Listajući forum, uočio sam OVU temu te vidim da je sam autor ne aktivan (protjeran) pa sam odlučio napisati sam nastavak te teme - Jer je sam tutorijal dosta zastario i danas je se stanje jako promjenilo pa ću napisati "nastavak". Tekst ću prilagoditi početnicima i obraditi svaku cjelinu zasebno.
Računalo, laički rečeno se sastoji od komponenti unutar kućišta i Monitora. Da bi računalo radilo, potrebno je:
- Matična Ploča
- Procesor
- RAM Radna Memorija
- Grafička kartica (Može biti integrirana ili diskretna)
- Napajanje
- Hard Disk
- Monitor
- Periferija - Miš & Tipkovnica
Dakle, za minimalno funkcjoniranje potrebne su najmanje te komponente. Sada ćemo objasniti svaku komponentu čemu služi i zašto je potrebna.
Procesor je osnovni dio svakog računala. On je centar svega i komunicira sa svim komponentama u računalu.
Matična Ploča čini centralni dio računala. Na nju se stavljaju/spajaju sve komponente. Matične Ploče se svrstavaju prema Socketima - A socketi prema procesorima. Stoga, nakon što odaberete procesor treba odabrati odgovarajuću matičnu ploču.
RAM (Random Access Memory) je radna memorija računala. U nju se spremaju svi važniji podatci s kojima trenutno radimo. RAM memorija je nekoliko tisuća puta brža od HDD-a, te se podatci s kojima operiramo sele sa HDD-a u RAM i time se ostvaruje osijetno ubrzanje. Pogađate - Što veća količina RAM-a, to je bolje.
Grafička Kartica služi za prikaz slike na računalu. Danas je postala jedna od najzanimljivijih komponenti u računalu, prvenstveno zbog toga što igranje čini sve veću i veću ulogu.
Napajanje je ključ u svemu da bi radilo. Ono dovodi cijelu struju do ostalih komponenti te se brine o svemu kako bi radilo. Vrlo važna komponenta za stabilan i siguran rad.
Monitor kao što većina znate - Služi za prikaz slike ljudskom oku. Nakon što mu grafička kartica pošalje signale on taj signal konvertira i pretvara ga nami u sliku koju na kraju vidimo.
Periferija služi za služenje računalom. U to spada tipkovnica, miš, zvučnici, slušalice, itd.
Odabir Komponenti
Prilikom slaganja vašeg novog računala najvažniji je balans cijelog sistema. Dakle, vaše računalo bi trebalo biti što bolje balansirano i da što više odgovara vašim potrebama. Pri kupovini računala je najvažnije odlučiti kakvo zaista računalo trebate. Nije isto računalo ono od 3 tisuće kuna ili 15 tisuća kuna. Pa da krenemo dalje.
Prvi odabir - Procesor.
Danas imamo zaista širok spektar ponude procesora. Od prije par godina na tržištu su popularni bili dvojezgreni procesori. Danas smo napredovali, i već imamo procesore sa čak do 6 jezgri. Čak i u najnižem segmentu i najjeftinijem možemo bez problema ubaciti trojezgrene procesore. Kod AMD-a trenutno najisplativiji odabir za računalo kojem vam služi za Office, Slušanje glazbe, Sufranje internetom, i sl. - Bi bio sasvim dovoljan i najobičnij AMD Athlon II X3 - Sa svoje 3 jezgre bilo koju zadaću će danas obaviti vrlo solidno i uspješno. Sa procesorom dolazi hladnjak i pasta koji su i više nego dovoljo ako ne mislite raditi overclocking. Samo da napomenem, ako planirate ići na Intel u ovom rangu - Toplo vam ne preporučam. Obično su skuplji, i čak sporiji u ovom rangu.
Ako ste veća stepenica od ovoga, onda vjerovatno tražite i jači i brži procesor. Ako se planirate na računalu igrati (sa solidnom-dobrom grafičkom karticom), i još uz to obavljati neke danas rutinske zadaće (Bilo koju od zamišljenih ovi će procesori to solidno obaviti) preporučam vam AMD Phenom II X4 9xx seriju - Vrlo dobri procesori za igranje i većinu ostalih zadaća. Daju se nabaviti već za 800-ak kuna.
Što se tiče Intela - On u tom rangu nudi svoje Core i3 procesore - Koji imaju 2 jezgre, ali imaju i tehnologiju HyperThreading koja im pomaže da ih što bolje iskoriste. Po perfomansama su tu negdje sa Phenomima II X4 9xx generacije (Procesori i3 2100, 2120, 2100T, 2105 su temeljeni na novoj arhitekturi - Sandy Bridge i imaju nešto bolje perfomanse od ostalih i3 procesora).
Za idući rang - Tu su već korisnici koji traže više. Ili traže overclocking, ili rade u profesijonalnim programima
Iduća stepenica je već osijetno zahtjevniji korisnik od ovih. Planirate izvući maksimum iz svog procesora overclockingom, ili radite u aplikacijama koje vape za što više jezgara (Photoshop, Blender, Maya, itd.) - Onda i tu imamo ponudu za vas.
Sa AMD-ove strane tu su 6-jezgreni procesori - AMD Phenom II X6. Postoji više modela a međusobno se razlikuju po taktu i otključanom množitelju koji omogućava lakši overclocking. Od Intela tu je nova i moderna arhitektura na kojoj su temeljeni procesori kodnog imena Sandy Bridge. Pružaju vrlo dobre perfomanse, nisko zagrijavanje i potrošnju, ali i koštaju dosta i imaju vrlo zbunjujuć naziv. Postoje i5, i3, i7 modeli temeljeni na toj arhitekturi - A postoje i stari procesori istog tog naziva ali temeljeni na staroj arhitekturi. Pa da ponovimo:
- Intel Core i7 9xx - Stara arhitektura, prilagođena entuzijastima, pruža odlične perfomanse u svakom segmentu. Imaju 4 fizičke jezgre, odnosno 8 threadova. Core i7 980 i 990 imaju po 6 jezgara, odnosno 12 threadova. Preporučam za korisnike koji žele najviše i najbrže (i7 980/990 modeli). Spajaju se na socket 1366.
- Intel Core i7 8xx - Stara arhitektura, oslabljena 9xx serija. Pruža isto odlične perfomanse. Imaju 4 jezgre/8 threadova. Danas ih sve manje i manje ima u prodaji - No oni koji ih imaju nemaju razloga za promjenu. Spajaju se na sotcket 1156.
- Intel Core i7 2xxx - Nova arhitektura. Pružaju odlične perfomanse uz malo zagrijavanje i potrošnju. Po perfomansama u rangu stare i7 9xx serije, čak i konkuriraju najjačim modelima. Tople preporuke za korisnike koji žele najviše. Spajaju se na novi socket 1155.
- Intel Core i5 2xxx - Isto nova arhitektura, ali u osnovi oslabljena i7 2xxx serija. I dalje pružaju zadovoljavajuće perfomanse. Spajaju se na novi socket 1155.
- Intel Core i5 7xx - Još više oslabljena 9xx serija, pruža solidne perfomanse - Te imaju 4 jezgre. Spajaju se na stari socket 1156.
- Intel Core i5 6xx - Oslabljena i5 7xx serija. Imaju 2 jezgre/4 Threada, spajaju se na s1156.
- Intel Core i5 6xx - Još niži segment - Imaju po 2 jegre, 4 threada. Neki od njih su temeljeni na novoj arhitekturi i pružaju nešto bolje perfomanse od stare. Većina novih (32nm) ide na 1155 socket, ali postoje i stariji modeli koji idu na 1156 socket.
- Intel Core i3 - Najniži segment. Imaju 2 jezgre/4threada, ali smanjeni L3 Cache u odnosu na sve serije od prije. Isto postoje noviji modeli koji idu na s1155, a ima ih koji idu na s1156. Oni koji idu na s1155 su i3 2100, 2120, 2100T, 2105, a oni koji idu na stari s1156 i time su sporiji nešto su i3 530, i3 540, i3 550,i3 560 modeli
Sa AMD-ove strane imamo:
- AMD Phenom II X6 - Trenutno vrh ponude od ove tvrtke. Imaju 6 jezgri, pružaju dobre perfomanse, ali ipak zaostaju za najvišom ponudom od konkurencije Intela. No, zadovoljit će veliku većinu korisnika koji žele što veći broj jezgara. Spajaju se na sAM3*.
- AMD Phenom II X4 - U osnovi - X6 ali sa 2 jezgre manje. Budući da većina aplikacija ne profitira trenutno sa 2 jezgre više, X4 modeli i dalje pružaju vrlo pristojne perfomanse. Idu na sAM3*.
- AMD Phenom II X3/X2 - Oslabljeni X4 sa jezgrom/dvije manje. Ne preporučam odabir X2 modela iz razloga što su danas 2 jezgre postale tijesne. Idu na sAM3*.
- AMD Athlon II X4 - Niži rang ponude, ali i dalje pružaju solidne perfomanse. Oslabljeni Phenom II X4 9xx, bez L3 Cache-a i u prosjeku primjetno sporiji od Phenoma II X4 osim u manje zahtjevnim aplikacijama za koje je i dovoljan Athlon II X4 (u što spadaju i igre). Idu na sAM3*.
- AMD Athlon II X3/X2 - Oslabljeni Athlon II X4. - Jedna jezgra manje. Također idu na sAM3*. U slučaju Athlona II X2 oni imaju 2 jezgre, pa ih baš i ne preporučam.
- AMD Semrpon - Jedna jezgra i vrlo slabe perfomanse. Isto idu na sAM3*.
* Navedeni procesori se mogu uredno instalirati i na stare sAM2+ ploče - ovisno od ploče do ploče, ako ima odgovarajući BIOS onda bez problema ide. Ali sAM2+ je ograničen ddr2 memorijom.
Dakle, kada ste odlučili kakav vam procesor treba i pogledali reviewe po netu i kakve perfomanse postiže u aplikacijama koje vama treba, idemo dalje.
Matična Ploča
Odabir Matične ploče ovisi o procesoru koji ste odabrali. Ako ste odabrali bilo koji od gore navedenih AMD procesora - Treba vam ploča sa Socket AM3 utorom. I tu postoje rangovi, chipseti koji su isto prilagođeni određenim skupinama korisnika. Ako ste odabrali računalo sa Phenom II X4/X6 procesorom - a ne mislite overclocking, SLi i druge entuzijastičke podhvate raditi - Dovoljna je i bilo kakva ploča sa AMD 880/890 Chipsetom. Naravno, poslužiti će i niže kategorije i stariji chipesti, ali kada već uzimate takav procesor grjeh je uzeti i ne kvalitetnu matičnu ploču. Za niže rangove procesora i ako i dalje ne mislite nikakav Overclocking, Crossfire/SLi raditi, mogu poslužiti i slabije ploče. Postoje ploče formata ATX, mATX, te i drugih no one se obične ne koriste u desktop računalima koji su dio ove teme.
mATX ploče su manjih dimenzija od ATX. Stvar je ukusa, ako planirate stavljati veće hladnjake na procesore, veće grafičke - Tada je ploča ATX formata puno logičniji odabir.
Što se tiče Intel-ove strane, tu je stvar puno kompliciranija. Kao što ste gore vidjeli, Intel trenutno ima aktivnih nekoliko chipseta. No, nakon što ste odabrali procesor (i7 9xx, i7 2xxx/i5 2xxx, i5 6xx/i3) odaberete i matičnu ploču. Za Intelove i7 9xx procesore treba vam ploča sa Socket 1366 utorom i X58 Chipsetom. Običnu su većina dosta dobre kvalitete jer su to i takvi procesori (visoka ponuda).
Za stare procesore, i5 7xx/i7 8xx i neke i5 i i3 procesore ide s1156. Iskreno - Ne bih preporučio ovu platformu jer osim što je starija, dostupnost procesora za istu je sve manja i manja, a i procesori troše više el. energije od nove arhitekture, pa se time i više griju i sl. Puno vam više preporučan i5 2xxx/i7 2xxx modele, za koje ide s1155, odnosno ploče sa P67/H67/Z68 chipsetom. I tu postoje razne ponude, no pošto nemam baš ovdje vrmena i prostora da napravim podjelu po proizvođačina matične ploče, napravit ću podjelu po chipsetima:
Socket 1366
- X58 Chipset - Jedini dostupan chipset za ovu platformu
Socket 1155
- H67 Chipset - Chipset ne podržava overclocking, ali podržava integriranu grafiku koja je kod nove generacije procesora integrirana u njima
- P67 Chipset - Ne podržava Integriranu grafiku, ali podržava overclocking
- Z68 Chipset - Podržava sve navedeno
Socket 1156
- P55 Chipset -Ne podržava integriranu grafiku
- H55 Chipset - Podržava integriranu grafiku (Ali samo na starim i5 6xx i i3 modelima koji idu na taj socket).
Kod AMD-a bih samo napomenuo kratko:
- Chipseti sa sufiksom "G" ili "GX" (880G/890GX/870G) podržavaju integriranu grafiku
- Chipseti bez, tj. sa "FX" sufikskom (890FX) ne podržavaju integriranu grafiku
Dakle, kako se i zaključili dosada, ako se manje zahtjevan korisnik puno više će vam isplativija kombinacija biti AMD Procesor i ploča, nego neki Intel.
RAM (Radna Memorija)
Vrlo važan dio računala. Danas se uglavnom koristi DDR3 Memorijama na obje platforme - I AMD (sAM3) I Intel (s1155, 1156, 1366). RAM-ovi se razlikuju po brzinama, te latencijama u današnjim ponudama. Što se tiče kapaciteta, danas sam mišljenja da se nema što iči ispod 4GB RAM-a, prvenstveno zbog toga što cijena RAM-a trenutno nije visoka. Za zahtjevnije korisnike, koji barataju raznim profesionalnim programima dobro će doći i 8GB.
Važna napomena, a ona se tiče s1366 Intelove platforme. Naime, ti procesori u sebi imaju ugrađen trokonalni memorijski kontroler, za razliku od svih drugih procesora. To znači da će za optimalan rad trokanalnog tipa trebati namjanje 3x modula (ili 3,6, 12, itd.). Raditi će i sa manje, ali u dvokanalnom modu što rezultira manjim perfomansama.
Što se tiče brzine, ona ne utječe toliko kao kapacitet. Kod memorije je najvažniji kapacitet, zatim sve ostalo. DDR3 se danas većinom kreće u brzinama 1333Mhz, ili 1600Mhz, te više za entuzijaste. Ne bih sada da puno pišem o tome, u prjevodu - Ako ste manje zahtjevan korisnik neće vam biti presudno 1333Mhz ili 1600 ili više. Ali, što veća brzina = Bolje je.
Na kraju latencije - Nekada važne, ali danas sve manje, pogotovo zbog toga što je memorijski kontroler integriran u CPU. Latencija u osnovi označava vrijeme potrebno procesoru da pristupi podatcima u memorij. Kako se danas memorijski kontroler nalazi u procesoru (prije je se nalazi u chipsetu) latencije sve manje dolaze do izražaja te su bitne samo overclockerima i entuzijastima. Također, vrijedi pravilo = Što veća brzina = Veća latencija. A za latenciju je dobro da bude što manja, jer je to vrijeme pristupa.
Grafička Kartica
Je postala kao što kažem među zanimljivim komponentama. Budući da se danas dobar dio korisnika računala igra, to je postala važna komponenta. Ako vas igre potpuno ne zanimaju, a zanima vas samo Office, Surfanje, slušanje glazbe, gledanje filmova (Full HD - 3D Akceleracija) dovoljna je i bilo koja moderna integrirana grafička (AMD to označava sa Chipsetom koji ima sufks "G" - Npr. 880G, 890GX). Dok kod Intela, noviji procesori koji idu na s1155 imaju svi integriranu grafičku karticu u sebi (Ali je potreban i H67 chipset da bi se koristila). Stariji modeli to nemaju, pa je onda najbolje izabrati bilo koju najjeftiniju karticu - AMD HD 5450, nVIDIA GT 430 i sl.).
Grafičke se isto dijele na segmente. Vrlo brzo izlaze nove serije, novi modeli, itd. Tako da je malo teško pratiti stanje. Trenutno najnovija serija je od AMD-a HD 6xxx te od nVIDIJE GTX 5xx. Veći broj ujedno i označava jasno napredniji i brži model.
Kao što sam gore rekao, ako vas grafika apsolutno ne zanima dovoljna je i integrirana ili najniži dio ponude diskretnih kartica. Ako se tu i tamo igrate, obično starije igre, ili poneke nove ne zahtjevne, dovoljna je i GTS 450/GTX 550, ili ATi HD 5670. Poslužiti će odlično za sve starije igre, a i najnovije na nižim detaljima i rezolucijama.
Ako ste zahtjevniji korisnik, imate veći monitor rezolucije npr. Full HD - Ništa ispod GTX 460/ATi HD 6850 nebi preporučio ako želite iščekivati nove igre i želite ugodan frame rate. Stepenicu više, imamo GTX 560 Ti modele, odnosno ATi HD 6950 koji su brži naravno od prošlih modela i nude bolje perfomanse za veću cijenu.
Za vrlo zahtjevne korisnike = Ništa ispod HD 6970/GTX 570/GTX 580. One su vrlo skupe i vrlo brze kartice.
Na kraju i napomena, puno recimo ne iskusnih korisnika nasjeda na količinu VRAM memorije. Ona nije toliko bitna, pogotovo kod slabijih modela. Puno je bitnija sama snaga kartice, ali i tu nije baš sve ne bitno - Osobno danas ne bih uzimao karticu ispod 1GB VRAM memorije neovisno o rezoluciji. Što je veća rezolucija, bitnija je i količina VRAM-a, ali danas tek iznad Full HD rezolucije dolazi do izražaja kapacitet veći od 1GB, a kako za tu rezoluciju barem treba High-End ponuda (GTX 570, 6970) jasno je da slabije kartice koje imaju više od 1GB VRAM-a nemaju šanse jer su slabe u drugim segmentima.
Na kraju jedan grafikon kako stoji trentuno stanje i koja je kartica od konkurencije ekvaliventna po brzini:
- ATi HD 6990 = nVIDIA GTX 590
- ATi HD 6970 = nVIDIA GTX 570
- ATI HD 6950 = nVIDIA GTX 560 Ti
- ATI HD 6870 = nVIDIA GTX 560
- ATi HD 6850 = nVIDIA GTX 460 1GB
- ATi HD 6770 = nVIDIA GTX 550 Ti
- ATi HD 6750 = nVIDIA GTS 450
Ostale kartice su dovoljne za ne zahtjevne korisnike.
Napajanje
Dosta podcjenjena komponenta, no vrlo važna za ukupnu stabilnost. Danas se obično ugrađuju u kućišta recimo koja koštaju vrlo malo (200-ak kn u prosjeku) no i ta napajanja su slabije kvalitete. Ipak, ako ste ne zahtjevan korisnik (Office, Internet) poslužit će i takva napajanja.
Što su komponente jače, to znači da su i energetski zahtjevnije pa time i vape za boljim napajanjima. Za neku prosječnu konfiguraciju, AMD Athlon II X3/X4, nVIDIA GTX 550/450, 4GB RAM, dovoljno je i poznatije 400W napajanje (Corsair, LC Power, Seasonic, Silverstone, XFX, a o jačin da ne govorim tima Enermax). Jačim komponentama (npr. Phenom II X4, GTX 560/ATi 6950) treba i više struje, pa je tu optimum kvalitetnije 450W napajanje (Corsair VX serija) ili neko još jače.
Za računala sa jakim komponentama (Poput GTX 580, Ili HD 6990/GTX 590 i jakim ostatkom računala) trebaju i jača napajanja - Prosjek 550, ili više W napajanje. Ne preporučam nikako odabir no-name napajanja, ili MS, Aopen, i sl. Vrlo su slabe kvalitete i nisu dovoljna za ništa više od low-end računala. Generalno, jače napajanje (sa većom snagom) će imati recimo i manje oscilacije u naponima od onoga drugoga sa manje snage. No to sve treba uzeti sa rezervom da pričamo o kvalitetnijim napajanjima. Dakle, komponenta na kojoj ne treba štediti - Je napajanje.
Hard Disk
Dio računala na koji spremamo sve podatke. Ima vrlo velik utjecaj na brzinu rada upravo sa podatcima i baratanem istih. Jako puno su napredovali u zadnje vrijeme - Pogotovo po pitanju kapaciteta. Danas se nabavi 1TB HDD za 500-ak kn. No i dalje ostaje problem što je HDD uvjerljivo najsporija komponenta računala. Tako je u zadnje vrijeme na tržištu se pojavili SSD Diskovi - Koji se temelje na drugoj tehnologij (nemaju uopće okretnu ploču) i osijetno su brži, pouzdaniji, tiši, hladniji, manje rastrošniji energetski od klasičnih diskova. Ali im je problem vrlo visoka cijena te prilično nizak kapacitet.
Postoji i tehnika spajanja diskova zbog boljih perfomansi (RAID - RAID 0) ili zbog veće sigurnosti (RAID - RAID 1). Danas se većina i dalje uzima klasične diskove, no oni željni brzine recimo uzmu SSD za operativni sistem, te HDD za ostale podatke. S obzirom kakvim buđžetom raspolažete, procjenite sami sebi dali vam treba SSD - Ali ubrzanje je stvarno veliko jednom kada ga kupite. I zapamtite - Kod SSD-a što veći kapacitet označava i bolje perfomanse, što nije slučaj kod klasičnih diskova.
Monitor
Također dosta važan dio računala, pogotovo što cijelo vrijeme gledate u njega što znači rizik za oči. Danas potpuno predvladavaju LCD monitori, i to prvenstveno oni veće dijagonale - Od 20 inča, pa nadalje. Postoje i LED monitori, tehnologija pozadinskog osvjetljenja. Kod dijagonale, što je veća rezolucija bolje je da je i dijagonala veća, jer meni osobno je malo smiješno uzeti monitor recimo dijagonale 21 inča sa Full HD rezolucijom. Postoje tri vrste martica, a sve su opisane u ovoj temi tako da mislim da nema potrebe da ponavljam.
Periferija
Meni osobno igra dosta važnu ulogu zbog recimo udobnost. Miš, tipkovnica, headset.. Su stvari koje osoba od osobe drugačije gleda i svakoj se osobi nešto manje nešto više sviđa. No, ako uzimate kvaltietno računalo nema smisla da štedite i na perfireiji, stoga uzmite i kvalitetan miš (Logitech G9X, RAT, i druge) i tipkovnicu. Ako uzimate prosječno računalo, i nemate novaca za periferiju dovoljna vam je i periferija od 100-ak kn sa klasičnim miševima i tipkovnicama. Danas i gameri (igrači) uzimaju što kvalitetnije periferije jer je to vrlo važno u igri - Uzimaju čak i posebe podloge za miš kako bi što bolje klizio po površini.
Kućište
Važan dio ukoliko slažete high-end računalo, a prvenstveno zbog hlađenja. Kod klasičnih kućišta protok zraka je prilično loš, pa se stoga temperatura povećava što na kraju izaziva i (pre)grijavanje. Tako da ukoliko imate zagrijaniju grafičku karticu (Od GTX 560 i HD 6870 pa nadalje) bolje je uzeti što kvalitetnije kućište sa boljim protokom zraka i koje ima ugrađeno dodatnih ventilatora. Coolermaster HAF serija je odlična za te svrhe recimo. Kod korisnika sa manjom potrebom, i sa slabijim komponentama se mogu provući i sa low end kućištima s obzirom da se njihove komponente prilično malo zagrijavaju.
Windows
Što se tiče odabira Windowsa, pošto su danas sva nova računala sposobna da pogone Windows 7, jedina preporuka bi bio on. Windows 7 je vrlo ispoliran, i brz Operativni sistem, tako da nikako ne mogu preporučiti stare poput XP-a ili Viste. Što se tiče izdanja: Home Premium je dovoljan za 90% osoba. Jednostavno nema smisla bacati novce na Ultimate, ili Professional izdanje. Što se tiče tipa, 64bit vs 32 bit = Ne postoji niti jedan valjani razlog zašto bi danas koristili 32bit s obzirom da je 64 bitna verzija prilično ispolirana i ima podršku za veliku većinu hardvera, a na računalima sa 4 ili više GB RAM-a donosi i jake prednosti u vidu podrške za veću količinu RAM-a.
- Deneb
