Zašto je snimanje spektra u infracrvenom području važno? Zato što apsorpcija i emisija infracrvenog zračenja dolazi od vibracija molekula, a te vibracije ovise o njihovoj strukturi, prije svega o vrstama kovalentnih veza koje u njoj postoje. Iz infracrvenog spektra može se odrediti struktura molekula, ali i pouzdano identificirati molekule ako je njihov spektar već snimljen na Zemlji. U ovom je slučaju sigurno tako, jer u svemiru postoje sasvim jednostavne molekule, pretpostavljam da će teleskop tražiti one sa CN skupinom.
NASA planira teleskop u stratosferu podići balonom
- poruka: 13
- |
- čitano: 5.015
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
A kako će teleskop vratiti nazad na zemlju? Pretpostavljam da je to poprilično skup komad opreme i da će ga se koristiti više nego jednom. Osim toga, kolika je stabilnost takve paltforme na koju je teleskop montiran. Teleskop mora biti poprilično stabilan kako bi mogao snimiti čiste slike. U svakom slučaju ovo je zanimljivo. Naša atmosfera filtrira neka od zračenja, pa se moramo pobrinuti da ta ograničenja nekako zaobiđemo.
A kako će teleskop vratiti nazad na zemlju? Pretpostavljam da je to poprilično skup komad opreme i da će ga se koristiti više nego jednom. Osim toga, kolika je stabilnost takve paltforme na koju je teleskop montiran. Teleskop mora biti poprilično stabilan kako bi mogao snimiti čiste slike. U svakom slučaju ovo je zanimljivo. Naša atmosfera filtrira neka od zračenja, pa se moramo pobrinuti da ta ograničenja nekako zaobiđemo.
to ti (ma i meni; svima a ne samo njima) je 10 - 50 km, 1/8 visine na kojoj je ISS. može padobranom ili ... bez (uz pripdajući krš, ako ga prije ne pokupe letećetanjurci).
A kako će teleskop vratiti nazad na zemlju? Pretpostavljam da je to poprilično skup komad opreme i da će ga se koristiti više nego jednom. Osim toga, kolika je stabilnost takve paltforme na koju je teleskop montiran. Teleskop mora biti poprilično stabilan kako bi mogao snimiti čiste slike. U svakom slučaju ovo je zanimljivo. Naša atmosfera filtrira neka od zračenja, pa se moramo pobrinuti da ta ograničenja nekako zaobiđemo.
Ja bi to odradio postavljanjem padobrana na satelit, a zatim ga helikopter zakači kukom kada bude pao na malu visinu. Tehnika se već koristi imaš na YouTube-u.
Kako će se teleskop vratiti na zemlju? Pa jednostavno, ispuštanjem plina (helija). Novo je pričvrstiti teleskop za balon, no baloni su poznati još od 18. stoljeća! Tridesetih godina prošlog stoljeća US Navy je izgradila divovske (250 m dugačke) dirižable za izviđanja. Bili su tako veliki da su u sebi nosili male avione. Problem s balonima je upravljivost: oni zahtjevaju stalne vjetrove a naročito su im opasna vertikalna strujanja. Vjerojatno su balon metnuli iznad južnog pola zbog stabilnih vjetova.

Kad ga krene ITER proizvoditi, neće ga faliti.. doduše tek za jedno nekoliko desetljeća.
Pretpostavljao sam da to ide tako nekako, ali mislio sam s obzirom na osjetljivost opreme da to ipak mora biti puno nježnije i točnije izvedeno. Potražio i našao primjere na yt.
Kako će se teleskop vratiti na zemlju? Pa jednostavno, ispuštanjem plina (helija). Novo je pričvrstiti teleskop za balon, no baloni su poznati još od 18. stoljeća! Tridesetih godina prošlog stoljeća US Navy je izgradila divovske (250 m dugačke) dirižable za izviđanja. Bili su tako veliki da su u sebi nosili male avione. Problem s balonima je upravljivost: oni zahtjevaju stalne vjetrove a naročito su im opasna vertikalna strujanja. Vjerojatno su balon metnuli iznad južnog pola zbog stabilnih vjetova.
S obzirom da je helij rijedak (na Zemlji, u Svemiru je 2. po zastupljenosti) i nema ga baš na razbacivanje (a daleko su još fuzijske elektrane u kojima će helij biti nusproizvod), možda ne bi bilo loše kada bi balon imao neku mogućnost da plin, sav ili bar dio komprimira i spremi u boce nazad kada dođe vrijeme za spuštanje, omjesto ispuštanja plina u atmosferu.
Helij i nije tako rjedak plin. Može ga se dobiti iz zraka, ali i iz zemnog plina. U zraku ga ima malo 4,6 ppm (=4,6 ml/m3), no dobiva se kao nusprodukt pri proizvodnji argona, plemenitog plina kojeg u zraku ima 2000 puta više od helija (0,93 %). Baloni ne moraju ispuštati helij, nego ga mogu komprimirati.
Ima i bolje. Ako stiropor umjesto zraka sadržava mjehuriće helija, može lebdjeti u zraku. Koliko znam, takav se stiropor nigdje ne može kupiti, bit će da ga je netko iz vica napravio u laboratoriju. Uzgon helija ipak nije velik. Litra helija može držati oko 1,1 g tereta: da bi se u zrak podignula jedna tona treba imati balon od 1000 m3.