Optika-kućna instalacija

 Bok svima! Uskoro će i optika u kvartu, pa da prikupim neke informacije koje me zanimaju. Dali je, nakon što optika dođe do routera, dovoljno po stanu razvući UTP kabel do korisničkih mjesta? Sada imam cca 31 Mbps. Imam dva teenagera koji igraju mrežne igre i Netflix sa burnim povremenim negodovanjima gore spomenutih radi problema u vezi. Hoće li sa povečanjem brzine nestati ti problemi? Radi se o širem centru ZG.

da.. uz uvjet da je i centrala odgovarajuća, propustnost tj količina juzera/opterećenje.

kućna mreža fast-100 i gbe-1000 sami nazivi dovoljno govore koliko može.. većina routera (jeftinije-starije) je fast-100.. kao ograničenje. Kvalitetan kabel cat5e-cat6 i možda router-switch za gbe ili wlan ac-n..

-svaki lanac je jak kao najslabija karika, jednako je s internetom, usko grlo-max ograničenje.. ako je to do sad bio bakar 10-15(20)mbps.. optika može 100-200..

+ali, to ne znači da neće biti isto kao do sad, tj tako rastu i apetitit, ne gledaju se više divxi nego hd pa 4k video.. itd. i koliko god se poveća bandwidth, može se povećati i potrošnja pa si ponekad opet na istom (ali višem..). Ping za igre, torrent-seederi i max konekcija koje neki uređaj trpi, npr nije isto 2-3 računala ili 8-10... neki wlan je ograničen na 5, 8.. a danas svi imaju smartphone i sl pa kad to dodaš na par pc-ja i tv.. ili hdtv koji naravno traži više, ... treba biti realan. Optika je bolja-brža, može više, ali ovisi o potrošnji, opterećenju, centrali .. i paketu kojeg platiš.

Pa ako ti je u stubistu onda ti to isp dovede do stana??

Zašto bi izbacivali T-com i plaćali penale?

Mozes imat 20 "optika". Potpuno je nebitno koliko ih je. Same niti ne zauzimaju prostora, samo ormaric ovisno gdje ga spoje.

 Kod nas je to bio problem, jer u ulazu većinom se nalaze stariji stanari koji neznaju šta je internet općenito a kamoli optika, gerijatrija se bunila kad su htjeli drugi operateri također uletiti sa svojom optikom u naša stubište/stanove,jer na sastanku stanara većina je staraca bila protiv uvođenja dodatne optike, poslje T-comovog bušenja na svakom katu stepenica i montiranja svojih ormarića i kanalica. Sad u takvim slučajevima mene zanima sljedeće:

Kad je Tcom već sve izbušio, proveo na svakom katu kanalice do stanova i na svakom drugom katu ormariće, mene zanima sad kad bi recimo došao drugi ili treći provider da provode svoju optiku, da li bi oni morali paralelno uz Tcom optičku infrastrukturu ponovo sve bušiti i stavljati svoju ili bi koristili već postojeće kanalice i ormariće od T-coma? (malo vjerovatno)

Hmm ok mi je ako može biti više optika u ulazu, ono ormarić do ormarića, ali...

Ovo kod mene je novija zgrada, lik je jučer pregledao samo onu centralnu paricu dole u ulazu i da li ima mjesta u bužiru da dovede optički do nje.

Pretpostavljam da kad dovede do nje i spoji se na paricu onda je cijela zgrada dalje spojena našim već odprije ugrađenim instalacijama. Znači nema bušenja i kanalica do svakog stana posebno.

E sad, pitanje je kad se on spoji na tu centralnu paricu i recimo za 5 godina dođe Bnet, Terakom ko god i kaže evo nas sa našom optikom, moraju iskopčat tcom sa te centralne parice i ukopčat sebe da bi dobili pristup u nase stanove.

I onda problem...ako zgrada hoće iskopčat tcom mora platit penale...na to mi smrdi...ne znam možda sam u krivu...ne bi se htio zeznut pa da mi se ovi uvale a za par godina bude na tom području 5 providera (boljih ajmo reć..)

Najbolje kad pitam bnet službu za korisnike šta ako provodite optiku na lokaciji gdje već postoji nečija optika provedena, oni ne znaju odgovorit :-), kao pošaljite pismeni upit....

 Ima i kod nas dole u prizemlju glavni centralni ormarić , ali skoro na svakom drugom katu uz kanalice koje idu do iznad vrata svakog stana i kroz svaki kat , ima tih manjih, ja ih zovem ormarići jer su također pod ključem kao i ovaj na prizemlju, sad šta je unutra, neznam vjerovatno služe više kao neki čvor kad spajaju stanove na tom katu i katu iznad/ispod, da zakrimpaju taj fiber koji ide do stanova sa onim glavnim koji vodi dole do ormarića na prizemlju. T-com je sigurno, jer su oni to provodili i sustanari su morali potpisati prvi put kad se to uvodilo. Poslje je došao B-net pa je počeo burgijati sa ogromnim bušilicama kroz stubišta pa su ih susjedi potjerali van jer se doslovno zgrada tresla od bušenja :D a T-com su to rješavali sa puno tanjim bušilicama i praktički su bili vrlo brzo gotovi. Da li je B-net pokušao uvest svoju optiku ili kabelski net neznam nisam bio tad kući, ali sam čuo cijelu priču. Što znači vjerovatno T-com i ostali koji su u njegovom vlasništvu (npr Iskon) koriste istu infrastrukturu, svi ostali poput Vipa i bneta vjerovatno moraju paralelno stavljati svoju infrastrukturu.

 Može bakar 200/100 na FTTB-u bez problema, takve brzine imaju već u ponudi.

Za neke veće brzine u budućnosti tipa 500/500 pa nadalje ide optika.

Mislim da se osoba odnosila na instalaciju kućne optičke mreže, što je i skuplje, ali je otporno na budućnost. Ko ima para neka slobodno to napravi, skidam kapu ;)

 -jedan operater ima upravo takvo pravo, bnet (a1 na coaxu) tj oni su to uveli-ugradili, njihovo je, paralelno s telefonijom koja je 'naša' (zajednička) tj vlasništvo..

-coax nema veze s nacionalnom telefonijom, mada je danas tel-internet-tv jednako preko svih nosioca (žica-bežično itd..).

-nikad država nije trebala (smjela) dati tcomu vlasništvo nad žicom, tj kao u zgradi, to treba biti vlasništvo osobe-zgrade-grada-države dok operater može biti bilo tko.. tad je sve ok, ovako imamo divlji zapad tj liberalni-divlji kapitalizam.

-tcom je prije godinu počeo naplaćivati trećim operaterima nakanadu za korištenje njegovih linija (20kn..) no zbog pravila igre istu naknadu mora zaračunati svim operaterima, pa i njegovim, kao optima-iskon.. tj ne može samo a1.

-a1 je zbog tog imao osnovu izmjene cjenika tj +20kn.. no to se odnosi samo na fixnu telefoniju, tj upravo žice-bakar nacionalne telefonije-mreže, koji nema veze s bnet-coaxom ili bežičnim.. no a1 je iskoristio i po toj osnovi podigao cijenu na coaxu mada na coaxu ne plaća nikome ništa jer je vlasnik, ali ne može ni iznajmiti drugima jer nije telefonija-mreža-centrala nego paralelni sustav kabelske..

-u početku priče su postojali ratovi za ormariće.. više toga nema tj nema trećih operatera, nema tržišta nego dva velika operatera koji se do prije par godina nisu preklapali tj vip je bio isključivo mobilna i tcom je bio miran u fixnoj telefoniji kao jedini nacionalni koncesionar.. od ulaska a1 u fixnu i kupnjom bneta se to mijenja no sad više nema slobodnog tržišta jer su sve pokupovali osim možda pojedinog malog oparatera u nekom kvartu.