Koje bi predmete trebalo izbaciti iz škola?

Sad se sjetio, ne bi ja izbacio predmete, nego malo prilagodio taj školski sustav. Recimo, jako mi se sviđa engleski školski sustav, bila je jednom emisija sa Milićem u Engleskoj, pa sam tamo to vidio. Čak su napravili su mali test između naših par učenika i njihovih. Test je bio opće kulture. Naši su bili tek mrvicu bolji od njih, upravo zato šta učimo tolko nepotrebnog smeća (u gimnazijama), a bolji su bili samo mrvicu jer se svo to smeće naštreba pa zaboravi. Ja sam za to da se iz temelja promijeni školski sustav, jer ovakav kakav je je stvarno loš. Ovo govorim iz perspektive bivšeg gimnazijalca, pa ne znam kak je u strukovnim školama (četverogodišnjim, za trogodišnje znam).

zato i treba ostaviti samo neke predmete kao glavne a sve ostalo izborno

onoga koga zanima povijest ili biologija,ili mu treba za fakultet nek uči

meni npr. neće trebati gotovo nijedan predmet kojeg sada imam u gimnaziji

zato smatram da bi najbolje bilo ostaviti matematiku,hrvatski,engleski (možda i fiziku) a ovo ostalo staviti pod izborno

lijepo je znati nešto iz biologije.....i ali je sasvim nepotrebno bubati to kako bi se dobila dobra ocjena

mislim da bi se naš školski sustav trebao dosta promijeniti,jer ovako u školi trošiš sate i sate na gluposti

barem da nas iz tih "bubačkih" predmeta profesora uče razmišljati i traže nas da razmišljamo a ne bubamo

ja sam npr. jako volio povijest i geografiju u osnovnoj jer sam imao profesorice koje su tražile da razmišljam a ne sve da nabubam

u gimnaziji samo traže bubanje,ne bi se nikad sjetili upitati zašto je to tako

jedini razlog zašto sam ja otišao u gimnaziju jest jaka matematika i fizika...

Lol vidim da bi neki matematiku i hrvatski micali xD budite realni, trebalo bi napravit samo glazbeni likovni i tjelesni da ti ne utječu na ocjene, a jedini predmet koji po meni nema baš nikakvu svrhu je latinski. Bolje bi bilo da umjesto njega njemački ili francuski učimo. Također bi bilo bolje da ima više različitih programa u školi, da možeš birat recimo važna mi je matematika fizika i informatika a biologija i kemija nisu, i onda idem u takav program sa više infice, a manje kemije npr.

Nisam mislio tak, da sve bude izborno, mislim ono, šta ako ti nitko ne odabere nikakav izborni? Ono, imat će 3-4 predmeta onda? A ako staviš da mora uzet neki izborni, opet prisiljavaš ljude da uzimaju predmete, jer recimo za neki faks bi bila dovoljna 2 izborna, a za neki drugi faks bi trebala recimo 3 izborna. I šta onda, ovi koji idu na jedan faks imaju predmet manje od ovih koji idu na neki drugi faks. Recimo za FER bi ti trebala matematika, fizika, informatika, a za RGN bi ti trebala matematika, fizika, i kemija i biologija (predmet više). Kužiš? Ono o ćemu ja govorim je da treba promijeniti sustav iz temelja i polako kak ljudi napreduju kroz školovanje sužavati predmete prema njihovim preferencijama, tak da dok dođeš do 4. razreda i želiš recimo upisat FER imaš hrvatski, (pojačanu) matematiku, fiziku, informatiku (programiranje, a ne excel-e i word-ove), logiku (boole-ova algebra) i sl., ako hoćeš recimo povijest studirati, imaš hrvatski, matematiku (bitno olakšanu), povijest, geografiju, šta ja znam, povijest umjetnosti i sl. Što je naravno s obzirom na našu državu i općenito sustav kakav je, nemoguće.

Evo neš o gimnazijskom programu u budućnosti

Reforma školstva: Fuchs najavio manji broj predmeta u gimnazijama

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs s potpredsjednicom Vlade Đurđom AdlešičMinistar obrazovanja Radovan Fuchs s potpredsjednicom Vlade Đurđom AdlešičMinistar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Radovan Fuchs odlučio je smanjiti broj obaveznih predmeta i povećati izbornost. Zbog toga će ovih dana osnovati radnu skupinu koja će se pozabaviti reformom gimnazije. U njoj će se naći stručnjaci, koji poznaju prednosti i mane te škole.

Stručnim službama Ministarstva Fuchs je već dao u zadaću da proanaliziraju gimnazijske sustave drugih europskih zemalja, kao i model koji je u Hrvatskoj bio na snazi prije uvođenja "šuvarice".

"Naši su gimnazijalci dobro pripremljeni za nastavak školovanja i to tako mora ostati. No, isto je tako činjenica da nigdje u Europi učenici nemaju tako puno obveznih predmeta. Pokušat ćemo definirati pet, šest, deset predmeta koje gimnazijalac mora znati i povećati udio izbornih predmeta, što je u skladu sa svjetskim trendovima ", rekao je Fuchs za Jutarnji list.

Jutarnji list objavio je nedavno usporednu analizu hrvatskog i europskih gimnazijskih modela. Rezultati su pokazali da je Hrvatska trenutačno jedina zemlja u kojoj gimnazijalci tjedno u školi provode 34 sata i imaju između 15 i 17 obveznih nastavnih predmeta. U drugim zemljama učenici, u pravilu, tjedno slušaju između devet i 13 predmeta, s tim da dio predmeta biraju sami.

U Hrvatskoj su razlike između tipova gimnazija minimalne, a i sami se programi sadržajno nisu bitno mijenjali od devedesetih, kada je gimnazija vraćena u školski sustav. Sve to iznimno preopterećuje učenike, što se, drže mnogi, vidjelo i na rezultatima probne državne mature.

Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić je kazao kako će se sada zalagati da školarci imaju što širu paletu izbornih predmeta, jer u Ministarstvo iona stalo stižu zahtjevi za uvođenje novih sadržaja, od spolnoga odgoja, poduzetništva do odgoja za ljudska prava, piše Jutarnji.

Izvor: nacional.hr

Shebani smo.Manje knjiga jednako manje para.

Trebalo bi izbacit likovni

očito se srame svog jezika

Hm, ne bi baš rekao. Reci mi kak ćeš ti bolje proširiti vokabular nego čitajući (tu lektiru koju bi smanjio)? Gramatike po meni ima sasvim u razumnim količinama (bar je u mojoj školi tak), a opet to ovisi i od profesora do profesora, neki inzistiraju na gramatici, neki na lektiri. Moja je profesorica recimo imala 3h tjedno književnost, 1h gramatiku. I smatram da je to sasvim u redu, više gramatike nije niti trebalo. Ono zašto naše škole daju djecu koja se ne znaju izražavat je upravo zato što ta ista djeca NE čitaju lektire. To se uglavnom skida sa interneta, dobi se prolazna ocjena i to je to. Ali ne shvaćaju da tu lektiru ne čitaju radi ocjene, nego upravo da prošire svoj vokabular i mogućnosti izražavanja. Da budu načitani. Daj im Dostojevskog da čitaju, onak čitat će i pitat se "WTF?!" jer ništa neće razumjeti iako čitaju knjigu na hrvatskom jeziku, a ne na ruskom. Kužiš što hoću reći? Znam neke eseje, ali se sad ne mogu sjetiti točno naziva koje kad čitaš nećeš ama baš ništa razumijeti bez rječnika stranih riječi. Vokabular se tak uči, a uz njega i gramatika, jer su ipak te knjige pisane standardnim hrvatskim jezikom (osim iznimaka, naravno). Osobno sam pročitao masu knjiga, ali nije ih baš puno bilo u lektiri ;), osim par pisaca, Hemingway-a, Poe-a, Kafke i sl.

A ovo da ćemo potonuti brže od Titanika, ni sam ne bi bolje rekao. Eto, odličan primjer dobrog izražavanja ;)

nema to veze do profesora nego do programa

ako je njemu u programu da održi 110 sati književnosti i 30 sati gramatike,on to mora tako održati

u gimnazijama je samo književnost,gramatike ima 10 % a i manje

smatram da učimo stvarno dosta nepotrebnih djela te da bi trebalo taj omjer gramatike i književnosti malo ujednačit

naravno da je bitno znati prvi hrvatski roman,najvažniju hrvatsku komediju ili hamleta...

ali stvarno se u neke nepotrebne stvari ide predetaljno dok se gramatika potpuno zapostavlja

ja sam isti vokabular imao i osnovnoj školi samo što sam u osnovnoj bolje znao gramatiku nego što je znam sada

čovjek postupno zaboravi stvari ako ih nikako radi

Možda bi trebali malo zemljopis srediti. Neke stvari na zemljopisu iz oš ne uče ni budući geolozi na fakultetu.

Više pažnje posvetiti kulturama naroda koje učimo.

Hmm...

Da bar imaš samo

Hrvatski - Matematika - Informatika - Informatika - Informatika - Tjelesni

heeee.. sanjo sam to jednom.. I baš je bilo dobro..

Hah čuj.. Kako bi ovaj forum izgled'o da smo nepismeni? Ili da neznamo množiti i zbrajat? Kako bi clockali procesore ako neznamo matku? (Ok, potrudio sam se da ovo bude gramatički točno )

Hm, istina, al kolko ja znam, njemu nije u programu 110 sati književnosti, 30 sati gramatike, nego 140 sati hrvatskog. A što se tiče gramatike i književnosti bitno je da obradi ono šta piše u programu. E sad, ako je profesoru dovoljno tjedan dana da obradi, napamet govorim, Dostojevskog, Hemingway-a i još nekoga, on će to u tjedan dana obradit (iako je ovaj scenarij nemoguć, al ajd). Bar ja mislim da je tak, pošto je moja profesorica se više koncentrirala na književnost (već sam reko, imali smo 3 h književnost, 1 h gramatike tjedno - od 4 h hrvatskog tjedno), a ima jedan profesor koji se više koncentrira na gramatiku, a književnost ovlaš prijeđe (opet karikiram).

Ma meni se cini, da nije problem u predmetu, vec u uciteljima. I oni su pukli na zivce od ucenika kojima je dosadan predmet. Ma jbs to.