Ne treba biti stručnjak za zaključak da je smetlište smješteno u urbanoj zoni uz obalu potpuno nerazumno i suludo. Ma kakva bila ekonomska opravdanja.
I ne čudi sva sila potencijalno opasnih kemikalija.
Life is jazz. Play it cool.
Dobar članak. Uvijek me zanimalo zašto su šljačišta radioaktivna, kada je ugljen nastao od običnog drveta, a kemijskom reakcijom (izgaranjem) je nemoguće stvoriti novi radioaktivni element. Koji je izvor nastanka uranija u ugljenu, da li je tamo bio i kada je drveće bilo živo, te da li i današnje biljke imaju istu količinu radioaktivnih elemenata u sebi? Znam da se čak i u ljudskom organizmu prirodno nalazi mala količina tih teških elemenata.
Da dogovorim na pitanje USS-u. Uranij je sveprisutan element, ima ga dakle u svakoj stijeni. No on se koncetrira tako da se iz stijene otapa, a potom reducira na nekom organskom marerijalu. Takav je materijal besumnje treseitiše i slična mjesta na kojima se stvarao ugljen. Usto treba znati da ugljen nije samo karbonizirano drvo, nego i mnogo minerala pomiješanih s njime koji su se nalazili na mjestu njegovog nastajanja. Dokaz tome je da sasvim drugačije izgleda ono što zaostaje izgaranjem drvenog ugljena (čisto karbonizirano drvo) od onoga što ostaje nakon izgranja kemenog ugljena (pepeo i šljaka).
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
to je pepeo/otpad.. postoji li mogućnost provjere sastava još nekorištenog ugljena i odakle je ugljen.
po udžbeniku, nejasnoća nije bilo oko "logike" kako ugljen nastaje iz sasvim prirodnih dugih procesa obrade organskih biljaka tj drveta.
do dan danas nije riješen misterij erupcije vulkana/planine Sveta Helena 1980g.
kao nabubreni prišt koji stiskate, bočno se razletilo skoro pola planine. spletom lokalnih okolnosti u kojima se raspada jedno jezero i nastaje enormna bujica koja nosi gomile BALVANA u blatu, te sve to obilato posipa svješi vulkanski pepeo..
kada se u podnožju sve izmiješalo i stalo..u roku par dana svi balvani su postali pravi ugljen.
da nije bilo kamera i da nije bila 1980g, svi bi rekli da je ugljen nastao od prapovjesne šume.
taj instat nastali ugljen preko noć je sigurno obogaćan svom paletom mogućih radioaktivnih elemenata od vrućeg pepela.
eto, čisto bi me zanimalo, može li se svaki ugljen prije termičkog procesa provjeriti kakav mu je sastav na ove elemente iz članka.
nazovimo ga ugljen vulkanskog porijekla... ili debla starih stabala koja su pretrpjela vukanski proces obrade prije hermetičkog taloženja.
Naravno da se ugljen analizira prije nego što se iskoristi kao sirovina bilo čega. Ugljena ima mnogo vrsta koji se razlikuju po zrelosti (starosti) i ugljen iz svakog ležišta ima svoje specifičnosti. Što je ugljen stariji to sadrži više ugljika, a manje drugih nemetala (kisika, dušika, vodika), pa je stoga kaloričniji. To je cijela nauka u kojoj sudjeluju geolozi, kemičari i tehnolozi.
"Izmjerene brzine doze zračenja za navedenih pet biljnih vrsta iznosile su 5 – 69 μGy/h, što je iznad vrijednosti (5 μGy/h) pri kojoj zračenje nema štetnog djelovanja, no ipak od manje od brzine doze zračenja (450 μGy/h) pri kojoj zračenje može naštetiti populaciji, a ne samo jedinki."
Ne razumijem ovu računicu individualna vs. kolektivna štetnost (možda jer čitam u ovaj sitni sat).
I nije li razlika i u tome ako su u pitanju različiti tipovi zračenja, makar bili nositelji jednakih energija (u smislu da je letalna doza koju imaju alfa-čestice značajno manja od one gama-radijacije)?
