Contracting - iskustva, savjeti

Pozdrav!

Kako se i sam namjeravam uskoro ubaciti u remote contracting imam pokoje pitanje vezano uz to. Odgovori su možda očiti ali eto :)

Znači, u pravilu remote contracting je B2B stil poslovanja koji se odvija tako da se mjesečno izdaje račun 'poslodavcu', ne?

Zanima me kako to ide kod dogovora cijena s obzirom da generalno ispada da je remote contracting samo zamjena za pravo zaposlenje koje se nemože naravno postići jer poslodavac ne posluje unutar zemlje.
Recimo da ste zaista zaposleni kod poslodavca i da vam nudi godišnji bruto od 80k eura; kako se taj dio preslika na ovu situaciju? Ne radi se o plaći kao takvoj niti davanjima koje poslodavac mora u svojoj državi isplaćivati.

Jel onda zapravo složite satnicu po kojoj će se posao naplaćivati a koja je pandam plaći u svom iznosu?

Hvala!

 A to ti "misliš" na temelju čega?

Niti u službenom očitovanju baš za d.o.o koje sam dao par postova iznad niti na sastanku IPRH sa Poreznom koji je održan 18.03.2022. (https://www.facebook.com/iprh.eu/posts/1018116835454373) nije spomenuto da je ikakav kriterij to da li jesi ili nisi u sustavu PDV-a.

iako su trenutno aktualne kontrole paušalnih obveznika sve isto je primjenjivo i na druge organizacijske oblike pa od utvrđivanja nesamostalnosti rada nisu izuzeti niti npr. obrti ili trgovačka društva.

Dakle njima je bitno samo da li se radi o prikrivenom radu ili ne, da li pričamo o obrtu, d.o.o u sustavu PDV-a ili van njega tako nebitno. Čim se koristi neki način zapošljavanja koji ima manje poreze i davanja od ugovora o radu i ako si prikriveno zaposlen znači da si u prekršaju.

Još na to dodaj, da država ako krene u tom smjeru da želi zajebavati ljude koji plaćaju porez na dobit ili dohodak, da će ti isti ljudi otvoriti poslovnice u sloveniji, estoniji, latviji ili nekoj drugoj zemlji, i u Hrvatsku uplaćivati neki minimalac kako bi pokrili zdravstveno/mirovinsko. A porez će onda plaćati tim državama.

 :))))))))))))) Pasus od 10 strana da bi "logikom" dosao do toga da je firmi bilo neisplativo tebe placati 23k mjesecno, ali ce "logikom" nakon sto odes te placati 79k mjesecno. :)))))))))))))))))))))))))))))))

Neznam samo zasto si se zadrzao na 79k, sto nisi fino zaokruzio na 100k, ili mozda pak 500k?

 A to nemogu pausalci jer? Da je pri pokretanju ovih gluposti PU bio tog strah ne bi ni pokretali. Imas 2 izdvojena misljenja PU da u ovome nema razlike izmedju doo/pausal.

 Mogu to i paušalci, ali koiko paušalac plati poreza u godini? Ako se paušalac odluči na taj potez država će izgubiti nekoliko tisuća kuna na njemu, ako dohodaš/dobitaš napravi taj potez država može izgubiti 100k+ kuna u godini.

 Apsolutno irelevantno. Predstavio si to kao da oni mogu nesto sto pausalci ne mogu. Nacin placanja poreza je irelevantan, kao i njegov iznos. Ne znam dal ciljas na to da oni zato sto ovaj daje xxx kuna njih nece tretirati na isti nacin? Jesi procitao odgovor porezne u vezi toga?

Htio sam reci tocno ono sto sam napisao. Procitaj ponovno svoju pricu iz bajke. Jedan tren si poslodavcu skup za 23k bruto, a drugi pak tren, kad otvoris doo si im super za 75k, za isti posao. De mi reci u kojoj to ekonomiji :) Ovo ko kad citam ekonomske planove srednjoskolaca pa lagano rade plan i racunicu za godinu gdje je prihod narihtan kako im treba da dobit bude 5-6% od rashoda. Papir sve trpi, pa tako i ovakve bajke. Obzirom da si krenuo s nekakvom logikom, morao sam se osvrnuti na ovakvu apsolutno nelogicnu glupost koju si ispisao u 300 redaka.

Na ovo se nisam posebno referirao sto je, sto nije prikriveno jer citajuci gluposti koje PU pise u ovim rjesenjima mogu samo zakljucit da ih pisu ljudi s 2 razreda osnovne, vise sam se referirao na tvoju pricu iz bajke.

 Jest. Ne prica gluposti onaj koji je "logikom" jedan tren firmi skup sa 23k, ali kad otvori doo im nije skup za isto to za 75k :)))))))))))))) Sto sve necu procitat pobogu.

Ja mislim na temelju svoje logike. Nije li programiranje ništa drugo nego rješavanje logičkih zagonetki? Ako imaš lošu logiku, onda ovo nije biznis za tebe.

A sad idemo malo logički razmisliti. 

Zaposlen si u tvrtci A. Tvrtka A te plaća 13.000 kn mjesečno NETO. Znači da je njen ukupni trošak za tvoju plaću (Ukupni trošak = BRUTO2, a ne BRUTO1) cca 23.000 kn.

Ti si tražio povišicu na 15.000kn neto i oni ti nisu dali. 

Ti si se naljutio dao si otkaz i otvorio D.O.O. (ne obrt, ne paušalac već D.O.O).

Sad si faca. Imaš svoju firmu. U bivšoj firmi su vidjeli da se s tobom ne mogu zaj.. i da su pogriješili. Ali sad je baba s kolačima već prošla. Ti si otišao.

I oni tebi bace ponudu na stol. Dođi raditi za nas. Mi ćemo te uzeti kao vanjskog suradnika.

Ti kažeš, može, moja cijena je 400 Eura/Dan PLUS PDV. Znači trošak tvoje bivše firme na tebe kao D.O.O je sad 500 Eura /DAN s PDV-om.

I sad malo osnovne matematike. 

Radiš mjesečno u prosjeku 21 dan i za to ti na račun tvoje firme legne 500Eura * 21 dan = 10.500 EURA s PDV-om, odnosno 400Eura * 21 Dan = 8.400 EURA BEZ  PDV-a.

Ovu razliku od 2.100 EURA PDV-a ionako moraš platiti državi, s obzirom da kao informatičar baš i nemaš neke troškove mjesečne. 

S obzirom da si "mislio" onda si s poreznom dogovorio da PDV plaćaš po NAPLATI fakture, a ne po IZDATKU. 

I sad kad imamo brojke ajmo ih analizirati.

Trošak firme A na tebe kao zaposlenika iste je 23.000kn mjesečno

Trošak firme A na tebe kao vanjskog je 10.500Eur * 7,53 Tečaj = cca 79.000kn mjesečno.

Budući da si ti sad direktor u svojoj firmi ti se prijavljuješ na plaću koju želiš, ali ne možeš na manje od direktorskog minimuma kojeg je propisala država, a iznosi negdje oko 7.000kn BRUTO 1.

Ali ti si faca koja "misli" pa ćeš se prijaviti na 15.000kn neto mjesečno jer si tu plaću sanjao. Na 15.000kn mjesečno, tvoja firma ima trošak od 27.000 kuna (Bruto 2). Znači ti si iz svoje firme moraš uplatiti 27.000kn mjesečno da bi na tvoj tekući leglo 15.000kn NETO.

I sad odbijemo od mjesečnog prihoda tvoje firme tvoju plaću (ukupni trošak rada ili BRUTO 2) 

Pa onda imamo 79.000kn - 27.000kn = 52.000kn

Znači da je tvoja firma uprihodila 52.000kn za JEDAN mjesec nakon što je tebi isplatila plaću.

Sad na tih 52.000KN platiš porez na dobit (ovo se naravno radi na kraju godine, ali ovo je samo brzinski proračun da ljudi koji misle imaju uvid)

Porez na dobit iznosi 10% ako ne uprihodiš više od 7.500.000 KN.

Ti to nisi probio pa ćeš platiti 10% i to znači da je dobit firme nakon oporezivanja 

Znači da je porez koji moraš platiti državi 5.200kn

Sad odbijemo taj porez od prihoda pa imamo:

52.000 - 5.200 = 46.800kn što bi bila DOBIT tvoje firme za jedan mjesec.

I sad, budući da misliš kao pravi developer, ne želiš zadržati nikakvu dobit i želiš si sve to isplatiti na svoj privatni račun.

To znači da ćeš na tih 46.800 platiti još 10% poreza + PRIREZ. 

Idemo uzeti da je to ukupno nekih cca 11% pa ćemo onda odbiti 11% od 46.800kn te ćemo dobiti da je lova koja ide na tovj tekući račun cca 41.650kn

Naravno da treba uračunati i neke namete koji još postoje, najam prostora, knjigovodstvo itd pa će ovaj iznos biti još malo manju, ali u najgorem slučaju će biti 38.000kn

I sad ako podvučemo crtu dođemo do sljedećeg.

Isplatio si sebi plaću od 15.000kn i još uz to si isplatio dobit od 38.000kn što bi značilo da si kao D.O.O za taj mjesc uprihodio cca 53.000kn kojeg si sebi isplatio na tekući račun.

Ako na fakturi koju si poslao svojoj bivšoj Firmi A piše "Usluge sukladno ugovoru XY" i ako ti FIRMA A ne plaća bolovanje i ne plaća godišnji, to plaća tvoja firma koju si osnovao, molim te da za nas koji "misle" objasniš kako ovo može biti skriveno zaposlenje?

Ako si firmi A sad trošak od 79.000kn mjesečno, a ne 23.000kn koliko je bila tvoja BRUTO 2 plaća, tko normalan može reći da je ovo skriveno zapošljavanje???

Prijatelju, od vas Facebook ratnika me boli glava. Prestanite širit paniku među ljudima s ovakvim glupostima.

Ali, uvijek postoji i ALI, ako si ti osnovao D.O.O da bi radio za 15.000kn ukupnih prihoda firme mjesečno odnosno da se naplaćuješ 150€/DAN onda mislim da ne "misliš" nikako i da si fulao biznis. Jer s takvim prihodima bi možda i bio pod sumnjom za prikriveno.

Da zaključim, ako me porezna ikad pozove i optuži za fiktivno zaposlenje, ja ću ti se ispričati i reći da si bio u pravu, ali do tad ću ti reći da lupaš gluposti.

I šta onda, na koji način bi se trebao zaposliti kod stranca koji nema podružnicu u HR?  

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.

Čitajući kriterije zakona kojim se utvrđuje nesamostalni rad (tri su kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) 

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

U ovaj prvi upadaju svi. Kontrola ponašanja, pa jasno je da ti poslodavac za kojeg radiš određuje:

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

Ali po tome, ako će gledati samo jedan od ta tri kriterija, sve firme koje se bave outsourcing-om su u problemu. Koja banka, osiguranje itd će ti dozvoliti da držiš podatke na svom stroju? Pa jasno je da ćeš se spojiti na njihov VDI gdje je sve konfigurirano i da ćeš koristiti njihovu opremu za rad (mislim na software, koristit ćeš svoj laptop, pc za konekciju na VDI), a negdje ćeš možda na lokaciji dobiti i korisnikov PC na kojem ćeš raditi, iako sad većina ima VDI pa se samo spojiš u možeš početi raditi.

Jasno je da ćeš raditi po njihovom radnom vremenu, i da će voditi evidenciju tvog rada.

Sve gornje točke ti određuje poslodavac za kojeg radiš. Bio ti one man band ili King ITC, Atos, Bilog, IN2, Croz, IBM, Microsoft ili tko već. Svi oni su onda u prekršaju.

Nadalje što se tiče kriterija financijske kontrole:

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

Od ovog gore većina ne ulazi niti u jedan kriterij.  Znači sad imamo prvi kriterij 100% ispunjen, a drugi kriterij 0% ispunjen.

I dolazimo do trećeg kriterija:

kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

I u ovom kriteriju većina ne ulazi. I sad ako i ovaj kriterij je 0% znači ne ulaziš niti u jednu točku ove nebuloze, hoćeš reći da si i dalje u prikrivenom zaposlenju?

Jedva čekam čuti, a nadam se da ćete i vi linkati ovdje, kazne koje će dobiti d.o.o. 

Volio bih vidjeti te ugovore na osnovu kojih su zaključili da si u prikrivenom zapošljavanju.

Jer kako rekoh, u prvi kriterij upadaju svi, a u ova druga dva ne bih baš rekao.