Prženje CD-a na 1x

Do programa je. Ne vidim razlog zasto przilica ne bi mogla prziti sporije od toga...

Probaj CDBurnerXP pa vidi mozes li tamo sporije...

Kod audio CD-a je cini se ipak bitna brzina przenja:

https://discussions.apple.com/message/2677065?messageID=2677065

http://www.soundonsound.com/sos/nov04/articles/qa1104-3.htm

Ne slazem se da se CD ima minimalnu brzinu ispod koje se ne moze dobro sprziti, jedino ako ne govorimo o dovoljno jakom laseru koji bi propalio aluminijski sloj. Laser na opticke medije snima nule i jedinice, odnosno sitne tockice na kojima je ili spalio reflektivni sloj ili ga nije spalio. Vrsta plastike optickog medija (zbog unutarnje refrakcije svjetlosti) kao i kvaliteta aluminijskog sloja diktiraju maksimalnu brzinu przenja (minimalno vrijeme koje je potrebno da se jedan bit aluminijskog sloja spali), dok to ne bi trebalo imati nikakvog ucinka na najnizu mogucu brzinu, tj., u teoriji, trebalo bi biti moguce prziti beskonacno sporo.

U praksi ipak nije tako crno - većina novih pržilica ima 16x kao minimum za CD-R, i svejedno to ne radi probleme ničemu.

  Ali to nije Alu sloj. To je organska boja (:

Aluminium "ide" na fabricke CD-e

-najniža brzina je teoretski najoptimalnija što se tiče preciznosti. Mehaničke preciznosti -da budem precizniji :))

-iz čisto fizikalnih zakona, kao vibracije medija, uz potrebu sinkroniziranja motora i traga lasera.

-za usporedbu kao spaceshuttle koji juri desetak mahova na par cm od zemlje... i piše po pješčanoj plaži... ''mala zemlja za veliki odmor''. (pošto ljeto stiže, takva usporedba)

-druga teorija, kaže da je brzina playa ta koja određuje brzinu rec-a, ima neke logike, jer se na istim rzinama (teoretski) dobivaju identični rezultati, tj zapis i čitanje su pod istim uvijetima pa su ''sukladniji'' (da, a možda su u šumici..)

-realne brzine i stvarni život (naspram teorija..) su ovakvi.

Maximalne brzine su upravo to, recimo s automobilom, prevedeno na granici sigurnosti. Svaki problem ili nepravilnost može biti uzrok problema.

Srećom (kako drugaćije?), tehnologija se pobrinula pa postoji i CRC, burnproof itd., tako da snimka manje-više radi bez problema. No ima jedan važan detaljčić. Obično se ne navodi (trgovci su inače poznati da pišu samo velike brojeve, male skrivaju). ... -a to je, CLV- brzine. Recimo ovako, pržilica nemože snimiti medij na max brzini po cijelom mediju, nego šalta brzine, to je omogućio burnproof (u ovom slučaju služi kao getriba..), ali time nastaje nepravilnost na snimci. Čak se oprički vidi (špiglirajte malo medij, prstenovi raznih nijansi? -e to je to, to su zone izmjenen brzine).

Idealno snimanje je jednoličnom brzinom, nije najnižom (x1, mada možda.. -nedokazivo), nego konstantnom. Približno (ili odokativno) je to cca 1/2 ili 1/3 max brzine, recimo cca x8-x16 za cd i mislim na stvarnu max brzinu. Ne na deklariranu (većinom x52, nego cca x16-x32...)

Pokušajte snimati štopericom i mjeriti vriejme, posebno mjerite (odbijte) otvaranje i zatvaranje medija (kao TOC) jer ono je uvijek na istoj brzini a vremenski je cca 40sec. Vidjet ćete da je razlika između npr x8 i x32 zapravo samo dvostruka (odokativno) umjesto četverostruka. I naravno treba snimati cca 650-700MB -isti image, jer inače rezultati nisu usporedivi. Ako je pak manji npr 300MB, tad maximalna brzina ni nemože biti postignuta... (kog zanima, to je pod djelom obodnih brzina diska..).

Stari podatak, recimo vrhunski uređaji koji su bili popularni za audio ripanje, kao Plextor, Teac.. su to radili na do x10, i dalje je ostala ta brzina, mada su se brzine podigle cca x4 od tad. Predpostavka da je i snimanje na tim brzinama za te uređaje na oko 8-10x kao vrhunske kvalitete, ili kvalitete u kojoj se nemože naći konkretna mana. Kod plajanja postoji opcija hardware-jitter...

-To sve s predpostavkom da su svi mediji savršeni... -naravno da nisu. Bez obzira na postavke, kalibracija odradi svoje (btw, jednako kao što izbaci ponudu brzina za snimanje kad pročita medij).

Kalibracija je automatska, postoji cca 99 blokova za kalibriranje, teoretski možete snimiti 'ništa' toliko puta, koliko ima slobodnih zona za kalibraciju lasera. Audiofili - to je identično rec-levelu na kaziću za magnetnu traku, Metal, Crom, SA-X (uh, vremena)... kad je poslan signal, snimljen, očitan i identičan. Tokom kalibracije, laser pojačava snagu do očitavanja, istovremeno i prilagodi brzinu ako naiđe na problem. ... kome je crkla pržilica-laser, upravo ta greška je bila prijavljena ''can't calibrate''.

Tako da nije stvar samo u brzini, postoje i marke (u ovom slučaju opravdano, kao Mercedes), koje to rade kvalitetno, kao i jeftikaneri... renutno kod nas nema (skoro) ničeg, jer su svi (osim jednog) distributera u banani ili negdje blizu...

Medij je donekle važan, ali kao u svemu ostalom, postoji par proizvođača, (TayoYouden, Ritek, Machushita... mislim 5?) ostalo su  marke jednako kao Lidlov SilverCrest.. -samo marke. Ali Traxica je OK, Vertbatim mi je dugogodišnji izbor itd..

Ubacivanjem medija, pržilica ga detektira i (ovisno o firmwareu) prilagođava označene brzine. Recimo da sam zadovoljan s brzinama od x8 do x16 za CD, Za DVD ugl koristim x4 do x8.

Važno, za bootabilne medije, je važno snimiti na nižoj brzini recimo da je to x4-x8 za do x16 ako vam je pržilica kvalitetna kao i medij. Brzina x4 je zapravo još uvijek MultiMedia standard (iz koje god??)  tj konstantni prijenos od 600k. DVD i BR to podižu.. ali nećemo sve u jedan post...

Samo još sitnica, snimanje može biti i na višim brzinama nego što se medij može očitavati (npr u playeru), jer player mora pratiti signal i korigirati u letu, dok kod snimanja postoji trak koji prati tj nemora ispravljati greške... (u slučaju kad je sve OK).

Možda najvažnije unutar pitanja kvalitete.. ? - Ako medij radi onda je kvaliteta snimke jednaka, digitalni signal ili radi ili ne, nula ili jedan.. ili greška. Tako da većina teorija tu odpada.