Smislio sam ovu temu kao mjesto na kojem bi razbijali česte zablude oko hardware-a i vezanog.
Molio bih moderatore da ponekad svrate ovamo i pobrišu postove nevezane uz neku od zabluda.
Počnimo.
Zabluda n.1 - Više frejmova u sekundi nego što monitor može prikazati je bolje.
Svi frejmovi koji prelaze refresh rate monitora su izgubljeni frejmovi; ne prikazuju se ili izazivaju greške na slici kao što su razni prijelomi, pomaci itd... Pri tome dodatno stvaraju opterećenje grafičkoj kartici, tj grafa se muči s nečime što se neće prikazati. Ako vam broj FPS-a prelazi refresh monitora, najbolje uključite V-Sync ili nešto slično. Tad vam broj frejmova neće prelaziti reresh i manje će varirati. Manje variranje FPS-a rezultira glađim igranjem.
Zabluda n.2 - USB s više Hz za Miša
Mnogi moderni današnji miševi za gaming rade s USB od 500MHz ili čak i 1000MHz što rezultira osvježenejm od 2ms ili 1ms. Također većina današnjih LCD monitora koje igrači koriste imaju osvježenje od 5ms. Dakle, vaš miš se može brže kretati nego što vaš monitor može prikazati, što rezultira opet gubljenjem određenih svojstava. Obični USB miševi uglavnom imaju 8ms (125Hz), što je super za monitore s 8ms (stariji LCD). Dakle za 5ms monitor potpuno iskoristiv je miš s 200Hz, sve veće je bacanje novaca za marketing.
Zabluda n.3 - Nepravilno raspoređeni 5.1 zvučnici su bolji od 2.1 zvučnika
Velik broj ljudi koje poznajem ima 5.1 zvučnike spojene na računalo, no nemaju dobro raspoređene zvučnike za osjećaj okruženja. Zvučnici im stoje kao "stereo" ispred njih tj svi su zvučnici nagurani na isti stol kod monitora. To nije dobro. Ukoliko nemate mjesta ili ne možete pravilno rasprediti 5.1 zvučnike nepotrebno je bacati novce za iste. Uzmite si bolje 2.1 zvučnike koje možete dobro rasporediti. Imati ćete i bolji zvuk (neće se raspoređivati nepravilno zbog smještaja).
Zabluda n.4 - Za igranje je bolji procesor s više jezgri na puno manjem taktu nego s manje jezgri na večem taktu + Samo višejezgreni procesori mogu više niti/procesa istodobno (multitasking).
Ovo je nešto što ćesto čujem. Djelomično i je istina; ali u 90% slučajeva nije. Naime odlika više jezgri je ta da se može više niti i procesa odvijati paralelno, a odlika veće frekvencije da se nit/proces odvija brže. Veliki broj današnjih igara i aplikacija nije optimizirano da se dijeli na više od dvije-tri niti istovremeno. Kod takvih programa dakle ne koristi se više jezgri od tog nekog broja. Također i većina procesora koji nemaju više jezgri podržavaju višenitnost sami po sebi (nemaju paralelnost već se procesi jako brzo izmjenjuju). To primjetite u radu na starijim računalima; radi više procesa paralelno a nema više jezgri (semiparalelizam). Ukoliko uzimate računalo za svakodnevne potrebe (internet, multimedija, office) nije vam potrebno više od 1 jezgre; za težu multimediju i gaming iskoristivo je dvojezgreni i eventualno trojezgreni procesori. Četverojezgreni procesori upotrebljavaju se za teže poslove tipa grafičkog renderiranja animacija, obrade videa i enkodiranje, teški paralelizam i slično.
Zabluda n.5 - 32-bitni operacijski sustav ne može iskoristiti 4GB radne memorije. 32-bitni procesor ne može adresirati 4GB ili više memorije.
Naravno, opet jedna od češćih zabluda u kojoj nema ni trunka istine. Microsoft u svoje 32-bitne operacijske sustave još od Windows 2000 ugrađuje podršku za rad s 4GB ram. To što ih ne može prikazati je nešto drugo. Moderni 32-bitni procesori koriste takozvane PAE (Physisca adress extension) i PSE (Page size extension) koji im omogućuju adresiranje i više od 4GB. Zainteresirani neka pogledaju ove linkove: http://en.wikipedia.org/wiki/Physical_Address_Extension http://en.wikipedia.org/wiki/Page_Size_Extension
Zabluda n.6 - Grafičke kartice u Crossfire ili SLI načinu rada donose veliki porast performansi u svim igrama i aplikacijama
To naravno nije točno. Porast performansi pri korištenju navedenih tehnologija vidljiv je samo unutar igara koje imaju podršku za navedene i koje su optimizirane za rad s više od jednim grafičkim čipom. Takvih naslova uopće nije puno, ali je sve više. Kod ostalih performanse su istovjetne jednoj kartici, a potrošnaj dosta veća.
Zabluda n.7 - Bolje veći HD rady televizor nego manji FullHD.
Kod neupućenih osoba često ćemo pronaći ogromne HDReady televizore za čiju se cijenu mogao naći samo malo manji FullHD televizor. Na primjer Samsung 107cm HDReady nađe se za približnu cijenu koju ima Samsung 94cm FullHD televizor. Naravno, netko tko ne zna razliku uzeti će veći TV s manjom rezolucijom (HDReady 1366x768, 1280x720) i čuditi se zašto mu je slika kockasta, dok će netko tko je bolje upućen uzeti za te novce zeru manji TV s FullHD (1920x1080) i diviti se jasnoj i detaljnoj slici visoke razlučivosti. Razlika je itekako očita. Što je televizor veći, veće su i kockice/pixeli. Zato se to kompenzira većom rezolucijom (FullHD) pa pixeli budu sitniji i manje vidljivi.
Zabluda n.8 - Rastezanje slike digitalnog ili analognog signala omjera 4:3 na zaslon cijelog HDready TV-a, FullHD TV-a ili Wide monitora
Pokrivenost HD signalom u Hrvatskoj je vrlo loša, dok je cijela Hrvatska prekrivena digitalnim signalom standardne rezolucije kao i analognim (720x576 ili 720x487). Pokrivenost Hrvatske LCD HDready televizorima je također velika (FullHD nešto manja). Ispravno prikazivanje slike standardne TV rezolucije na takvim televizorima rezultira crnim trakama s bočnih strana slike. Mnogim ljudima to ide na živce i oni na TV-u podese da rasteže sliku preko cijelog zaslona misleći da tako dobijaju signal i sliku koja valja. No nažalost ta slika biva distortirana, izdužena; ludske glave izgledaju ko lopte, kvadrati izgledaju kao pravokutnici, sve se jednostavno istegne po širini. Tu se gubi realnost i vjerodostojnost slike, detalji i još dosta toga. Nemojte na to navikavati jer to nije dobro. Kod nas još nema HD signala i slika se ne odašilje u obliku koji bi na tom TV davao sliku preko cijelog ekrana a da ona nije rastegnuta.
Trenutno se ne mogu dosjetiti više čestih zabluda vezanih za Hardware, pa ću završiti ovaj post.
Naknadno ću dodavati ostale zablude kako se koje sjetim, a ukoliko je netko drugi voljan dodati neku zabludu na listu neka nastavi pisući Zabluda n.(redni broj zablude) - njen opis i onda u idućem redu nek obrazloži zašto je to zabluda i što treba poduzeti (raditi /ne raditi).