslabija karika. Poanta vrhunskih zvučnika i akustički tretirane sobe jest upravo to da djeluju kao akustičko povećalo. Čemu ulaganje tisuća eura u opremu ako ćete slušati format dizajniran da prikrije nesavršenosti jeftinih plastičnih slušalica iz devedesetih?
Između FLAC-a i MP3-ja postoji jasna, mjerljiva i čujna razlika. Ako je ne čujete na svom sustavu jer ste ugasili svjetlo (zaobišli ASIO), to je legitimno. Ali nemojte vlastite tehničke i biološke limite proglašavati zakonom fizike, a sve ostale proglašavati žrtvama placeba.
Čujete li razliku?
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Branimir74 kaže...
U moru tekstova koji pokušavaju demistificirati audiofiliju, s vremena na vrijeme pojavi se uradak koji pod krinkom „zdravog razuma“ i „hladne logike“ zapravo demonstrira duboko nepoznavanje digitalne obrade signala i metodologije testiranja. Tekst u kojem autor, nakon što je "pao" na jeftinom internet-testu, proglašava razliku između FLAC-a i MP3-ja placebom, a sve koji je čuju žrtvama psihološke varke, školski je primjer redukcionizma. To je ujedno i uvreda za svakog audifila, tonskog majstora, inženjera zvuka i strastvenog slušatelja koji je uložio godine u trening vlastitog sluha.
Krenimo redom, od glave – odnosno od metodološkog i tehničkog promašaja koji autor ponosno naziva svojim „slijepim testom“.
Autor se hvali svojim studijskim monitorima Adam A7X i Topping DAC-om, uvjeren da njegov sustav nije bio usko grlo. Ali usko grlo je bilo na samom početku lanca: internetski preglednik.
Pokrenuti audio test u Chromeu ili Firefoxu znači prepustiti audio signal na milost i nemilost mikseru operativnog sustava (Windows DirectSound ili CoreAudio). Taj mikser radi prisilni resampling i dodatnu kompresiju dinamičkog raspona kako bi zvuk iz preglednika mogao svirati istovremeno s obavijestima sustava.
Da bi DAC poput Toppinga DX5 uopće prikazao razliku između komprimiranog i nekomprimiranog zapisa, on mora raditi u ASIO ili WASAPI Exclusive načinu rada. Taj način rada u potpunosti zaobilazi operativni sustav i šalje bit-perfect signal izravno u hardver. Budući da preglednici to ne podržavaju, autorov "veliki test" zapravo je bio usporedba MP3 zapisa i FLAC-a kojeg je Windows već degradirao i pretvorio u kašu. Autor nije testirao FLAC; testirao je dva različito unakažena signala.
Mit o placebu: Kad vlastito neznanje proglasiš iluzijom
Najiritantniji dio teksta je ležerno proglašavanje neurološke i akustičke stvarnosti "placebom" i "Schrödingerovom mačkom". To je jeftin psihološki trik: „Ako ja ne čujem razliku, onda je svatko tko je čuje žrtva vlastite mašte“.
Razlika između FLAC-a i MP3-ja na 320 kbps nije stvar magije, nego matematike i psihoakustike. MP3 je format iz 1993. godine koji svjesno briše podatke pomoću "frekvencijskog maskiranja" (uklanja tiše informacije oko glasnih). Kada autor na jazz albumu Avishai Cohena prođe statistički gore od bacanja novčića, on ne dokazuje da je razlika placebo. On samo dokazuje da njegovo uho nije trenirano (trained listener) da zna što i gdje treba slušati, jer se uho za kritičko slušanje trenira godinama.
Što MP3 zapravo nepovratno briše?
Kroz ASIO mod, na zvučnicima s preciznim visokotoncima, razlika se jasno očituje u onome što MP3 algoritam bez milosti siječe:
Ambijentalni detalji i odjek (Decay): MP3 jednostavno odsijeca prirodni, dugi odjek činela i akustike prostorije koji se gube u tišini.
Visoke frekvencije (Zrak): MP3 320 ima ugrađen low-pass filter koji agresivno reže sve iznad 16 ili 20 kHz. Gubitak te prozračnosti na dobrim zvučnicima odmah ispliva na površinu.
Tranzijenti: Brzi, oštri napadi zvuka gube energiju i postaju zamrljani uslijed sitnih izobličenja (pre-echo artefakt).
Autor poručuje: "Umjesto rezolucije zapisa, kupite bolje zvučnike i sredite sobu". To je logička pogreška lažne dileme. Audio sustav je lanac jak koliko i najslabija karika. Poanta vrhunskih zvučnika i akustički tretirane sobe jest upravo to da djeluju kao akustičko povećalo. Čemu ulaganje tisuća eura u opremu ako ćete slušati format dizajniran da prikrije nesavršenosti jeftinih plastičnih slušalica iz devedesetih?
Između FLAC-a i MP3-ja postoji jasna, mjerljiva i čujna razlika. Ako je ne čujete na svom sustavu jer ste ugasili svjetlo (zaobišli ASIO), to je legitimno. Ali nemojte vlastite tehničke i biološke limite proglašavati zakonom fizike, a sve ostale proglašavati žrtvama placeba.
Čujete li razliku?
Krenimo redom, od glave – odnosno od metodološkog i tehničkog promašaja koji autor ponosno naziva svojim „slijepim testom“.
Autor se hvali svojim studijskim monitorima Adam A7X i Topping DAC-om, uvjeren da njegov sustav nije bio usko grlo. Ali usko grlo je bilo na samom početku lanca: internetski preglednik.
Pokrenuti audio test u Chromeu ili Firefoxu znači prepustiti audio signal na milost i nemilost mikseru operativnog sustava (Windows DirectSound ili CoreAudio). Taj mikser radi prisilni resampling i dodatnu kompresiju dinamičkog raspona kako bi zvuk iz preglednika mogao svirati istovremeno s obavijestima sustava.
Da bi DAC poput Toppinga DX5 uopće prikazao razliku između komprimiranog i nekomprimiranog zapisa, on mora raditi u ASIO ili WASAPI Exclusive načinu rada. Taj način rada u potpunosti zaobilazi operativni sustav i šalje bit-perfect signal izravno u hardver. Budući da preglednici to ne podržavaju, autorov "veliki test" zapravo je bio usporedba MP3 zapisa i FLAC-a kojeg je Windows već degradirao i pretvorio u kašu. Autor nije testirao FLAC; testirao je dva različito unakažena signala.
Mit o placebu: Kad vlastito neznanje proglasiš iluzijom
Najiritantniji dio teksta je ležerno proglašavanje neurološke i akustičke stvarnosti "placebom" i "Schrödingerovom mačkom". To je jeftin psihološki trik: „Ako ja ne čujem razliku, onda je svatko tko je čuje žrtva vlastite mašte“.
Razlika između FLAC-a i MP3-ja na 320 kbps nije stvar magije, nego matematike i psihoakustike. MP3 je format iz 1993. godine koji svjesno briše podatke pomoću "frekvencijskog maskiranja" (uklanja tiše informacije oko glasnih). Kada autor na jazz albumu Avishai Cohena prođe statistički gore od bacanja novčića, on ne dokazuje da je razlika placebo. On samo dokazuje da njegovo uho nije trenirano (trained listener) da zna što i gdje treba slušati, jer se uho za kritičko slušanje trenira godinama.
Što MP3 zapravo nepovratno briše?
Kroz ASIO mod, na zvučnicima s preciznim visokotoncima, razlika se jasno očituje u onome što MP3 algoritam bez milosti siječe:
Ambijentalni detalji i odjek (Decay): MP3 jednostavno odsijeca prirodni, dugi odjek činela i akustike prostorije koji se gube u tišini.
Visoke frekvencije (Zrak): MP3 320 ima ugrađen low-pass filter koji agresivno reže sve iznad 16 ili 20 kHz. Gubitak te prozračnosti na dobrim zvučnicima odmah ispliva na površinu.
Tranzijenti: Brzi, oštri napadi zvuka gube energiju i postaju zamrljani uslijed sitnih izobličenja (pre-echo artefakt).
Autor poručuje: "Umjesto rezolucije zapisa, kupite bolje zvučnike i sredite sobu". To je logička pogreška lažne dileme. Audio sustav je lanac jak koliko i najslabija karika. Poanta vrhunskih zvučnika i akustički tretirane sobe jest upravo to da djeluju kao akustičko povećalo. Čemu ulaganje tisuća eura u opremu ako ćete slušati format dizajniran da prikrije nesavršenosti jeftinih plastičnih slušalica iz devedesetih?
Između FLAC-a i MP3-ja postoji jasna, mjerljiva i čujna razlika. Ako je ne čujete na svom sustavu jer ste ugasili svjetlo (zaobišli ASIO), to je legitimno. Ali nemojte vlastite tehničke i biološke limite proglašavati zakonom fizike, a sve ostale proglašavati žrtvama placeba.
Čujete li razliku?
Hvala ti na podužem komentaru i demistificiranju članka. Nažalost autor je ispao žrtva vlastitog tehničkog (ne)znanja. Nisam audiofil ali kroz svoj životni staž primjetio sam da ipak težim dobrom zvuk. Nedavno sam nabavio Argon Audio Forte A4 MK2, znam da to nije high-end / profi hi-fi, ali nije ni entry-level nego neki mid, nije ni bitno sad.. Ono što želim reči, ti zvučnici imaju razno razne ulaze, trenutno su spojeni na PC/TV na dva načina, optika i HDMI (arc). Podržavaju i bluetooth aptXHD, ali ne i aptX Lossless. Prilikom testiranja istih, došao sam baš do toga što ovdje komentirate. Kako da dovedem najbolji mogući signal do svojih zvučnika? Te onda pročitam članak u kojem se kao referenca spominje streamanje audiozapisa iz Chromea ili Firefoxa na studijsku audio opremu, ono, što reči dalje, ostaneš jednostavno bez komentara...
Poruka je uređivana zadnji put sri 1.7.2026 23:02 (Niky518).
5 godina
offline
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Tu nije problem u ASIU i Windowsu koji degradira zvuk.
Problem je što većina misli da slušajući Flac vs MP3 osjete drastičnu ili malu razliku na HI FI hardveru koji nema veze s Windowsima, odn. nije povezan s njima, niti se sluša preko interneta.
Slušao sam glazbu gdje se čuje malo škripanje trzalice preko gitare koje se na npr ne čuje na MP3, britki rez činele koji je na MP3 komprimiran, no samo u studiju i ne utječe na konačno slušanje.
Imate na you tube i Blind testove gdje poznatim gitaristima ponude šest vrsta električnih gitara cjenovnog razreda od 400€ do 4000 €
Ove jeftinije su vrhunski setupirane odn, isprobane fret rockerom,, pobrušenih pragova ako treba, (tko zna o čemu pričam shvatit će) dakle, postavljene kao i skupe gitare s vrhunskim pick upovima, vrhunskim setupom, ali lošijim drvetom, lošijim hardverom općenito.
Sve je to ukopčano u vrhunske distorzije, overdrive, delay, reverb papuče.
Uglavnom gitare od 600-700 € vrhunskim gitaristima na blind testu budu "najbolje", a gitare od 4000 € negdje u sredini.
Toliko i o tome.
合気道 五段 ZLA BEBA ! Što te ne ojača, to te ubije !
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Promašio si poantu mog komentara, a usput si izvukao analogiju s gitarama koja zapravo dokazuje moju, a ne tvoju tvrdnju. Znam itekako dobro što je fret rocker, kako se bruse pragovi i što znači raditi setup na gitari od 600 eura jer radim u studiju okružen tom istom opremom.Kada vrhunskom setupu gitare od 600 eura dodaš vrhunske magnete (pickupe) i spojiš je u vrhunski lanac efekata i pojačala, ti si uklonio sva uska grla. Ta gitara zvuči najbolje na slijepom testu jer je tehnički dovedena do svog maksimuma, iako ima jeftinije drvo.A što je autor izvornog teksta napravio? On je uzeo vrhunsku gitaru (svoj Topping DAC i Adam zvučnike) i namjerno joj iskrivio vrat i raspario žice (pustio test kroz Windows mikser u browseru). Moj komentar se odnosio na metodologiju testa – ne možeš donositi univerzalne zaključke o formatu ako ti je testni alat u startu neispravan i unakažen.Što se tiče tvoje tvrdnje da te mikro-razlike (škripanje trzalice, rez činele) "ne utječu na konačno slušanje" – to je čisti estetski relativizam. Tebi ne utječe, i to je legitimno. Ali u studiju i na vrhunskom Hi-Fi sustavu, te "sitnice" čine razliku između ravnog, dvodimenzionalnog zvuka i onog osjećaja da ti bend svira u sobi. Ta trzalica i taj "zrak" oko činele su ono što definira prostor, dubinu i dinamiku snimke.MP3 na 320 kbps je sjajan kodek za auto i tramvaj. Ali tvrditi da je njezino prešućivanje detalja "placebo" i da nitko na pravom hardveru ne čuti razliku, samo je pokušaj opravdavanja vlastitih slušnih limita. Baš kao što loš gitarist neće osjetiti razliku između loše i vrhunski setupirane gitare, tako ni netko s netreniranim sluhom neće čuti gdje MP3 reže prostor. Ali nemojte onda vlastiti limit proglašavati zakonom fizike za sve ostale.
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Smijesno uopce usporedivati flac vs mp3 slusajuci na zvucnicima koji imaju veoma mjerljivu distorziju kad je usporedba moze uciniti sa iem koje imaju prakticki nemjerljivu distorziju zvuka.
I nemojte napadati autora clanka zbog "tehnikalija" koje nisu njegov "forte", on uvijek pise o "dojmovima" i "dojmovima mjeri". Valjda ste mogli vec naviknuti na to?
p.s. apsolutno je istina da flac vs dobar mp3 je za 99.99999 % ljudi mp3 apsolutni pobjednik. Ta prica je odavno zavrsena. Prestanite vise dosadivat. 
p.p.s. loudnes war i slicne stvari su problem ali eto nema svatko sluha izgleda, pogotovo audiofili koji to ne spominju ikada... 
Poruka je uređivana zadnji put čet 2.7.2026 11:25 (konjRR).
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
konjRR kaže...
p.p.s. loudnes war i slicne stvari su problem ali eto nema svatko sluha izgleda, pogotovo audiofili koji to ne spominju ikada...
Nekadašnji primjer i etalon, CD Brothers in Arms od Dire Straits, nakon godina
naviknutosti na modernu produkciju sad zvuči tako ravno, isprazno i neatraktivno
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
konjRR kaže...
Smijesno uopce usporedivati flac vs mp3 slusajuci na zvucnicima koji imaju veoma mjerljivu distorziju kad je usporedba moze uciniti sa iem koje imaju prakticki nemjerljivu distorziju zvuka.
I nemojte napadati autora clanka zbog "tehnikalija" koje nisu njegov "forte", on uvijek pise o "dojmovima" i "dojmovima mjeri". Valjda ste mogli vec naviknuti na to?
p.s. apsolutno je istina da flac vs dobar mp3 je za 99.99999 % ljudi mp3 apsolutni pobjednik. Ta prica je odavno zavrsena. Prestanite vise dosadivat.
p.p.s. loudnes war i slicne stvari su problem ali eto nema svatko sluha izgleda, pogotovo audiofili koji to ne spominju ikada...
Smješnije od svega je kad se netko tko očito ne razumije akustiku pokuša razbacivati pojmovima poput "nemjerljive distorzije" na IEM-ovima.
Prvo, uspoređivati distorziju zvučnika i in-ear slušalica u kontekstu prepoznavanja MP3-ja je teški promašaj. Zvučnici (poput Adam A7X) imaju znatno širi frekvencijski opseg, veći dinamički pritisak i, što je najvažnije, reproduciraju stvarni soundstage, stereo sliku i dubinu prostora. MP3 kodek ne uništava samo harmonike (koje bi ti mjerio kroz THD), nego uništava faznu koherentnost i tranzijente.
To su elementi prostornog pozicioniranja koje vrhunski studijski monitori u tretiranoj sobi crtaju milimetarski precizno, dok ih IEM-ovi, zbog fizike unutar ušnog kanala, komprimiraju u tvoju glavu. Dakle, monitori su upravo zbog prostorne mjerljivosti superiorniji alat za ovaj test.
Drugo, kažeš da ne napadam autora zbog "tehnikalija" jer on piše o "dojmovima"? Čovjek je doslovno u uvodnim rečenicama postavio tehničku tezu: uzeo je FLAC, enkodirao ga u MP3, skrio oznake, koristio Topping DAC i proglasio rezultat "hladnim, znanstvenim i poražavajućim". Ako se igraš znanstvenika i postavljaš "slijepi test" kao dokaz, onda tvoj test podliježe zakonima fizike i struke, a ne "dojmovima". Kad padneš na testu jer si tehnički nepismen pa si ugasio svjetlo (zaobišao ASIO), onda tvoj dojam vrijedi nula bodova.
I za kraj, tvoj P.P.S. o Loudness Waru je tragikomičan. Tvrditi da audiofili "to ne spominju ikada" pokazuje da u životu nisi zakoračio na iole ozbiljniji audio forum ili u studio. Dinamička kompresija (Loudness War) je doslovno neprijatelj broj jedan u audiofilskoj zajednici već dva desetljeća. Upravo mi audiofili bjesomučno tražimo prva japanska CD izdanja iz 80-ih ili vinile jer moderni masteri imaju uništen dinamički raspon.
Priča o 99.99% ljudi je točna – njima je MP3 dovoljan jer glazbu slušaju usput, na plastičnim zvučnicima i lošim slušalicama. Ali nemojte taj prosjek i nedostatak vlastite educiranosti i opreme prodavati pod univerzalni zakon fizike.
Dosadni ste vi koji uporno pokušavate dokazati da su svi koji žele vrhunsku kvalitetu ludi, samo zato što vi to ne čujete ili nemate na čemu čuti.
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Voljeti glazbu i biti audiofil nisu ista stvar. Mnogi ljubitelji glazbe nisu audiofili, iako se ponekad tako nazivaju zbog svoje velike strasti prema glazbi. Ja nisam ni jedno ni drugo, ali kad slušam nešto volim da zvuči iznad prosjeka.
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Branimir74 kaže...
konjRR kaže...
Smijesno uopce usporedivati flac vs mp3 slusajuci na zvucnicima koji imaju veoma mjerljivu distorziju kad je usporedba moze uciniti sa iem koje imaju prakticki nemjerljivu distorziju zvuka.
I nemojte napadati autora clanka zbog "tehnikalija" koje nisu njegov "forte", on uvijek pise o "dojmovima" i "dojmovima mjeri". Valjda ste mogli vec naviknuti na to?
p.s. apsolutno je istina da flac vs dobar mp3 je za 99.99999 % ljudi mp3 apsolutni pobjednik. Ta prica je odavno zavrsena. Prestanite vise dosadivat.
p.p.s. loudnes war i slicne stvari su problem ali eto nema svatko sluha izgleda, pogotovo audiofili koji to ne spominju ikada...
Smješnije od svega je kad se netko tko očito ne razumije akustiku pokuša razbacivati pojmovima poput "nemjerljive distorzije" na IEM-ovima.
Prvo, uspoređivati distorziju zvučnika i in-ear slušalica u kontekstu prepoznavanja MP3-ja je teški promašaj. Zvučnici (poput Adam A7X) imaju znatno širi frekvencijski opseg, veći dinamički pritisak i, što je najvažnije, reproduciraju stvarni soundstage, stereo sliku i dubinu prostora. MP3 kodek ne uništava samo harmonike (koje bi ti mjerio kroz THD), nego uništava faznu koherentnost i tranzijente.
To su elementi prostornog pozicioniranja koje vrhunski studijski monitori u tretiranoj sobi crtaju milimetarski precizno, dok ih IEM-ovi, zbog fizike unutar ušnog kanala, komprimiraju u tvoju glavu. Dakle, monitori su upravo zbog prostorne mjerljivosti superiorniji alat za ovaj test.
Drugo, kažeš da ne napadam autora zbog "tehnikalija" jer on piše o "dojmovima"? Čovjek je doslovno u uvodnim rečenicama postavio tehničku tezu: uzeo je FLAC, enkodirao ga u MP3, skrio oznake, koristio Topping DAC i proglasio rezultat "hladnim, znanstvenim i poražavajućim". Ako se igraš znanstvenika i postavljaš "slijepi test" kao dokaz, onda tvoj test podliježe zakonima fizike i struke, a ne "dojmovima". Kad padneš na testu jer si tehnički nepismen pa si ugasio svjetlo (zaobišao ASIO), onda tvoj dojam vrijedi nula bodova.
I za kraj, tvoj P.P.S. o Loudness Waru je tragikomičan. Tvrditi da audiofili "to ne spominju ikada" pokazuje da u životu nisi zakoračio na iole ozbiljniji audio forum ili u studio. Dinamička kompresija (Loudness War) je doslovno neprijatelj broj jedan u audiofilskoj zajednici već dva desetljeća. Upravo mi audiofili bjesomučno tražimo prva japanska CD izdanja iz 80-ih ili vinile jer moderni masteri imaju uništen dinamički raspon.
Priča o 99.99% ljudi je točna – njima je MP3 dovoljan jer glazbu slušaju usput, na plastičnim zvučnicima i lošim slušalicama. Ali nemojte taj prosjek i nedostatak vlastite educiranosti i opreme prodavati pod univerzalni zakon fizike.
Dosadni ste vi koji uporno pokušavate dokazati da su svi koji žele vrhunsku kvalitetu ludi, samo zato što vi to ne čujete ili nemate na čemu čuti.
Neznam sto da ti kazem na napisane nebuloze osim da imas iste probleme sa "tehnikalijama" kao i autor teksta.
Ali realno dojam i jeste sve pa audiofili uzivaju u svojim posebnim distorzijama koji daju dojam i posebne nemjerljive vrijednosti. Dobro je da oni uzivaju u njima ali isto bi bilo dobro da se okane "tehnikalija". Hvala unaprijed. 
5 godina
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Branimir74 kaže...
Kada vrhunskom setupu gitare od 600 eura dodaš vrhunske magnete (pickupe) i spojiš je u vrhunski lanac efekata i pojačala, ti si uklonio sva uska grla. Ta gitara zvuči najbolje na slijepom testu jer je tehnički dovedena do svog maksimuma, iako ima jeftinije drvo.A što je autor izvornog teksta napravio? On je uzeo vrhunsku gitaru (svoj Topping DAC i Adam zvučnike) i namjerno joj iskrivio vrat i raspario žice (pustio test kroz Windows mikser u browseru).
Čekaj, tko je unakazio gitaru da bi zajebao gitariste ?!
Gdje sam naveo taj primjer ?!
O kojem tekstu ti pišeš ??
Izgleda da si promašio forum, a ne samo temu.
Govorim ti o blind testovima relativno jeftinih električnih gitara kojima nisu mijenjani pickupovi,, samo im je napravljen kvalitetan setup i upareni su kao i skupi modeli u iste efekte.
Ne znam o čemu ti pišeš, o kojem članku ?!
Ima i boljih primjera na webu, ovo je samo jedan
合気道 五段 ZLA BEBA ! Što te ne ojača, to te ubije !
Poruka je uređivana zadnji put čet 2.7.2026 19:48 (Zaporožac).
18 godina
offline
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Prostor (soba) je važan, ali ne možemo prostor staviti na prvo mjesto. Prvo mjesto kod zvuka uvijek zauzima zvučnik, pa onda soba, pa sve ostalo. Stvar je praktične naravi.
Sobe su prostori koje u pravilu imaju neki namještaj. A njihova se akustika se često može do neke mjere pripitomiti ili čak i neutralizirati tek laičkom intervencijom u prostor (npr. tepih), pa položajem i odabirom odgovarajućih zvučnika... Zvučnik pak, ako je loš, tu nema pomoći, treba vam drugi, bolji, jer mu nikakva pozicija, kabel, pojačalo ili soba (pa ni studio) bilo koje kvalitete neće pomoći da zvuk koji iz njega dobijate bude bolji od kvalitete njega samog.
Dakle zbog praktične naravi, redoslijed prioriteta je zvučnik (jer i njega se bira prema prostoru za koji je namijenjen), pa soba (tretman u domeni praktično izvedivog), pa sve ostalo...
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
A još važnije od zvučnika je izbor onoga što se sluša na njima
3 mjeseca
neaktivan
offline
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Učlanio sam se na forum samo radi ovog članka, zdravo svima.
Problem sa ovim testom je ovo RESAMPLED • SOURCE 88.2 KHZ → PLAYING AT 44.1 KHZ. resamplira mi originalne fajlove u lošiju kvalitetu. Na macOS-u nemam problem koji su Branimir74 spomenuli.
Odradio sam isti test kao i autor, na zvučnike. 5 pjesama sa različitih albuma, različitih izvođača. Naravno odabrao sam pjesme sa bogatijim aranžmanima, jer je tako lakše prepoznati gubitak kvalitete nego u pitanju pjesme samo sa klavirom i vokalom recimo. Svaki put sam pogodio "original file". Dva puta sam imao rezultat 5/5. Tri puta sam zamjenio 128kbps i 320kbps. To mi nije ni bitno, jer mi je bitnije da prepoznajem lossless, nego neobične osobitosti Lame encodera.
Toliko o tome.
I da, čuju se razlike u zvuku različitih streaming servisa, čak i ako teoretski svi nude "lossless" playback.
Poruka je uređivana zadnji put pet 3.7.2026 7:14 (zontrium).
3 mjeseca
neaktivan
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Branimir74 kaže...
I za kraj, tvoj P.P.S. o Loudness Waru je tragikomičan. Tvrditi da audiofili "to ne spominju ikada" pokazuje da u životu nisi zakoračio na iole ozbiljniji audio forum ili u studio. Dinamička kompresija (Loudness War) je doslovno neprijatelj broj jedan u audiofilskoj zajednici već dva desetljeća. Upravo mi audiofili bjesomučno tražimo prva japanska CD izdanja iz 80-ih ili vinile jer moderni masteri imaju uništen dinamički raspon.
Evo komentar, ne na mastere, nego na REmastere starijih izdanja. Moje iskustvo je da su do negdje 2015. (svjetski, ne Hrvatski) remasteri generalno bili užasni, nakon tog razdoblja su većinom dobro odrađeni, znači poboljšani u odnosu na ranija izdanja. Naravno uz tragične izuzetke - Muse.
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Jel Šuštić aktivan tu na forumu? Zanimao bi me njegov komentar na ovo što se pisalo na posljednje dvije stranice, pogotovo od Branimir74
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
zontrium kaže...
Učlanio sam se na forum samo radi ovog članka, zdravo svima.
Problem sa ovim testom je ovo RESAMPLED • SOURCE 88.2 KHZ → PLAYING AT 44.1 KHZ. resamplira mi originalne fajlove u lošiju kvalitetu. Na macOS-u nemam problem koji su Branimir74 spomenuli.
Odradio sam isti test kao i autor, na zvučnike. 5 pjesama sa različitih albuma, različitih izvođača. Naravno odabrao sam pjesme sa bogatijim aranžmanima, jer je tako lakše prepoznati gubitak kvalitete nego u pitanju pjesme samo sa klavirom i vokalom recimo. Svaki put sam pogodio "original file". Dva puta sam imao rezultat 5/5. Tri puta sam zamjenio 128kbps i 320kbps. To mi nije ni bitno, jer mi je bitnije da prepoznajem lossless, nego neobične osobitosti Lame encodera.
Toliko o tome.
I da, čuju se razlike u zvuku različitih streaming servisa, čak i ako teoretski svi nude "lossless" playback.
Ne razumijem bas kako si testirao i sto si testirao , daj jos malo pojasni ? Kako si sprijecio da znas koji se trenutno zapis reproducira ?
Si siguran da nisi samo cuo razliku u glasnoci radi promjene formata ?
Poruka je uređivana zadnji put pet 3.7.2026 12:10 (Pixel).
17 godina
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Niky518 kaže...
Jel Šuštić aktivan tu na forumu? Zanimao bi me njegov komentar na ovo što se pisalo na posljednje dvije stranice, pogotovo od Branimir74
-da.. nogomet je gotov, pa nam treba nešto za navijanje :) ...
-i klasičan scenarij.. klasična slavenska trilogija, ili-ili..ili, u nogometnom žargonu 1-0-2, pobjeda, nerješeno, poraz.. :)
-prvi, klasik, naravno nastavlja, jer 'mora', do pobjede, neovisno o mišljenju, činjenicama-argumentima druge strane (pri čemu su trenutno 'oboje u pravu'.. i poneke 'činjenice' se ne mogu potvrditi-provjeriti ili opovrgnuti, nema objektivnosti-atesta itd.).. teoretski može pobijediti, argumenata se ima a navijači su dodatni igrač dok je lopta okrugla..
-drugi, ignorira, ljeto, godišnji.. treba uložiti napor dok rezultat nije zagarantiran.. želimo pobjedu, no gubimo, neovisno o navijanju-želji.. pa je zavjetrina i 'previd' moguć izbor, no osigura 'nerješeno'.. jer je važno ne-izgubiti, možda više od pobjede (vs rizik poraza).. u takvom, 'nerješenom' rezultatu su svi sretni, pobjednici.. barem se tako unutar svojih lajker-navijača osjećaju.. :) optimalno, lakše.. za očekivati..
-treći, nemoguć, prihvati poraz.. onak, klasa nemoguće.. 'pokronassudija!!!' :))
C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理，供开源爱好者学习使用
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
ihush kaže...
Niky518 kaže...
Jel Šuštić aktivan tu na forumu? Zanimao bi me njegov komentar na ovo što se pisalo na posljednje dvije stranice, pogotovo od Branimir74
-da.. nogomet je gotov, pa nam treba nešto za navijanje :) ...
-i klasičan scenarij.. klasična slavenska trilogija, ili-ili..ili, u nogometnom žargonu 1-0-2, pobjeda, nerješeno, poraz.. :)
-prvi, klasik, naravno nastavlja, jer 'mora', do pobjede, neovisno o mišljenju, činjenicama-argumentima druge strane (pri čemu su trenutno 'oboje u pravu'.. i poneke 'činjenice' se ne mogu potvrditi-provjeriti ili opovrgnuti, nema objektivnosti-atesta itd.).. teoretski može pobijediti, argumenata se ima a navijači su dodatni igrač dok je lopta okrugla..
-drugi, ignorira, ljeto, godišnji.. treba uložiti napor dok rezultat nije zagarantiran.. želimo pobjedu, no gubimo, neovisno o navijanju-želji.. pa je zavjetrina i 'previd' moguć izbor, no osigura 'nerješeno'.. jer je važno ne-izgubiti, možda više od pobjede (vs rizik poraza).. u takvom, 'nerješenom' rezultatu su svi sretni, pobjednici.. barem se tako unutar svojih lajker-navijača osjećaju.. :) optimalno, lakše.. za očekivati..
-treći, nemoguć, prihvati poraz.. onak, klasa nemoguće.. 'pokronassudija!!!' :))
Samo što je ovdje utakmica završila te se rezultat zna. Ono što bi sad bilo fer i korektno da Šuštić ponovi test, ali ovaj put tehnički ispravno i napiše novi članak o svojim rezultatima i dojmovima.
Poruka je uređivana zadnji put pet 3.7.2026 13:42 (Niky518).
3 mjeseca
neaktivan
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Koristio sam isti ovaj testi kao i autor. U testu mi djeluje da nema promjene u glasnoći.
https://440hz.app/flactest/
5 godina
suspendiran
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
zontrium kaže...
Učlanio sam se na forum samo radi ovog članka, zdravo svima.
Problem sa ovim testom je ovo RESAMPLED • SOURCE 88.2 KHZ → PLAYING AT 44.1 KHZ. resamplira mi originalne fajlove u lošiju kvalitetu. Na macOS-u nemam problem koji su Branimir74 spomenuli.
Odradio sam isti test kao i autor, na zvučnike. 5 pjesama sa različitih albuma, različitih izvođača. Naravno odabrao sam pjesme sa bogatijim aranžmanima, jer je tako lakše prepoznati gubitak kvalitete nego u pitanju pjesme samo sa klavirom i vokalom recimo. Svaki put sam pogodio "original file". Dva puta sam imao rezultat 5/5. Tri puta sam zamjenio 128kbps i 320kbps. To mi nije ni bitno, jer mi je bitnije da prepoznajem lossless, nego neobične osobitosti Lame encodera.
Toliko o tome.
I da, čuju se razlike u zvuku različitih streaming servisa, čak i ako teoretski svi nude "lossless" playback.
Dobro ajde iskreno koliko si se morao zablindirati i opteretiti mozak i uši da bi jasno skužio razliku??
17 godina
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Niky518 kaže...
..
Samo što je ovdje utakmica završila te se rezultat zna. Ono što bi sad bilo fer i korektno da Šuštić ponovi test, ali ovaj put tehnički ispravno i napiše novi članak o svojim rezultatima i dojmovima.
.. da ... (+, ''ali'') :)
-prvo moramo imati 'kriterij', standarde, kontrolu, .. nemamo.
-ili prečica, ovakva rečenica (ali ovaj put tehnički ispravno) implicira da prvi put, članak, nije.. i da bi tad rezultati bili drugačiji tj suprotni, jer su binarno da-ne, ili razlike nema ili ima.. a u tome već imamo problem.
.. jer, tehnički-matematički, instrumentima kao osciloskop, možemo izmjeriti razlike, tad će svaki 'jači' standard-kodek-kompresor ili postavka istog, dati 'jači' rezultat i bit će vidljiv-mjerljiv uređajima.. no što je s realnosću? ljudi, uho... čuje li se razlika ili je to onaj dio samozavaravanja.. psihoakustika, što čujemo ili mislimo da čujemo? pa do tog da čuju li dva čovjeka objektivno-mjerljivo isto-jednako?
-što bi sve takav 'kvalitetan-detaljan-pravi..' test morao uključiti i što je na kraju kriterij, uho ili osciloskop? moje uho ili tvoje? uz napomenu, glazbu slušaju ljudi, ne osciloskopi itd..
-ne kažem ni da ni ne.. kao 'objektivan' ili neutralan, no objektivno ne mogu ništa presuditi jer ne postoji objektivan-pravi-kvalitetan-mjerljiv kriterij.. čak usprkos što u većini ovakvih tema dobijem proljev na hifi bajke i marketinške fore.. pa do tog da ne možemo ni šuštića uzeti kao relevantnog, jer je ipak novinar, osoba koja živi od pisanja-komentara, koje može sponzorirati biznis-interes.. tj moguć sukob interesa ili novčani kriterij, pa mu se tad 'vjeruje' isključivo kad je protiv, dok za mora 'dokazivati' kao neutralnost-objektivnost.. kraće, ne bi novinar smio raditi recenzije bilo čega što mu donosi novac od reklama koje plaća isti biz.. ali to je samo nešto kao 'potencijalna sumnja' dok on može biti stvarno objektivan-pošten, ne koruptiran, kao i to da ima dovoljno sredstava na raspolaganju.. ili lakše usporediti s popularnim recimo recenzijama grafičkih kartica i igara, bliže većini i lakše mjerljivo.. npr time što dobije na test sponzorirane komponente koje čitatelj-korisnik ne može dobiti i probati, tj poštenje u takvom odnosu je važno za povjerenje u ocjeni, a to skoro u pravilu nakon nekog vremena jednostavno proguta novac-interes, jer svi rade za novac, kao i opet, čak kad je pošteno postoji sumnja.. a razlika je što će lažni rezultati gpu benča biti relativno lako provjereni-osporeni.. dok u slučaju kvalitete zvuka za ovakav test to nije moguće, nije izvedivo, nema kontrolnog mehanizma, nema mogućnosti, nema standarda-kriterija i nije svako uho jednako.. gpu benč će i meni dati isti-sličan rezultat, na sličnom računalu.. dok sam benč radi kao i osciloskop, tj nije tad moje oko kriterij nego broj koji benč na kraju ispiše.. tj tad bi kriterij bio osciloskop ili mikrofon, uređaj koji mjeri kvalitetu zvuka, ne uho slušatelja, da bi bilo univerzalno objektivno, ne osobno-subjektivno.
.. pa ni sam 'mada znam sve' ne mogu napraviti, zamisliti .. kvalitetan test koji bi to objektivno procjenio. što je sve kriterij.. u kojoj prostoriji, koji zvuk, koliko hertza..
-matematika i mjerni instrumenti.. mogu naći mikronsku razliku, original je 'do u atom-notu' identičan-originalan.. svako odstupanje od tog uzorak-originala je distorzija, gubitak originalnosti (no to nije istoznačno riječi kvaliteta).. a već u snimanju, u studiju, to nije isto, tj mixer i efekti mijenjaju izvorni-originalan zvuk npr gitare.. ili će snimka koncertne verzije biti taj uzorak-original ili što već.. a snimka već u sebi sadrži moguću distorziju-razliku vs originalne izvedbe, pri čemu da bi usporedili bilo što, prvo to moramo snimiti, pa tek tad snimke uspoređivati, tad implicitno u samom snimanju već možemo generirati promjenu-razliku.. to ne znači bolje-lošije za kvalitetu zvuka, nego za 100% identično originalu..
-ali, to nije 'kvaliteta' koju dobijemo studijskom obradom-mixom-efektima.. tj taj master se umixava i dobija na 'kvaliteti', bas-paniranje-glasnoća.. studijski obrađen zvuk zvuči bolje, 'kvalitetnije' no on je već distrozija u odnosu na izvor-original.. zar ne? .. a to tad znači (karikirano) da ne mijerimo identičnost-originalu, nego 'kvalitetu', psihoakustički dojam kako nešto čujemo, jači bas-visokotonce itd. a to je mix, ne original.. npr dolby efekti ili spomenut loudnes.. pa do tog da 'kvalitetniji' zvučnik daje bolji zvuk, pri čemu je pitanje što znači bolji-kvalitetniji u takvoj rečenici i mjerimo li kvalitetu zvučnika ili digitalnog zapisa kojeg reproduciramo na tom zvučniku.. a drugi zvučnik će dati drugačiji izlaz-zvuk.. i to možemo čuti, percipirati.. jel to kvaliteta-originalnost ili što? .. što mjerimo, što je kriterij i tko ga mjeri? bezbroj nijansi, .. nemoguće je 100% objektivno-kvalitetno obraditi takav test i (barem ja ako želim) mogu uvjek pronaći ''a što s ovim detaljem..'' i time odbaciti valjanost-kriterij nekog testa jer..
-pa do na kraju, smisao-zaključak.. ako je ferrari brži od porschea, 300-vs-290kmh.. ili 300-vs-299kmh.. koliko je to važan kriterij? brži je, neovisno 1 ili 100kmh.. no što je kriterij i kad prestaje biti važan tj kad možemo reći 'to je isto' i prestaje tad biti kriterij po kojem biramo auto ili zvučni sustav? .. ima veći gepek za pola litre? tko kupuje takav auto zbog gepeka? ili troši pola litre goriva više? .. pa što? kod kupnje takvog auta je važniji kriterij boja-atraktivnost pa i sam brend.. nego mjerljivi-tehnički detalji, zar ne? ..
- tj primarni kriterij su ljudi-osobno, osjećaj.. glazba je stvar osjećaja.. na istom sustavu slušamo glazbu koja nas ne zanima, ne privlači, opera, thompson, metalica ili kud-letovanić.. hoće li nam zvučati isto i koje će osjećaje pobuditi, npr kad zapjevaju zaprešićbojsi na trgu-dočeku repke.. ljudi slušaju sadržaj, ne tehnički-matematički-oscilatorski mjerljiv zapis glazbe, nego glazbu, koja im može zvučati dobro i na (prastari-nekadašnji) jeftini tranzić.. koji krči-šumi.. itd.. i što tad toj osobi bolje zvuči? što će anketno ocjeniti više-niže.. neovisno jel to u mp3 ili flacu.. čuje li on to ili što ekšli slušatelj sluša..
:) ..itd.
edit: + prijevod čaptom:
-kvaliteta:
🎧 Što zapravo znači “kvaliteta zvuka”
Kvaliteta zvuka može značiti tri potpuno različite stvari:
tehnička identičnost — koliko je zapis vjeran originalnom signalu
perceptivna kvaliteta — kako to ljudsko uho doživljava
emocionalni doživljaj —što glazba “radi” slušatelju
Problem: ova tri kriterija se ne poklapaju.
Osciloskop može izmjeriti razliku od 0.0001%, ali čovjek to ne čuje.
Čovjek može čuti razliku koja je tehnički jednaka, jer psihoakustika radi svoje.
A emocionalni doživljaj može biti bolji na lošem tranzistoru nego na studijskim monitorima.
Dakle — koji kriterij je “pravi”?
+ nemoguće napraviti objektivan test
+ pitanje što mjerimo-uspoređujemo..
-npr, što-ako.. što ako istim kompresorom, recimo raw ili flac.. test obavimo na drugoj opremi? isti rezultati? drugi audio kabeli, pojačalo, zvučnici, prostorija?.. što tad uspoređujemo, ako puštamo isti-identičan-jedan izvor zvuk a dobijamo različite rezultate? .. zatim na jednoj opremi pustimo flac i mp3.. što ako oprema ima više utjecaja-gubitaka, npr bt-zvučnik s internom kompresijom bez kabela.. ili ovisi o pozlati kabla?
-što kad test ponovimo na drugoj lokaciji i dobijemo različit rezultat, pa do tog da se oprema mora 'usviravati' (zagrijati).. jer i to utječe na 'kvalitetu'.. a mi sad lamentiramo o kompresoru flac-mp3 .. što utječe na što i koliko? .. itd.
+edit2: .. kao kraj (ovog postića) :)
- što mjerimo, što je isto-različito.. i što ima veći utjecaj?
🎚 1. Zvučnik —najveći izvor distorzije u cijelom audio lancu
Zvučnik je daleko najproblematičniji dio sustava.
nelinearnost membrane
rezonancije kutije
crossover gubici
fazni pomaci
smjerna karakteristika
mehanička ograničenja
promjene ponašanja s glasnoćom
Tipične vrijednosti distorzije: 1–10% THD
U ekstremima i više.
Za usporedbu: MP3 320 kbps ima distorziju reda 0.01%.
Dakle, zvučnik je 100× do 1000× veći izvor distorzije od kompresora.
- a pričamo o flac-vs-mp3 i koliko to netko stvarno čuje.. :)
+ moj završetak.. (da ne bude čaptova posljednja..) :)
-npr anketno možemo postaviti pitanje npr 1.000 ljudi što čuju, ocjenu kvalitete i sl. i oni daju neki odgovor.. kakav je to odgovor? kriterij? mjerljivost? .. to je samo statistika i osobno.. ne objektivno-neutralno ili mjerljivo.. istu anketu možemo ponoviti idući dan i dobiti drugačije rezultate.. što tad? što s kriterijima i dobivenim brojevima, osobne ocjene i objektivna mjerenja uređajima.. što je važnije ili kriterij? .. i opet, slušaju ljudi, ne osciloskopi.. kao i to da ljudi plaćaju opremu, pri čemu su možda i 'prevareni marketingom', no oni će u tome guštati.. i to je ok, kao uživati u sladoledu, uz more, opuštati se.. u tišini ili uz glazbu..
- objektivno? ne posotji.. jer to su ljudi.
C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理，供开源爱好者学习使用
Poruka je uređivana zadnji put pet 3.7.2026 14:45 (ihush).
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
ihush kaže...
Niky518 kaže...
..
Samo što je ovdje utakmica završila te se rezultat zna. Ono što bi sad bilo fer i korektno da Šuštić ponovi test, ali ovaj put tehnički ispravno i napiše novi članak o svojim rezultatima i dojmovima.
.. da ... (+, ''ali'') :)
-prvo moramo imati 'kriterij', standarde, kontrolu, .. nemamo.
-ili prečica, ovakva rečenica (ali ovaj put tehnički ispravno) implicira da prvi put, članak, nije.. i da bi tad rezultati bili drugačiji tj suprotni, jer su binarno da-ne, ili razlike nema ili ima.. a u tome već imamo problem.
.. jer, tehnički-matematički, instrumentima kao osciloskop, možemo izmjeriti razlike, tad će svaki 'jači' standard-kodek-kompresor ili postavka istog, dati 'jači' rezultat i bit će vidljiv-mjerljiv uređajima.. no što je s realnosću? ljudi, uho... čuje li se razlika ili je to onaj dio samozavaravanja.. psihoakustika, što čujemo ili mislimo da čujemo? pa do tog da čuju li dva čovjeka objektivno-mjerljivo isto-jednako?
-što bi sve takav 'kvalitetan-detaljan-pravi..' test morao uključiti i što je na kraju kriterij, uho ili osciloskop? moje uho ili tvoje? uz napomenu, glazbu slušaju ljudi, ne osciloskopi itd..
-ne kažem ni da ni ne.. kao 'objektivan' ili neutralan, no objektivno ne mogu ništa presuditi jer ne postoji objektivan-pravi-kvalitetan-mjerljiv kriterij.. čak usprkos što u većini ovakvih tema dobijem proljev na hifi bajke i marketinške fore.. pa do tog da ne možemo ni šuštića uzeti kao relevantnog, jer je ipak novinar, osoba koja živi od pisanja-komentara, koje može sponzorirati biznis-interes.. tj moguć sukob interesa ili novčani kriterij, pa mu se tad 'vjeruje' isključivo kad je protiv, dok za mora 'dokazivati' kao neutralnost-objektivnost.. kraće, ne bi novinar smio raditi recenzije bilo čega što mu donosi novac od reklama koje plaća isti biz.. ali to je samo nešto kao 'potencijalna sumnja' dok on može biti stvarno objektivan-pošten, ne koruptiran, kao i to da ima dovoljno sredstava na raspolaganju.. ili lakše usporediti s popularnim recimo recenzijama grafičkih kartica i igara, bliže većini i lakše mjerljivo.. npr time što dobije na test sponzorirane komponente koje čitatelj-korisnik ne može dobiti i probati, tj poštenje u takvom odnosu je važno za povjerenje u ocjeni, a to skoro u pravilu nakon nekog vremena jednostavno proguta novac-interes, jer svi rade za novac, kao i opet, čak kad je pošteno postoji sumnja.. a razlika je što će lažni rezultati gpu benča biti relativno lako provjereni-osporeni.. dok u slučaju kvalitete zvuka za ovakav test to nije moguće, nije izvedivo, nema kontrolnog mehanizma, nema mogućnosti, nema standarda-kriterija i nije svako uho jednako.. gpu benč će i meni dati isti-sličan rezultat, na sličnom računalu.. dok sam benč radi kao i osciloskop, tj nije tad moje oko kriterij nego broj koji benč na kraju ispiše.. tj tad bi kriterij bio osciloskop ili mikrofon, uređaj koji mjeri kvalitetu zvuka, ne uho slušatelja, da bi bilo univerzalno objektivno, ne osobno-subjektivno.
.. pa ni sam 'mada znam sve' ne mogu napraviti, zamisliti .. kvalitetan test koji bi to objektivno procjenio. što je sve kriterij.. u kojoj prostoriji, koji zvuk, koliko hertza..
-matematika i mjerni instrumenti.. mogu naći mikronsku razliku, original je 'do u atom-notu' identičan-originalan.. svako odstupanje od tog uzorak-originala je distorzija, gubitak originalnosti (no to nije istoznačno riječi kvaliteta).. a već u snimanju, u studiju, to nije isto, tj mixer i efekti mijenjaju izvorni-originalan zvuk npr gitare.. ili će snimka koncertne verzije biti taj uzorak-original ili što već.. a snimka već u sebi sadrži moguću distorziju-razliku vs originalne izvedbe, pri čemu da bi usporedili bilo što, prvo to moramo snimiti, pa tek tad snimke uspoređivati, tad implicitno u samom snimanju već možemo generirati promjenu-razliku.. to ne znači bolje-lošije za kvalitetu zvuka, nego za 100% identično originalu..
-ali, to nije 'kvaliteta' koju dobijemo studijskom obradom-mixom-efektima.. tj taj master se umixava i dobija na 'kvaliteti', bas-paniranje-glasnoća.. studijski obrađen zvuk zvuči bolje, 'kvalitetnije' no on je već distrozija u odnosu na izvor-original.. zar ne? .. a to tad znači (karikirano) da ne mijerimo identičnost-originalu, nego 'kvalitetu', psihoakustički dojam kako nešto čujemo, jači bas-visokotonce itd. a to je mix, ne original.. npr dolby efekti ili spomenut loudnes.. pa do tog da 'kvalitetniji' zvučnik daje bolji zvuk, pri čemu je pitanje što znači bolji-kvalitetniji u takvoj rečenici i mjerimo li kvalitetu zvučnika ili digitalnog zapisa kojeg reproduciramo na tom zvučniku.. a drugi zvučnik će dati drugačiji izlaz-zvuk.. i to možemo čuti, percipirati.. jel to kvaliteta-originalnost ili što? .. što mjerimo, što je kriterij i tko ga mjeri? bezbroj nijansi, .. nemoguće je 100% objektivno-kvalitetno obraditi takav test i (barem ja ako želim) mogu uvjek pronaći ''a što s ovim detaljem..'' i time odbaciti valjanost-kriterij nekog testa jer..
-pa do na kraju, smisao-zaključak.. ako je ferrari brži od porschea, 300-vs-290kmh.. ili 300-vs-299kmh.. koliko je to važan kriterij? brži je, neovisno 1 ili 100kmh.. no što je kriterij i kad prestaje biti važan tj kad možemo reći 'to je isto' i prestaje tad biti kriterij po kojem biramo auto ili zvučni sustav? .. ima veći gepek za pola litre? tko kupuje takav auto zbog gepeka? ili troši pola litre goriva više? .. pa što? kod kupnje takvog auta je važniji kriterij boja-atraktivnost pa i sam brend.. nego mjerljivi-tehnički detalji, zar ne? ..
- tj primarni kriterij su ljudi-osobno, osjećaj.. glazba je stvar osjećaja.. na istom sustavu slušamo glazbu koja nas ne zanima, ne privlači, opera, thompson, metalica ili kud-letovanić.. hoće li nam zvučati isto i koje će osjećaje pobuditi, npr kad zapjevaju zaprešićbojsi na trgu-dočeku repke.. ljudi slušaju sadržaj, ne tehnički-matematički-oscilatorski mjerljiv zapis glazbe, nego glazbu, koja im može zvučati dobro i na (prastari-nekadašnji) jeftini tranzić.. koji krči-šumi.. itd.. i što tad toj osobi bolje zvuči? što će anketno ocjeniti više-niže.. neovisno jel to u mp3 ili flacu.. čuje li on to ili što ekšli slušatelj sluša..
:) ..itd.
edit: + prijevod čaptom:
-kvaliteta:
🎧 Što zapravo znači “kvaliteta zvuka”
Kvaliteta zvuka može značiti tri potpuno različite stvari:
tehnička identičnost — koliko je zapis vjeran originalnom signalu
perceptivna kvaliteta — kako to ljudsko uho doživljava
emocionalni doživljaj —što glazba “radi” slušatelju
Problem: ova tri kriterija se ne poklapaju.
Osciloskop može izmjeriti razliku od 0.0001%, ali čovjek to ne čuje.
Čovjek može čuti razliku koja je tehnički jednaka, jer psihoakustika radi svoje.
A emocionalni doživljaj može biti bolji na lošem tranzistoru nego na studijskim monitorima.
Dakle — koji kriterij je “pravi”?
+ nemoguće napraviti objektivan test
+ pitanje što mjerimo-uspoređujemo..
-npr, što-ako.. što ako istim kompresorom, recimo raw ili flac.. test obavimo na drugoj opremi? isti rezultati? drugi audio kabeli, pojačalo, zvučnici, prostorija?.. što tad uspoređujemo, ako puštamo isti-identičan-jedan izvor zvuk a dobijamo različite rezultate? .. zatim na jednoj opremi pustimo flac i mp3.. što ako oprema ima više utjecaja-gubitaka, npr bt-zvučnik s internom kompresijom bez kabela.. ili ovisi o pozlati kabla?
-što kad test ponovimo na drugoj lokaciji i dobijemo različit rezultat, pa do tog da se oprema mora 'usviravati' (zagrijati).. jer i to utječe na 'kvalitetu'.. a mi sad lamentiramo o kompresoru flac-mp3 .. što utječe na što i koliko? .. itd.
+edit2: .. kao kraj (ovog postića) :)
- što mjerimo, što je isto-različito.. i što ima veći utjecaj?
🎚 1. Zvučnik —najveći izvor distorzije u cijelom audio lancu
Zvučnik je daleko najproblematičniji dio sustava.
nelinearnost membrane
rezonancije kutije
crossover gubici
fazni pomaci
smjerna karakteristika
mehanička ograničenja
promjene ponašanja s glasnoćom
Tipične vrijednosti distorzije: 1–10% THD
U ekstremima i više.
Za usporedbu: MP3 320 kbps ima distorziju reda 0.01%.
Dakle, zvučnik je 100× do 1000× veći izvor distorzije od kompresora.
- a pričamo o flac-vs-mp3 i koliko to netko stvarno čuje.. :)
+ moj završetak.. (da ne bude čaptova posljednja..) :)
-npr anketno možemo postaviti pitanje npr 1.000 ljudi što čuju, ocjenu kvalitete i sl. i oni daju neki odgovor.. kakav je to odgovor? kriterij? mjerljivost? .. to je samo statistika i osobno.. ne objektivno-neutralno ili mjerljivo.. istu anketu možemo ponoviti idući dan i dobiti drugačije rezultate.. što tad? što s kriterijima i dobivenim brojevima, osobne ocjene i objektivna mjerenja uređajima.. što je važnije ili kriterij? .. i opet, slušaju ljudi, ne osciloskopi.. kao i to da ljudi plaćaju opremu, pri čemu su možda i 'prevareni marketingom', no oni će u tome guštati.. i to je ok, kao uživati u sladoledu, uz more, opuštati se.. u tišini ili uz glazbu..
- objektivno? ne posotji.. jer to su ljudi.
Nemam volje raspravlja sa GPT-om, ali da li mora biti moje, tvoje ili susjedovo uho, onda ti mogu reči da mora biti Šuštićevo uho jer je on napisao sporni članak. Ako sve odradi kako je odradio prije, dakle koristi svoje uši, svoju audio opremu i smjernice od Branimira onda on sam može to usporediti sa svojim prvotnim testom i napisati novi članak ili dopuniti postojeći. Što će na kraju pisati u tom članku ovisi čisto o njemu, on je i tester i device under test. Jer kao što je ustanovljeno, prvotni članak ima žeščih problema sa tehnikalijama. Ne moramo fantazirati tamo gdje nije potrebno.
Poruka je uređivana zadnji put pet 3.7.2026 15:22 (Niky518).
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
ihush kaže...
Niky518 kaže...
..
Samo što je ovdje utakmica završila te se rezultat zna. Ono što bi sad bilo fer i korektno da Šuštić ponovi test, ali ovaj put tehnički ispravno i napiše novi članak o svojim rezultatima i dojmovima.
.. da ... (+, ''ali'') :)
-prvo moramo imati 'kriterij', standarde, kontrolu, .. nemamo.
-ili prečica, ovakva rečenica (ali ovaj put tehnički ispravno) implicira da prvi put, članak, nije.. i da bi tad rezultati bili drugačiji tj suprotni, jer su binarno da-ne, ili razlike nema ili ima.. a u tome već imamo problem.
.. jer, tehnički-matematički, instrumentima kao osciloskop, možemo izmjeriti razlike, tad će svaki 'jači' standard-kodek-kompresor ili postavka istog, dati 'jači' rezultat i bit će vidljiv-mjerljiv uređajima.. no što je s realnosću? ljudi, uho... čuje li se razlika ili je to onaj dio samozavaravanja.. psihoakustika, što čujemo ili mislimo da čujemo? pa do tog da čuju li dva čovjeka objektivno-mjerljivo isto-jednako?
-što bi sve takav 'kvalitetan-detaljan-pravi..' test morao uključiti i što je na kraju kriterij, uho ili osciloskop? moje uho ili tvoje? uz napomenu, glazbu slušaju ljudi, ne osciloskopi itd..
-ne kažem ni da ni ne.. kao 'objektivan' ili neutralan, no objektivno ne mogu ništa presuditi jer ne postoji objektivan-pravi-kvalitetan-mjerljiv kriterij.. čak usprkos što u većini ovakvih tema dobijem proljev na hifi bajke i marketinške fore.. pa do tog da ne možemo ni šuštića uzeti kao relevantnog, jer je ipak novinar, osoba koja živi od pisanja-komentara, koje može sponzorirati biznis-interes.. tj moguć sukob interesa ili novčani kriterij, pa mu se tad 'vjeruje' isključivo kad je protiv, dok za mora 'dokazivati' kao neutralnost-objektivnost.. kraće, ne bi novinar smio raditi recenzije bilo čega što mu donosi novac od reklama koje plaća isti biz.. ali to je samo nešto kao 'potencijalna sumnja' dok on može biti stvarno objektivan-pošten, ne koruptiran, kao i to da ima dovoljno sredstava na raspolaganju.. ili lakše usporediti s popularnim recimo recenzijama grafičkih kartica i igara, bliže većini i lakše mjerljivo.. npr time što dobije na test sponzorirane komponente koje čitatelj-korisnik ne može dobiti i probati, tj poštenje u takvom odnosu je važno za povjerenje u ocjeni, a to skoro u pravilu nakon nekog vremena jednostavno proguta novac-interes, jer svi rade za novac, kao i opet, čak kad je pošteno postoji sumnja.. a razlika je što će lažni rezultati gpu benča biti relativno lako provjereni-osporeni.. dok u slučaju kvalitete zvuka za ovakav test to nije moguće, nije izvedivo, nema kontrolnog mehanizma, nema mogućnosti, nema standarda-kriterija i nije svako uho jednako.. gpu benč će i meni dati isti-sličan rezultat, na sličnom računalu.. dok sam benč radi kao i osciloskop, tj nije tad moje oko kriterij nego broj koji benč na kraju ispiše.. tj tad bi kriterij bio osciloskop ili mikrofon, uređaj koji mjeri kvalitetu zvuka, ne uho slušatelja, da bi bilo univerzalno objektivno, ne osobno-subjektivno.
.. pa ni sam 'mada znam sve' ne mogu napraviti, zamisliti .. kvalitetan test koji bi to objektivno procjenio. što je sve kriterij.. u kojoj prostoriji, koji zvuk, koliko hertza..
-matematika i mjerni instrumenti.. mogu naći mikronsku razliku, original je 'do u atom-notu' identičan-originalan.. svako odstupanje od tog uzorak-originala je distorzija, gubitak originalnosti (no to nije istoznačno riječi kvaliteta).. a već u snimanju, u studiju, to nije isto, tj mixer i efekti mijenjaju izvorni-originalan zvuk npr gitare.. ili će snimka koncertne verzije biti taj uzorak-original ili što već.. a snimka već u sebi sadrži moguću distorziju-razliku vs originalne izvedbe, pri čemu da bi usporedili bilo što, prvo to moramo snimiti, pa tek tad snimke uspoređivati, tad implicitno u samom snimanju već možemo generirati promjenu-razliku.. to ne znači bolje-lošije za kvalitetu zvuka, nego za 100% identično originalu..
-ali, to nije 'kvaliteta' koju dobijemo studijskom obradom-mixom-efektima.. tj taj master se umixava i dobija na 'kvaliteti', bas-paniranje-glasnoća.. studijski obrađen zvuk zvuči bolje, 'kvalitetnije' no on je već distrozija u odnosu na izvor-original.. zar ne? .. a to tad znači (karikirano) da ne mijerimo identičnost-originalu, nego 'kvalitetu', psihoakustički dojam kako nešto čujemo, jači bas-visokotonce itd. a to je mix, ne original.. npr dolby efekti ili spomenut loudnes.. pa do tog da 'kvalitetniji' zvučnik daje bolji zvuk, pri čemu je pitanje što znači bolji-kvalitetniji u takvoj rečenici i mjerimo li kvalitetu zvučnika ili digitalnog zapisa kojeg reproduciramo na tom zvučniku.. a drugi zvučnik će dati drugačiji izlaz-zvuk.. i to možemo čuti, percipirati.. jel to kvaliteta-originalnost ili što? .. što mjerimo, što je kriterij i tko ga mjeri? bezbroj nijansi, .. nemoguće je 100% objektivno-kvalitetno obraditi takav test i (barem ja ako želim) mogu uvjek pronaći ''a što s ovim detaljem..'' i time odbaciti valjanost-kriterij nekog testa jer..
-pa do na kraju, smisao-zaključak.. ako je ferrari brži od porschea, 300-vs-290kmh.. ili 300-vs-299kmh.. koliko je to važan kriterij? brži je, neovisno 1 ili 100kmh.. no što je kriterij i kad prestaje biti važan tj kad možemo reći 'to je isto' i prestaje tad biti kriterij po kojem biramo auto ili zvučni sustav? .. ima veći gepek za pola litre? tko kupuje takav auto zbog gepeka? ili troši pola litre goriva više? .. pa što? kod kupnje takvog auta je važniji kriterij boja-atraktivnost pa i sam brend.. nego mjerljivi-tehnički detalji, zar ne? ..
- tj primarni kriterij su ljudi-osobno, osjećaj.. glazba je stvar osjećaja.. na istom sustavu slušamo glazbu koja nas ne zanima, ne privlači, opera, thompson, metalica ili kud-letovanić.. hoće li nam zvučati isto i koje će osjećaje pobuditi, npr kad zapjevaju zaprešićbojsi na trgu-dočeku repke.. ljudi slušaju sadržaj, ne tehnički-matematički-oscilatorski mjerljiv zapis glazbe, nego glazbu, koja im može zvučati dobro i na (prastari-nekadašnji) jeftini tranzić.. koji krči-šumi.. itd.. i što tad toj osobi bolje zvuči? što će anketno ocjeniti više-niže.. neovisno jel to u mp3 ili flacu.. čuje li on to ili što ekšli slušatelj sluša..
:) ..itd.
edit: + prijevod čaptom:
-kvaliteta:
🎧 Što zapravo znači “kvaliteta zvuka”
Kvaliteta zvuka može značiti tri potpuno različite stvari:
tehnička identičnost — koliko je zapis vjeran originalnom signalu
perceptivna kvaliteta — kako to ljudsko uho doživljava
emocionalni doživljaj —što glazba “radi” slušatelju
Problem: ova tri kriterija se ne poklapaju.
Osciloskop može izmjeriti razliku od 0.0001%, ali čovjek to ne čuje.
Čovjek može čuti razliku koja je tehnički jednaka, jer psihoakustika radi svoje.
A emocionalni doživljaj može biti bolji na lošem tranzistoru nego na studijskim monitorima.
Dakle — koji kriterij je “pravi”?
+ nemoguće napraviti objektivan test
+ pitanje što mjerimo-uspoređujemo..
-npr, što-ako.. što ako istim kompresorom, recimo raw ili flac.. test obavimo na drugoj opremi? isti rezultati? drugi audio kabeli, pojačalo, zvučnici, prostorija?.. što tad uspoređujemo, ako puštamo isti-identičan-jedan izvor zvuk a dobijamo različite rezultate? .. zatim na jednoj opremi pustimo flac i mp3.. što ako oprema ima više utjecaja-gubitaka, npr bt-zvučnik s internom kompresijom bez kabela.. ili ovisi o pozlati kabla?
-što kad test ponovimo na drugoj lokaciji i dobijemo različit rezultat, pa do tog da se oprema mora 'usviravati' (zagrijati).. jer i to utječe na 'kvalitetu'.. a mi sad lamentiramo o kompresoru flac-mp3 .. što utječe na što i koliko? .. itd.
+edit2: .. kao kraj (ovog postića) :)
- što mjerimo, što je isto-različito.. i što ima veći utjecaj?
🎚 1. Zvučnik —najveći izvor distorzije u cijelom audio lancu
Zvučnik je daleko najproblematičniji dio sustava.
nelinearnost membrane
rezonancije kutije
crossover gubici
fazni pomaci
smjerna karakteristika
mehanička ograničenja
promjene ponašanja s glasnoćom
Tipične vrijednosti distorzije: 1–10% THD
U ekstremima i više.
Za usporedbu: MP3 320 kbps ima distorziju reda 0.01%.
Dakle, zvučnik je 100× do 1000× veći izvor distorzije od kompresora.
- a pričamo o flac-vs-mp3 i koliko to netko stvarno čuje.. :)
+ moj završetak.. (da ne bude čaptova posljednja..) :)
-npr anketno možemo postaviti pitanje npr 1.000 ljudi što čuju, ocjenu kvalitete i sl. i oni daju neki odgovor.. kakav je to odgovor? kriterij? mjerljivost? .. to je samo statistika i osobno.. ne objektivno-neutralno ili mjerljivo.. istu anketu možemo ponoviti idući dan i dobiti drugačije rezultate.. što tad? što s kriterijima i dobivenim brojevima, osobne ocjene i objektivna mjerenja uređajima.. što je važnije ili kriterij? .. i opet, slušaju ljudi, ne osciloskopi.. kao i to da ljudi plaćaju opremu, pri čemu su možda i 'prevareni marketingom', no oni će u tome guštati.. i to je ok, kao uživati u sladoledu, uz more, opuštati se.. u tišini ili uz glazbu..
- objektivno? ne posotji.. jer to su ljudi.
Ne treba ovoliko teksta da se napise da audiofili uredno padaju na svim "blind" testovima 
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
konjRR kaže...
Ne treba ovoliko teksta da se napise da audiofili uredno padaju na svim "blind" testovima
Ako padaš na blind audio testu, onda nisi audiofil, nego samo ljubitelj glazbe.
17 godina
offline
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
Niky518 kaže...
konjRR kaže...
Ne treba ovoliko teksta da se napise da audiofili uredno padaju na svim "blind" testovima
Ako padaš na blind audio testu, onda nisi audiofil, nego samo ljubitelj glazbe.
-moguć kao jedan odgovor-tumačenje.. a drugi? npr potvrda placeboefekta, samozavaravanja ili smisao posotjanja blindtesta.. npr može se reći da ako padne na blind testu, tad je 'čovjek' (s vrlinama i manama, ne stroj-osciloskop koji će uvjek dati isti rezultat..) itd.. posotji više mogućih odgovora-tumačenja, na isti input, zar ne? :) .. i opet, kriterij? tko odlučuje koji je kriterij primjenjiv? ja-ti-on?
-čak ne branim šuštića.. nego ne mogu objektivno pronaći kriterije koji se svode na subjektivni dojam kao što kažeš, šuštićevo uho.. što tad mjerimo? kako on čuje? nije li tema kompresor flac-mp3?
C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理，供开源爱好者学习使用
Re: Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku izme
ihush kaže...
Niky518 kaže...
konjRR kaže...
Ne treba ovoliko teksta da se napise da audiofili uredno padaju na svim "blind" testovima
Ako padaš na blind audio testu, onda nisi audiofil, nego samo ljubitelj glazbe.
-moguć kao jedan odgovor-tumačenje.. a drugi? npr potvrda placeboefekta, samozavaravanja ili smisao posotjanja blindtesta.. npr može se reći da ako padne na blind testu, tad je 'čovjek' (s vrlinama i manama, ne stroj-osciloskop koji će uvjek dati isti rezultat..) itd.. posotji više mogućih odgovora-tumačenja, na isti input, zar ne? :) .. i opet, kriterij? tko odlučuje koji je kriterij primjenjiv? ja-ti-on?
-čak ne branim šuštića.. nego ne mogu objektivno pronaći kriterije koji se svode na subjektivni dojam kao što kažeš, šuštićevo uho.. što tad mjerimo? kako on čuje? nije li tema kompresor flac-mp3?
Mislim da nisi razumio tekst. Ne mjerimo susticevo uho nego njegovim uhom mjerimo. On inace sve sto radi i pise je subjektivno. Sve mjeri po sebi. Takav mu je svaki clanak. Sto to meni vrijedi neznam. Stoga, otkada su takvi poceli pisati za bug ja sam ga prestao kupovati.
Ali da ima svoje sljedbenike ima. Njima se svijet mjeri po susticu. Meni ne. Prihvatljiviji mi je pristup sto se zvuka tice koji ima asr npr.
17 godina
offline
Slijepi test otkriva da ne čujemo razliku između M
Cijela ova rasprava o MP3 vs FLAC zapravo nema smisla bez jednog osnovnog preduvjeta.
Osoba koja uopće krene raditi bilo kakav audio test prvo mora priložiti službeni nalaz audiometrije, odrađen na kliničkom audiometru u profesionalnoj izoliranoj kabini za testiranje. Koliko osoba ima godina? Prezbiakuzija? :)