Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

poruka: 240
|
čitano: 30.819
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič".
16 godina
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Oooo muke, kužit se u vjeru...

 

Nego, načuo sam da se poteže pitanje vlasništva nad tako modificiranim zigotama. Kao, čim se intervenira u genetski kod, zigota postaje vlasništvo tvrtke koja je to odradila, donatori nemaju ništa s njom više. Nešto kao GMO sjeme...

 

Možda bi se i Crkva mogla uključiti u biznis, pa proizvoditi male katolike s genom za nepreispitivanje autoriteta, a nitko joj ne bi smio braniti što će raditi sa svojim zigoticama. Ionako imaju svoju državicu, mogu si slobodno donijeti i vlastite zakone na tu temu. Moralne dileme će ionako nestati s vremenom, kao i u slučajevima već spomenutih smrtnih grijeha koji to nisu, odlaska u pakao i raj, proizvodnje oružja i tak... 

Gledam te!
 
3 4 hvala 0
16 godina
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

sve ovo nije niš novoga. mujo svaki put klonira fatu dok ona ne klone. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
neaktivan
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Sve što može pomoći da konačno evoluiramo od običnog boba ja podržavam. Možda konačno prestanu postojati debeli, ružni, smrdljivi ljudi. 

 
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Religija kao i reakcionarstvo su odraz vremena. Religija kao odraz davnih vremena kada je koja religija nastala, a reakcionarstvo(konzervativizam i druge desnopolitičke ideologije) više kao odraz prošlih vremena kada su danas stare generacije bile mlade. Tj. ispolitizirana uzrečica "Kada sam ja bio mlad sve je bilo bolje!".

Međutim nitko pa ni te ideologije nemogu zamrznuti vrijeme. Društvo, pa i sama kultura i tradicija koju te ideologije navodno žele zaštititi(međutim prije bih IMHO rekao da ju samo žele zamrznuti u vremenu) su živa bića i kao takve promjene su im jedine što su stalne.Biti "hrvat" danas nije isto što je biti "hrvat" bilo jučer, pred tjedan dana, prošle godine, pred 10 godina, pred 50 godina, pred stoo godina kao ni pred 500 godina itd... Na kraju krajeva genetska istraživanja u toj nekim ljudima "svetoj hrvatskoj krvi" su pokazala da nema 100% hrvata, nego u najboljim slučajevima netko ima 30% "slavenskih gena".
Za života još nisam vidio dobar argument koji demantira činjenicu da su "države" samo "arbitrarne linije nacrtane po karti".

https://en.wikiquote.org/wiki/Mikhail_Bakunin
Moj PC  
0 1 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Veliki Brat kaže...

 

Nego, načuo sam da se poteže pitanje vlasništva nad tako modificiranim zigotama. Kao, čim se intervenira u genetski kod, zigota postaje vlasništvo tvrtke koja je to odradila, donatori nemaju ništa s njom više. Nešto kao GMO sjeme...

 Ovo je izuzetno zanimljivo pitanje i potencijalno veliki problem. Pogotovo jer se ide u smjeru da se patentiraju i prirodne genetske sekvence. Dakle, netko može postati vlasnik vašeg genetskog koda. Paralela s kukuruzom, kada (potpuno prirodno) napravite dijete i ono iz nekog razloga ode na sekvenciranje, a kompanija otkrije da ste mu prenijeli kod koji oni imaju patentiran, mogli bi se naći u situaciji da im morate plaćati autorska prava na svoje dijete.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
11 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Veliki Brat kaže...

Oooo muke, kužit se u vjeru...

 

Nego, načuo sam da se poteže pitanje vlasništva nad tako modificiranim zigotama. Kao, čim se intervenira u genetski kod, zigota postaje vlasništvo tvrtke koja je to odradila, donatori nemaju ništa s njom više. Nešto kao GMO sjeme...

 Ugrubo i je tako. Kod umjetne oplodnje se uzima i oplođuje veći broj. A na ženi/paru je da odluče što će s "viškom" embrija. Da li će ih zadržati za neku narednu oplodnju, tražiti da ih se uništi, donirati nekom drugom paru ili donirati u svrhu istraživanja. Ukoliko donira nekom drugom paru ili u svrhu istraživanja potpisuje papire da ih se odriče i kasnije više nema pravo na njih.  

Nemoš se sjetit nakon 6 mjeseci da bi ti svoj embrij natrag. 

Come out, come out wherever you are. So lost in your sea. Give in, give in for my touch. For my taste for my lust
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
ddarknessfairyy kaže...
Floki kaže...

 Pa koliko je dugo modificiraju, ta priča nije u javnosti tako dugo.

Našao sam podatak da idu sa GMO komercijalnim usjevima od polovine devedesetih.

 Prvi GMO nasadi su zasađeni još 1982. GMO soja je postala uobičajena 1992. A zadnjih godina 80% sve zasađene soje je GMO.

 Koliko vidim sa wiki, 1994 je određujuća za ulazak te hrane u  opću populaciju, prvu dozvolu od FDA je dobila rajčica, iste godine soja, a dvije godine kasnije kukuruz.

 

Koliko je to dug rok, kolko nije, to ostavljam znanstvenicima. Međutim, da se od tada uvalio duhan u opću populaciju, a prije nikad nije bio, dvadeset godina praćenja stanja zdravlja opće populacije s obzirom na utjcaj duhana  na životni vijek i oboljenja statistički ne bi dalo podatke koji bi iskakali.

Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 14:40 (Floki).
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Visak kaže...

Imaš priliku replicirati na svaku moju tvrdnju s argumentima, no odlučio si samo mene osobno napadati. To dovoljno govori koliko se ti razumiješ u sve ovo.

Možda nisam dobro uhvatio, ali tvoje tvrdnje se nisu previše ticale teme "popravljanje gena u embrijima" već "prilike za histeričare diljem svijeta". Uglavnom si se bavio "retardacijom" onih koji misle da bi trebalo biti oprezan i razborit, a svoj argument "zašto da" nisam nigdje vidio u eskplicitnom stanju.

 

Problem GMO je prije svega etičko i ekološko pitanje, no po tebi je veći problem to što ćeš morat plaćat autorsko pravo na svoje dijete? Mislim da se nigdje nisi potrudio dati svoj obol sa etičkog stajališta "pro GMO" već samo trubio o zatucanosti vjernika i vjerničke prakse. Nadalje, čitanjem tvojih postova "između redaka", iole inteligentna osoba može prepoznati ad hominem "argumente" iako uporno tvrdiš da imaš poštovanje prema osobi, a zapravo jedino što ja vidim jesu predrasude prema vjernicima, kao osobama. Kad kažeš da poštuješ osobu, a ideje ne moraš, onda moraš biti svjestan da neke ideje sačinjavaju osobnost nekih ljudi i ismijavanje jednog neminovno označava ismijavanje drugog. Još uvijek možeš reći kako i tada poštuješ osobu, odn. prava osobe da se izrazi, ne pokazuješ pretjeranu kulturu trud za razumijevanjem njegovog stajališta jer je njegova početna premisa prema tebi promašena (Bog postoji, zato...).

 

Dakle nisi nigdje dao svoj obol sa bio/etičkog stajališta zašto bi i bi li uopće bio problem genetski modificirati ljudska bića u embrionalnoj fazi razvoja jer to i ona jesu - ljudska bića, u embrionalnom stadiju. No tebe više brinu autorska prava koja bi eventualno morali plaćati vlasnicima patentiranih DNK sekvenci. 


Postoje tri stupnja reakcije na sva znanstvena istraživanja: 1. Uzbuđenje i opijenost potencijalnim mogućnostima koje neko otkriće donosi; 2. Triježnjenje zbog potencijalnih problema otkrića; 3. Racionalna i staložena primjena u praksi.

 

Iz svega što si rekao, ti najvjerojatnije spadaš u prvu skupinu i prema svemu sudeći, ne postoji svemir u kojem bih tebe postavio na čelo "etičkog" savjeta neke firme.

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
11 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Floki kaže...

 Koliko vidim sa wiki, 1994 je određujuća za ulazak te hrane u  opću populaciju, prvu dozvolu od FDA je dobila rajčica, iste godine soja, a dvije godine kasnije kukuruz.

 

Koliko je to dug rok, kolko nije, to ostavljam znanstvenicima. Međutim, da se od tada uvalio duhan u opću populaciju, a prije nikad nije bio, dvadeset godina praćenja stanja zdravlja opće populacije s obzirom na utjcaj duhana  na životni vijek i oboljenja statistički ne bi dalo podatke koji bi iskakali.

 FDA je američka agencija, brkaš proizvodnju u Americi i u svijetu. Francuzi i kinezi su počeli još osamdesetih, prvo su sadili nasade duhana koji su bili genetski modificirani a kasnije su polako slijedile ostale kulture.

 

Meni je općenito blesavo raspravljati s ljudima o GMO štetnosti kad masa ljudi kod nas ne razumije razliku između GMO i normalnog križanja vrsti, te tretiranog sjemena.

Ja inače imam hobi skupljanja sjemena rajčica. Imam 300-tinjak sorti rajčica...crvenih, žutih, zelenih, crnih, rozih i zebrastih i svake, ama baš svake godine moram voditi razgovore sa nadobudnim ljudima koji čim vide crnu rajčicu misle da je GMO i urlaju da trujem okoliš. Nikad nisu čuli da su autohtone rajčice iz Rusije mahom crne boje mesa jer su bogatije antocijaninom koji u dodiru sa suncem tamni(i ne nije GMO jer su sorte još iz 1910 godine) , da su rajčice iz Meksika uvijek puno slađeg okusa od europskih rajčica i većinom vrlo nepravilnog oblika a rajčice iz Sibira mahom zelenkaste ili blijedo crvene zbog nedostatka sunca.

Takvom generaliziranju pomažu i naši novinari koji ne prenose kako na svijetu postoji više od 3000 raznih sorti rajčica koje su uzgojene prirodnim putem bez genetskih modifikacija nego prenesu samo vijest da je neki laboratorij napravio crnu rajčicu. Jebla ih crna rajčica  

Masa ljudi ne zna da se sorte mogu križati bez da se čovjek upliće. Meni su se baš pretprošle godine, u usput spomenimo ekovrtu(nije biovrt jer kao najveći kriminalac koristim modru galicu), skrižale jedna sorta cherry rajčice i normalne crvene rajčice. Iz jednog sjemena izrasla mi je biljka sa narančastim rajčicama veličine jajeta sa tamno crvenim prugicama. Još nisam smislila kako da ih nazovem. 

Druga stvar koja ljudima mahom nije jasna je ta da je GMO sjeme je skupo, skuplje je od "normalnog" sjemena i njega nećete dobit za 5kn u dućanu. Cijena GMO sjemena se računa po komadu i ide najmanje 1kn jedna sjemenka.

Come out, come out wherever you are. So lost in your sea. Give in, give in for my touch. For my taste for my lust
11 godina
online
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
ddarknessfairyy kaže...

 

Ja inače imam hobi skupljanja sjemena rajčica. Imam 300-tinjak sorti rajčica...crvenih, žutih, zelenih, crnih, rozih i zebrastih i svake, ama baš svake godine moram voditi razgovore sa nadobudnim ljudima koji čim vide crnu rajčicu misle da je GMO i urlaju da trujem okoliš. Nikad nisu čuli da su autohtone rajčice iz Rusije mahom crne boje mesa jer su bogatije antocijaninom koji u dodiru sa suncem tamni(i ne nije GMO jer su sorte još iz 1910 godine) , da su rajčice iz Meksika uvijek puno slađeg okusa od europskih rajčica i većinom vrlo nepravilnog oblika a rajčice iz Sibira mahom zelenkaste ili blijedo crvene zbog nedostatka sunca.

Takvom generaliziranju pomažu i naši novinari koji ne prenose kako na svijetu postoji više od 3000 raznih sorti rajčica koje su uzgojene prirodnim putem bez genetskih modifikacija nego prenesu samo vijest da je neki laboratorij napravio crnu rajčicu. Jebla ih crna rajčica  

Masa ljudi ne zna da se sorte mogu križati bez da se čovjek upliće. Meni su se baš pretprošle godine, u usput spomenimo ekovrtu(nije biovrt jer kao najveći kriminalac koristim modru galicu), skrižale jedna sorta cherry rajčice i normalne crvene rajčice. Iz jednog sjemena izrasla mi je biljka sa narančastim rajčicama veličine jajeta sa tamno crvenim prugicama. Još nisam smislila kako da ih nazovem. 

Druga stvar koja ljudima mahom nije jasna je ta da je GMO sjeme je skupo, skuplje je od "normalnog" sjemena i njega nećete dobit za 5kn u dućanu. Cijena GMO sjemena se računa po komadu i ide najmanje 1kn jedna sjemenka.

 uh, ako mi žena vidi ovo gotov sam

ionako su mi terasa i dvorište puni tegli i teglica, s limunima, papričicama, začinima, cvijećem i bogtepitaj čime sve ne

samo mi još fale šareni paradajzi

14 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
garnett5 kaže...
Osim podrugivanja drugačijima, neki od korisnika koji se na ovom forumu izjašnjavaju kao liberali i/ili ateisti nisu ponudili argumente u ovoj raspravi, samo osobna mišljenja. Ovo što ću ja napisati je kombinacija znanja i osobnog stava. Dakle uplitanje u genetiku je narušavanje integriteta osobe. Donekle se to uplitanje može opravdati medicinskim razlozima(kao npr. u psihijatriji kada liječenje zadire u osobnost pacijenta) u slučaju neke bolesti, ali opravdanja nema ukoliko netko poželi dizajnirati ljude. (kad smo već kod dizajniranja ljudi, osobno mi je čudno što se iste osobe koje se groze nacističkog režima zalažu za slobodu takvog oblika "genetskog inžinjeringa") Netko može reći da bi i bolest s kojom se netko rađa bila dio osobnosti dotičnoga. Istina, ali kada slomite ruku i to će pogoditi vašu osobnost, ali nećete odbiti liječenje. Dok bi dizajniranje beba bilo kao i operiranje zdravih ljudi, neetično. Tehnologija napreduje puno brže nego što se društvo tome može prilagoditi, ali u ovom slučaju tehnologija i znanje nam daju još neko vrijeme za razmišljanje o etičnosti. Što se tiče zabrane istraživanja, nisam za zabrane, a dužnost svakog znanstvenika je da procijeni utjecaj vlastitog istraživanja na društvo i u skladu s time koristi rezultate svoga rada.
P.S. Osobno smatram da pokusi na embrijima nisu čisti s moralno etičkog stajališta jer se ipak radi o ljudskim jedinkama u određenom stadiju razvoja.

Uopće mi nije jasno što bi netko trebao imati protiv genetskog inženjeringa? Pa ako se može odstranit mogučnost da se oboli od Alchajmerove bolesti, da se dijete rodi kao sindrom Down, da ima multipla sklerozu itd, odstranit cijeli popis od recimo preko 500 mogućih bolesti - zašto bi imali nešto protiv toga? Ako se netko može složit s tim, zašto se ne može otići korak dalje pa prihvatiti zahvate koje će dijete učiniti zdravijim, izdržljivijim, jačim, višim, ljepšim?

Pa mi (homo sapiensi) svoju inteligenciju, tako svu znanost/religiju, dugujemo veličini našeg mozga, a on je narastao samo zbog 1 defektnog gena zbog kojeg je zakržljao mišić koji se proteže preko cijele lubanje i zadužen je za zatvaranje čeljusti. Slab mišić znači da čeljust može napraviti slabiji pritisak ali zato lubanja može rasti kad je neometa mišić veličine kvadricepsa.

Dakle, zašto mi moramo čekati stotine/tisuće godina na neke random mutacije ako imamo priliku napraviti te mutacije sami? Imamo priliku postati homo evolutis - vrsta koja upravlja vlastitom evolucijom i evolucijom drugih vrsta. Razlozi protiv?

Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 17:21 (KIKI3ooo).
16 godina
neaktivan
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Da se i ja malo prikljucim raspravi, iz dosade. :D

 

Sto se tice GMO-a, mislim da nije stvar u samoj promjeni gena, vec u tome sto se biljka stvara otpornom na povisene kolicine odredenog pesticida/herbicida i da je u tome problem, apsorpcija tih kemikalija u biljku koju onda mi konzumiramo te veliko zagadenje tla. Neka me netko ispravi ako sam u krivu?

 

Sto se tice "supervojnika", mislim da tu bas ne treba strahovati, roboti ce prije dominirati ratistem nego takvi vojnici. Vec su Rusi prvi testirali takve poluautonomne(?) robote krajem 2015. u Siriji na talibancima.

 

Najvise od svega mene plasi ovo, a izgleda da je mnogima post promaknuo:

Bugsy kaže...
...

Puno veći problem od ove vijesti je činjenica kako su ovu tehniku zbog svoje cijene, dostupnosti i lakoće korištenja već počeli koristiti i neki genetičari hobisti.

Možete i vi dati svoj doprinos za nabaviti kit.

...

Ok, priznajem nisam procitao linkove niti sam upucen pa mi se u glavi vrte svakojaki "hobisti" koji su igrali malo previse Plague Inc. i moram priznati da mi je tako nesto izgleda dosta zastrasujuce.

 

P.S. @ddarknessfairyy

Mislim da je vec vrijeme da lagano pocnem saditi papricice, ha? :D

 

EDIT:

KIKI3ooo kaže...

... Ako se netko može složit s tim, zašto se ne može otići korak dalje pa prihvatiti zahvate koje će dijete učiniti zdravijim, izdržljivijim, jačim, višim, ljepšim?

...

Dakle, zašto mi moramo čekati stotine/tisuće godina na neke random mutacije ako imamo priliku napraviti te mutacije sami? Imamo priliku postati homo evolutis - vrsta koja upravlja vlastitom evolucijom i evolucijom drugih vrsta. Razlozi protiv?

Koliko ja vidim, evolucija ljudi ne ide bas u smjeru evoluiranja jacih, visih i izdrzljivijih jedinki jer nam to u ovom okolisu ne treba. Koliko mi je poznato pracovjeci su bili puno jaci i izdrzljiviji od danasnjih ljudi, pa i npr., cimpanze su to. Tako da ne vidim zasto bi netko evoluirao takve redundantne osobine.

 

Ne znam da li si upoznat s covjekom po imenu Khan i tzv. Eugenickim ratovima. Zanimljivo je koliko se Zvjezdane staze zapravo bave vizionarskim pitanjema, koja kako godine odmicu, iz SF domene prelaze u sve aktualnija pitanja danasnjice.

Jedan citat mudrog Spocka: "Superior ability breeds superior ambition."

Perhaps today IS a good day to die. PREPARE FOR RAMMING SPEED!
Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 17:41 (1domagoj1).
 
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...
Visak kaže...

Imaš priliku replicirati na svaku moju tvrdnju s argumentima, no odlučio si samo mene osobno napadati. To dovoljno govori koliko se ti razumiješ u sve ovo.

Možda nisam dobro uhvatio, ali tvoje tvrdnje se nisu previše ticale teme "popravljanje gena u embrijima" već "prilike za histeričare diljem svijeta". Uglavnom si se bavio "retardacijom" onih koji misle da bi trebalo biti oprezan i razborit, a svoj argument "zašto da" nisam nigdje vidio u eskplicitnom stanju.

 

Problem GMO je prije svega etičko i ekološko pitanje, no po tebi je veći problem to što ćeš morat plaćat autorsko pravo na svoje dijete? Mislim da se nigdje nisi potrudio dati svoj obol sa etičkog stajališta "pro GMO" već samo trubio o zatucanosti vjernika i vjerničke prakse. Nadalje, čitanjem tvojih postova "između redaka", iole inteligentna osoba može prepoznati ad hominem "argumente" iako uporno tvrdiš da imaš poštovanje prema osobi, a zapravo jedino što ja vidim jesu predrasude prema vjernicima, kao osobama. Kad kažeš da poštuješ osobu, a ideje ne moraš, onda moraš biti svjestan da neke ideje sačinjavaju osobnost nekih ljudi i ismijavanje jednog neminovno označava ismijavanje drugog. Još uvijek možeš reći kako i tada poštuješ osobu, odn. prava osobe da se izrazi, ne pokazuješ pretjeranu kulturu trud za razumijevanjem njegovog stajališta jer je njegova početna premisa prema tebi promašena (Bog postoji, zato...).

 

Dakle nisi nigdje dao svoj obol sa bio/etičkog stajališta zašto bi i bi li uopće bio problem genetski modificirati ljudska bića u embrionalnoj fazi razvoja jer to i ona jesu - ljudska bića, u embrionalnom stadiju. No tebe više brinu autorska prava koja bi eventualno morali plaćati vlasnicima patentiranih DNK sekvenci. 


Postoje tri stupnja reakcije na sva znanstvena istraživanja: 1. Uzbuđenje i opijenost potencijalnim mogućnostima koje neko otkriće donosi; 2. Triježnjenje zbog potencijalnih problema otkrića; 3. Racionalna i staložena primjena u praksi.

 

Iz svega što si rekao, ti najvjerojatnije spadaš u prvu skupinu i prema svemu sudeći, ne postoji svemir u kojem bih tebe postavio na čelo "etičkog" savjeta neke firme.

Ovo s retardacijom je tvoja konstrukcija. A i identificiranje s idejom je tvoj problem, ne moj, to ti pokušavam objasniti. U slobodnom društvu ideje su podložne kritici. To što si se ti identificirao s nekom idejom je tvoja privatna stvar i ne možeš tu ideju izdvojiti i reći o svemu se može kritički pričati, ali o toj ideji ne, jer je ona meni jako draga i dio je moje osobnosti. Može se reći da je evolucija bajka, ali ne i da je to hodanje po vodi ili uskrsnuće? Mene ne možeš uvrijediti ako kažeš da ohmov zakon ne vrijedi, ili da je gravitacija besmislica, iako su te stvari na nekin način dio moje osobnosti, zašto tebe vrijeđa ako ja sumnjam u ono što ti vjeruješ? Ti zapravo pokušavaš nametuti jedan oblik neslobode, gdje su religijske teme nešto što se ne preispituje. To smo već imali i zvalo se Srednji vijek, a postoji i danas i zove se Kalifat.

 

I onda povrh svega tražite da se u zakone ugrađuju odredbe proizašle na temelju tih vaših uvjerenja koja ne smijemo preispitivati. Shvati da se na one koji ne vjeruju ne odnosi ništa od onoga što vi vjerujete. Možete se sami uzdržavati od korištenja takvih stvari, ali nemate pravo nametati zabrane svima. Pokušajte shvatiti da živite u pluralističnom sekularnom društvu i da vjera, koliko god tebi bila bitna, nekom drugom ne znači ništa i da kao što ti imaš pravo vjerovati i prakticirati svoju religiju, drugi imaju potpuno jednakovrijedno pravo živjeti kao da ta religija ne postoji, tvoje pravo nije ništa jače od njegovog. Ja razumijem tvoje stajalište, ali smatram da ono nije relevantno van kruga tvojih istomišljenika i da bi bilo pristojno da ga tamo i zadržiš. Jer i ti vjerojatno ne bi želio da ja guram zakonsku regulativu na temelju Mjeseca u Vagi i Merkura u Blizancu.

 

Etičkih problema sa samom manipulacijom gena nemam u smislu da je to nešto što ne bi trebalo uopće raditi jer je protiv prirode, dostojanstva čovjeka, boga ili čega već. Zabrinut sam za moguće zloupotrebe, ali one su, kao što sam rekao, moguće u svim sferama. Potrebna je dobra zakonska regulacija cijele te problematike i tu se već vide problemi u vezi patentiranja. Kada pojedina praktična mogućnost bude dostupna (isključenje bolesti, biranje boje očiju, rast još jednog para ruku), onda će trebati razmotriti svaku od njih pojedinačno i vidjeti što je prihvatljivo, ali trenutno nismo pred tim izborom, pa se treba baviti onime što jest problem, a to je patentiranje. Ti si sa svojim 'budimo oprezni' zapravo puno neodređeniji i potpuno beskoristan. Ponavljam ti pitanje ne znam koji put: Što da pazimo? Kao kad se penjem na ljestve, a mama mi govori 'Pazi!', velika korist od toga.

 

Ovo sa jednostaničnim 'ljudskim bićem' je posebna tema, koju je mislim bolje ne započinjati.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
11 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
picajzla0707 kaže...

 uh, ako mi žena vidi ovo gotov sam

ionako su mi terasa i dvorište puni tegli i teglica, s limunima, papričicama, začinima, cvijećem i bogtepitaj čime sve ne

samo mi još fale šareni paradajzi

  Onda joj nikako nemoj reć da postoje i sorte paradajzića koje možeš uzgajati na prozorskoj dasci. Biljka je odprilike veličine zumbula sa hrpetinom paradajzića gore 

1domagoj1 kaže...

Da se i ja malo prikljucim raspravi, iz dosade. :D

 

Sto se tice GMO-a, mislim da nije stvar u samoj promjeni gena, vec u tome sto se biljka stvara otpornom na povisene kolicine odredenog pesticida/herbicida i da je u tome problem, apsorpcija tih kemikalija u biljku koju onda mi konzumiramo te veliko zagadenje tla. Neka me netko ispravi ako sam u krivu?

 

Sto se tice "supervojnika", mislim da tu bas ne treba strahovati, roboti ce prije dominirati ratistem nego takvi vojnici. Vec su Rusi prvi testirali takve poluautonomne(?) robote krajem 2015. u Siriji na talibancima.

 

 Nisu toliki problem biljke koje su otporne na povišene količine pesticida već biljke koje se modificiraju da u sebi sadrže pesticide. 

Biljku koja je otporna na povišene količine pesticida u tlu ti možeš posaditi u "zdravo" tlo, uzgajati bez upotrebe pesticida i dobiti ćeš zdravo bio povrće kao da si uzeo najobičnije sjeme.

Biljke koje u sebi sadrže pesticide (što neki uporno forsiraju jer im je jeftinije modificirati nego tretirati) su same po sebi izvor pesticida, ubijaju organizme oko sebe. Što ajmo reći nebi bilo loše ako npr GMO luk ubije lukovu muhu, ali ni jedan GMO pesticid ne cilja toliko direktno pa taj pesticid pobije i potruje i korisne životinje(tipa gliste, pčele). 

 

1domagoj1 kaže...

 

P.S. @ddarknessfairyy

Mislim da je vec vrijeme da lagano pocnem saditi papricice, ha? :D

 Možeš slobodno, ljutim papričicama uvijek treba dulje da niknu tako da je drugi mjesec idealan za sadnju, pogotovo ovim jako ljutim koje su zapravo višegodišnje biljke pa imaju mnogo kasniji rod. 

Come out, come out wherever you are. So lost in your sea. Give in, give in for my touch. For my taste for my lust
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
KIKI3ooo kaže...

Uopće mi nije jasno što bi netko trebao imati protiv genetskog inženjeringa? Pa ako se može odstranit mogučnost da se oboli od Alchajmerove bolesti, da se dijete rodi kao sindrom Down, da ima multipla sklerozu itd, odstranit cijeli popis od recimo preko 500 mogućih bolesti - zašto bi imali nešto protiv toga? Ako se netko može složit s tim, zašto se ne može otići korak dalje pa prihvatiti zahvate koje će dijete učiniti zdravijim, izdržljivijim, jačim, višim, ljepšim?

Pa mi (homo sapiensi) svoju inteligenciju, tako svu znanost/religiju, dugujemo veličini našeg mozga, a on je narastao samo zbog 1 defektnog gena zbog kojeg je zakržljao mišić koji se proteže preko cijele lubanje i zadužen je za zatvaranje čeljusti. Slab mišić znači da čeljust može napraviti slabiji pritisak ali zato lubanja može rasti kad je neometa mišić veličine kvadricepsa.

Dakle, zašto mi moramo čekati stotine/tisuće godina na neke random mutacije ako imamo priliku napraviti te mutacije sami? Imamo priliku postati homo evolutis - vrsta koja upravlja vlastitom evolucijom i evolucijom drugih vrsta. Razlozi protiv?

 Također spadaš u 1. skupinu ljudi koju sam naveo u prethodnom postu. Tvrdiš kao da već znamo apsolutno sve o genetici i uzrocima bolesti koje si naveo, a stvarnost je daleko od toga. Alchajmera ne poznajemo dovoljno i koncenzus je da nije 100% genetski uzrokovan. Napominjem - koncenzus. Multipla također. Jedino Down ima izravnu vezu sa genetskom greškom prilikom stanične diobe. 

 

Zašto ne otići korak dalje i raditi "dizajnirane ljude"? Više je razloga protiv, neki su bio/etičke naravi, neki su teološke, a neke čisto iz znanstvene odgovornosti. Da ne dubim u prva dva, jer ne dijele svi ista mišljenja o tome što je embrij, što ljudsko biće, a što osoba, onda ću samo potonje pokušat objasnit. 

 

S obzirom da je empirijsko istraživanje u području genetske manipulacije pokazalo da još tapkamo u mraku kad je riječ o izravnom uplitanju u DNK sekvence, jer većina takvog uplitanja rezultira defektom u nekoj kasnijoj fazi razvoja GM bića. Pa te stoga pitam, što bi se dogodilo da te "dizajnirani sin" sutra pita "tata zašto imam ovaj ili onaj epigenetski ili fenotipski defekt"? A ti bi mogao samo odgovorit: Nisam znao sine, htio sam da budeš bolji! A on ti kaže "Ja samo želim biti normalan"... 

 

Ponavljam po miljunti put, ne poznajemo čemu služi 90 i kusur posto DNK lanca općenito. Ne znamo zašto se stanica jetre razvija u stanicu jetre, a ne srčanog tkiva. I onda se nađu transhumanisti i eugeničari sa svojim djetinjim idejama sa marvelovih filmova o super-uber-nad ljudima. Treba takvu ideju u startu nazvati pravim imenom - eugenika. A ako odete malo istražit što je to, naići ćete na neke osobe koje ćete svi zdušno osuditi. No oni nisu bili ništa više, nego ljudi poput onih koji zagovaraju "upravljanje svojom vrstom" ovdje na forumima... Muka mi je od površnosti u shvaćanju implikacija genetskih manipulacija. Kao da smo popili svu pamet svemira i sad možemo ravno ka zvijezdama. 

 

Malo skromnosti i razboritosti prema čudu prirode ne bi škodilo nikome, a najmanje ljudima koji se žele baviti "kodom svih živih bića"... 

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
11 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...

 Također spadaš u 1. skupinu ljudi koju sam naveo u prethodnom postu. Tvrdiš kao da već znamo apsolutno sve o genetici i uzrocima bolesti koje si naveo, a stvarnost je daleko od toga. Alchajmera ne poznajemo dovoljno i koncenzus je da nije 100% genetski uzrokovan. Napominjem - koncenzus. Multipla također. Jedino Down ima izravnu vezu sa genetskom greškom prilikom stanične diobe. 

 

Down ima izravnu vezu s genetskom greškom, ali nije nasljedna bolest, samo jedan oblik Downa koji se javlja u 1% oboljelih je nasljedan. 

Ne postoji niti jedna bolest na svijetu koja je isključivo nasljedna bolest. Svaka bolest se može steći tokom života, pa čak i hemofilija za koju se smatra da je u 90% slučajeva nasljedna u određenim stanjima može se pojaviti i mimo toga. 

 

Cilj genetskih istraživanja nije potpuno ukloniti bolesti, svakome promućkati gene i reći "aha sad više ne možete dobiti Alzheimera". Ali ukoliko se zna da se bolest ponavlja generacijama  istoj obitelji onda se ubacivanjem zdravog gena može spriječiti i time smanjiti postotak oboljelih.

 Ako ćemo čekati samo bolesti koje su 100% nasljedne i uvijek samo nasljedne onda možemo čekati do kraja svijeta.

Come out, come out wherever you are. So lost in your sea. Give in, give in for my touch. For my taste for my lust
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Visak kaže...

 

Etičkih problema sa samom manipulacijom gena nemam u smislu da je to nešto što ne bi trebalo uopće raditi jer je protiv prirode, dostojanstva čovjeka, boga ili čega već. Zabrinut sam za moguće zloupotrebe, ali one su, kao što sam rekao, moguće u svim sferama. Potrebna je dobra zakonska regulacija cijele te problematike i tu se već vide problemi u vezi patentiranja. Kada pojedina praktična mogućnost bude dostupna (isključenje bolesti, biranje boje očiju, rast još jednog para ruku), onda će trebati razmotriti svaku od njih pojedinačno i vidjeti što je prihvatljivo, ali trenutno nismo pred tim izborom, pa se treba baviti onime što jest problem, a to je patentiranje. Ti si sa svojim 'budimo oprezni' zapravo puno neodređeniji i potpuno beskoristan. Ponavljam ti pitanje ne znam koji put: Što da pazimo? Kao kad se penjem na ljestve, a mama mi govori 'Pazi!', velika korist od toga.

 

Ovo sa jednostaničnim 'ljudskim bićem' je posebna tema, koju je mislim bolje ne započinjati.

 Izbrisao sam dio posta jer se s njim slažem, odn. razumijem tvoj stav, i on se fundamentalno razlikuje od moga, no to nije tema rasprave. Već sam odgovorio za što se zalažem, djelomično i u postu iznad, ali i prije. No opet ću ponovit da iznošenje ponekih stavova na forumu nije zahvalno. Dragi kolega Visak i poštovani Drago - tema nije toliko jednostavna koliko se možda vama doima, već puno kompleksnija, što se može uvidjeti kad se pozabavi stručnim i znanstvenim člancima o ovakvim temama. Kad pročitaš članak sa tportala, može se doimati jednostavna problematika, no kad ukucate ključne pojmove u hrčak ili neku inozemnu tražillicu znanstvenih radova, onda ćete vidjeti da se puno informiraniji ljudi od nas time bave većim dijelom svoje znanstvene karijere. Onda izvolite im reći da su glupi jer kompliciraju tako jednostavnu temu.

 

Ali kad ja kažem da je problematika kompleksna, dođe mi moderator i tvrdi da nemam pojma ni o filozofiji općenito ni o etici (naravno, poznaje me već 10 godina pa može takvo što tvrditi), već sam neinformirani histeričar za kojeg je 199% siguran da nisam nikad pročitao nijedan stručni članak; a nažalost, po njegovu pogrešnu procjenu, upravo je suprotno slučaj. Kad me je povukao za jezik, onda će i dobiti odgovor od kojeg sam se suzdržavao - do sad.

 

Studij kojeg sam završio imao je kolegije i filozofije i etike i bioetike, i još mnogo pod-grana koje mogu obogatiti uvid u ovu "jednostavnu" tematiku. Nisam imao znanstvene kolegije, ali jesam imao izborni kolegij koji se bavi graničnim pitanjima znanosti i filozofije i gdje su se doticala pitanja kojima se ovdje "bavimo". U slobodno vrijeme sam se potrudio informirati o znanstvenim dostignućima, pa mi nije toliko blijeda slika i isključivo teološki obojana. I sada, opet tvrdim što sam već rekao, a to je da se trebamo racionalno postaviti pred ovakvim temama. Isključivo sa stajališta znanstvenog i intelektualnog poštenja, i poštivanja prava i dostojanstva osobe - ne bismo smjeli bezglavo ući u eksperimentiranje nečega o čemu imamo tek blijedu sliku i pretpostavke, sa ponešto definitivnog znanja - DNK. Izvolite se informirati o tome koliko doista definitivnog znanja imamo na području genetike, i koliko imamo znanja o posljedicama uplitanja u njegovu manipulaciju. 

 

Još nešto, ovo što govorim većinom je reprodukcija informacija koje sam usvojio i sistematizirao čitanjem puno stručnijih osoba. Da gospon Drago, ipak imam ponešto iskustva sa čitanjem akademskih članaka, doduše onih koji su napisali kudikamo uvaženiji bioetičari od poštovanog prof. Bracanovića koji nije striktno bioetičar.

 

Također, Visak  zašto ne ulaziti u problematiku "jednostaničnog ljudskog bića"? Tvrdiš možda nešto drugačije? Možda da pokažeš nekim autorima sa Princetona da su u krivu? 

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
14 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...
KIKI3ooo kaže...

Uopće mi nije jasno što bi netko trebao imati protiv genetskog inženjeringa? Pa ako se može odstranit mogučnost da se oboli od Alchajmerove bolesti, da se dijete rodi kao sindrom Down, da ima multipla sklerozu itd, odstranit cijeli popis od recimo preko 500 mogućih bolesti - zašto bi imali nešto protiv toga? Ako se netko može složit s tim, zašto se ne može otići korak dalje pa prihvatiti zahvate koje će dijete učiniti zdravijim, izdržljivijim, jačim, višim, ljepšim?

Pa mi (homo sapiensi) svoju inteligenciju, tako svu znanost/religiju, dugujemo veličini našeg mozga, a on je narastao samo zbog 1 defektnog gena zbog kojeg je zakržljao mišić koji se proteže preko cijele lubanje i zadužen je za zatvaranje čeljusti. Slab mišić znači da čeljust može napraviti slabiji pritisak ali zato lubanja može rasti kad je neometa mišić veličine kvadricepsa.

Dakle, zašto mi moramo čekati stotine/tisuće godina na neke random mutacije ako imamo priliku napraviti te mutacije sami? Imamo priliku postati homo evolutis - vrsta koja upravlja vlastitom evolucijom i evolucijom drugih vrsta. Razlozi protiv?

 Također spadaš u 1. skupinu ljudi koju sam naveo u prethodnom postu.

 A u koju ti kategoriju spadaš? "Lližem oltare i propovjedam na forumu" kategoriju?

 

eywa33 kaže...

 Tvrdiš kao da već znamo apsolutno sve o genetici i uzrocima bolesti koje si naveo, a stvarnost je daleko od toga. Alchajmera ne poznajemo dovoljno i koncenzus je da nije 100% genetski uzrokovan. Napominjem - koncenzus. Multipla također. Jedino Down ima izravnu vezu sa genetskom greškom prilikom stanične diobe.

Vidiš, ja sam pročitao baš da je povezano sa genima.

Uostalom, sve to nabrojano ne služi ničem drugom nego da se shvati poanta onoga što sam htio reći. Možda sam trebao započeti sa: "Kad bi bilo moguće eleminirati znane bolesti..."

 

eywa33 kaže...

 

Zašto ne otići korak dalje i raditi "dizajnirane ljude"?

 

S obzirom da je empirijsko istraživanje u području genetske manipulacije pokazalo da još tapkamo u mraku kad je riječ o izravnom uplitanju u DNK sekvence, jer većina takvog uplitanja rezultira defektom u nekoj kasnijoj fazi razvoja GM bića. Pa te stoga pitam, što bi se dogodilo da te "dizajnirani sin" sutra pita "tata zašto imam ovaj ili onaj epigenetski ili fenotipski defekt"? A ti bi mogao samo odgovorit: Nisam znao sine, htio sam da budeš bolji! A on ti kaže "Ja samo želim biti normalan"... 

...da, to je nova grana znanosti kao i planet hunters ali mislim da je tvoj primjer u najmanju ruku smiješan da ne kažem nešto neprimjerenije tako da neću ni komentirati.

Mislim, stvarno?

 

eywa33 kaže...

 

I onda se nađu transhumanisti i eugeničari sa svojim djetinjim idejama sa marvelovih filmova o super-uber-nad ljudima. Treba takvu ideju u startu nazvati pravim imenom - eugenika. A ako odete malo istražit što je to, naići ćete na neke osobe koje ćete svi zdušno osuditi. No oni nisu bili ništa više, nego ljudi poput onih koji zagovaraju "upravljanje svojom vrstom" ovdje na forumima... Muka mi je od površnosti u shvaćanju implikacija genetskih manipulacija. Kao da smo popili svu pamet svemira i sad možemo ravno ka zvijezdama. 

 

Malo skromnosti i razboritosti prema čudu prirode ne bi škodilo nikome, a najmanje ljudima koji se žele baviti "kodom svih živih bića"... 

Pa ja sam odmah rekao da ne vjerujem da će dopustit ikakve zahvate na ljudskoj DNA osim zdravstveno-preventivnih. Tako da je očito da stojim sa dvije noge čvrsto na zemlji i ne zanosim se nikakvim djetinjastim idejama. Upravo to što je genetski inženjering nešto što je moguće danas i to što ujedno rezultati takvog znanstvenog istraživanja mogu dati krucijalne benefite ljudskoj vrsti, mi čini tu granu znanosti zanimljivijom čak i od astronomije. Mislim da je prilično razborito razmišljati o tim stvarima a ne provoditi dane čitajući potpuno priglupu knjigu, i iz nje izvlačiti nekakve više zaključke i ideje... jer se iz nje mogu izvući bilo kakvi zaključci, kakvi god odgovaraju čitatelju.

Neću reći da imam nešto protiv vjere ili je omalovažavat sa rečenicama tipa: "Prije ću povjerovati da je Mojsije razdvojio more nego da Isus nije potega Mariju Magdalenu" npr, jer sam za to, kao osoba koja vjeruje da nebi bilo ni 1. ni 2. svjetskog rata da je bilo interneta tj. komunikacije, da se svi uključe u raspravu... uvijek mora biti protuteža i to sve samo može pomoći. Tako da mi je muka kad vidim da netko slijepo brani svoje stavove i napada druge kad se njega uopće ne napada.

Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 19:07 (KIKI3ooo).
16 godina
odjavljen
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Kakva je to fora sa lizanjem oltara?

Freak Show Inc.
 
0 0 hvala 0
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Friday kaže...

Kakva je to fora sa lizanjem oltara?

 Fora - ismijavaj i rugaj. Jer tako je lakše dokazati "poantu" (koju još nisam čuo btw). Opet se sve svodi na napadanje teističkih svjetonazora, a ne argumentiranje tematike. Kad spomeneš pitanje o koje akademici razbijaju glave, i koje je ključno za ovakvu temu, dobiješ odgovor tipa "bolje nemojmo ulaziti tu"... Zašto? Pa jer je to bio/etičko pitanje izravno vezano za temu, a lakše je govoriti o (EDIT) "POTPUNO priglupoj knjizi", "lizanju oltara" u jednoj rečenici, a onda nekim čudom sebi proturiječiti i tvrditi da ne želi omalovažavati vjeru, u drugoj... 

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 19:20 (eywa33).
14 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...

...lakše je govoriti o (EDIT) "POTPUNO priglupoj knjizi", "lizanju oltara" u jednoj rečenici, a onda nekim čudom sebi proturiječiti i tvrditi da ne želi omalovažavati vjeru, u drugoj... 

 Ja omalovažavam vjeru, ali pozdravljam njeno uplitanje u znanost, zbog razloga navedenih u mom prethodnom postu:

KIKI3ooo kaže...

jer sam za to, kao osoba koja vjeruje da nebi bilo ni 1. ni 2. svjetskog rata da je bilo interneta tj. komunikacije, da se svi uključe u raspravu... uvijek mora biti protuteža i to sve samo može pomoći.

Poruka je uređivana zadnji put sub 6.2.2016 19:33 (KIKI3ooo).
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
ddarknessfairyy kaže...

Down ima izravnu vezu s genetskom greškom, ali nije nasljedna bolest, samo jedan oblik Downa koji se javlja u 1% oboljelih je nasljedan. 

Ne postoji niti jedna bolest na svijetu koja je isključivo nasljedna bolest. Svaka bolest se može steći tokom života, pa čak i hemofilija za koju se smatra da je u 90% slučajeva nasljedna u određenim stanjima može se pojaviti i mimo toga. 

 

Cilj genetskih istraživanja nije potpuno ukloniti bolesti, svakome promućkati gene i reći "aha sad više ne možete dobiti Alzheimera". Ali ukoliko se zna da se bolest ponavlja generacijama  istoj obitelji onda se ubacivanjem zdravog gena može spriječiti i time smanjiti postotak oboljelih.

 Ako ćemo čekati samo bolesti koje su 100% nasljedne i uvijek samo nasljedne onda možemo čekati do kraja svijeta.

Da, pa možda upravo zato mislim da nije pametno ići u genom odmah da se rješe neke bolesti za koje ne znamo sigurno kako nastaju, odn. koji su im uzroci. Epigenetika ovdje ima štošta za reći. Ljudi koji se njome bave, tvrde da su upravo "epi" genetski čimbenici oni koji uzrokuju stvarne promjene u tijelu, a ne isključivo unutar-genetski. To je ono kad sam rekao da još ne znamo zašto stanica u jetri formira jetreno tkivo, a stanica u mozgu - neurone; iako su potpuno istog genetskog sastava.

 

Inače, volio bih čuti i tvoj stav oko sporne teme ako nije problem.

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
11 godina
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...

Da, pa možda upravo zato mislim da nije pametno ići u genom odmah da se rješe neke bolesti za koje ne znamo sigurno kako nastaju, odn. koji su im uzroci. Epigenetika ovdje ima štošta za reći. Ljudi koji se njome bave, tvrde da su upravo "epi" genetski čimbenici oni koji uzrokuju stvarne promjene u tijelu, a ne isključivo unutar-genetski. To je ono kad sam rekao da još ne znamo zašto stanica u jetri formira jetreno tkivo, a stanica u mozgu - neurone; iako su potpuno istog genetskog sastava.

 

Inače, volio bih čuti i tvoj stav oko sporne teme ako nije problem.

 Pitati medicinara koji mu je stav oko genetskih istraživanja je kao da pitaš teologa kakav mu je stav oko Biblije 

 

Što se mog stava tiče ja nemam ništa protiv istraživanja, napominjem istraživanja, naravno da to podrazumijeva da se modifikacije ne vrše na embrijima koji će se koristit za oplodnju. Barem ne dok se to područje u potpunosti ne istraži. Ako bi genetsko modificiranje embrija u konačnici donjelo smanjenje oboljelih i osoba s invaliditetom ne mogu da takvo nešto ne podržim.

Protiv samog istraživanja nemam ništa, medicina ne može napredovati bez istraživanja, znam mogli bi mi sad tu razglabati o tome da li su embriji koji će se koristiti otpad ili nisu, ali to je više pitanje vjerovanja i uvjerenja a i sam znaš da ja u takve rasprave ne ulazim.

 

A što se tiče opasnosti da se genetska modifikacija počne koristiti u komercijalne svrhe tu mislim da smo "sigurni", teško da će u narednih 200-tinjak godina doći do takve promjene u ljudskim uvjerenjima da ćemo početi štancati superduper ljude. A nakon tih 200-tinjak godina me živo zabole šta će biti jer ću ionako već biti hrpetina kostiju 

 

 

Come out, come out wherever you are. So lost in your sea. Give in, give in for my touch. For my taste for my lust
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
eywa33 kaže...

Također, Visak  zašto ne ulaziti u problematiku "jednostaničnog ljudskog bića"? Tvrdiš možda nešto drugačije? Možda da pokažeš nekim autorima sa Princetona da su u krivu? 

 Uuuu, Princeton, to mora je je nešto vrlo pametno i objektivno. Mora biti tako ako je s Princetona, zar ne?

Ali čekaj, što je to u url-u? https://www.princeton.edu/~prolife

Toliko o vjerodostojnosti, ajmo sad o činjenicama.

 

Cijeli njen traktat počiva na ovome:

That is, upon fertilization, parts of human beings have actually been transformed into something very different from what they were before; they have been changed into a single, whole human being.

No to naprosto nije točno. Zigota se može još dijeliti, što dovodi do jednojajčanih blizanaca. Dakle nema nedvosmisleno jedinstvenog ljudskog bića odmah nakon oplodnje. Ona taj problem zaobilazi na vrlo naivan način.

Također, ne možemo baš govoriti o cjelovitom čovjeku. Da, svi kromosomi su tu, ali definicija čovjeka nije '46 kromosoma'. I koža uzgojena u laboratoriju ima 46 kromosoma, pa ju bez problema bacimo u smeće.

 

To je znanstveni dio priče, koji zapravo i nije previše bitan, jer nismo se za zabranu ubijanja ljudi odlučili brojanjem kromosoma. Pitanje je kako ćemo definirati osobu, jer zapravo štitimo osobu, ne nakupinu stanica, čak i ako je potpuno razvijena. Bi li štitili osobu koja je prenesena u računalo i dalje ima iste mentalne i komunikacijske sposobnosti? Vjerojatno bi. Da li štitimo osobu čije tijelo funkcionira, ali je mozak nepopravljivo otkazao? Ne baš. Tu se treba zapitati zašto uopće štitimo ljude. Ako odbacimo teološke razloge ostaju empatija i logika da smo i sami sigurniji u društvu s takvim kriterijima, dakle čisti pragmatizam. Neubijanje je naprosto društveni doogovor jer nama koji u njemu sudjelujemo tako odgovara, nema nekog višeg razloga da se tako ponašamo (iako je nekima nužan, pa je za njih i smišljen, a opet s ciljem da svima bude bolje). Uostalom, ubijanje nije apsolutno zabranjeno, samo postoje propisi koji reguliraju kada i kome je dozvoljeno (samoobrana, vojska, medicinski razlozi), govorim dakako o rođenim ljudima. Čak i da je pobačaj tehnički gledano 'ubojstvo' (a nije), radi se o nakupini stanica prema kojoj nemamo empatiju, niti je stekla status čovjeka štićenog spomenutim dogovorom.

 

Zigote u epruveti su još posebnija priča, jer se kod njih ne može govoriti o ubojstvu ni u širem značenju te riječi, naime one po prirodi stvari ne mogu opstati u epruveti, nego naprosto propadaju, a kao što sam naveo na početku propadanje neugniježdne zigote je normalna i svakodnevna pojava oko koje nitko ne otvara etička pitanja.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
11 godina
odjavljen
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Visak kaže...
eywa33 kaže...

Također, Visak  zašto ne ulaziti u problematiku "jednostaničnog ljudskog bića"? Tvrdiš možda nešto drugačije? Možda da pokažeš nekim autorima sa Princetona da su u krivu? 

 Uuuu, Princeton, to mora je je nešto vrlo pametno i objektivno. Mora biti tako ako je s Princetona, zar ne?

Ali čekaj, što je to u url-u? https://www.princeton.edu/~prolife

Toliko o vjerodostojnosti, ajmo sad o činjenicama.

 

Cijeli njen traktat počiva na ovome:

That is, upon fertilization, parts of human beings have actually been transformed into something very different from what they were before; they have been changed into a single, whole human being.

No to naprosto nije točno. Zigota se može još dijeliti, što dovodi do jednojajčanih blizanaca. Dakle nema nedvosmisleno jedinstvenog ljudskog bića odmah nakon oplodnje. Ona taj problem zaobilazi na vrlo naivan način.

Također, ne možemo baš govoriti o cjelovitom čovjeku. Da, svi kromosomi su tu, ali definicija čovjeka nije '46 kromosoma'. I koža uzgojena u laboratoriju ima 46 kromosoma, pa ju bez problema bacimo u smeće.

 

To je znanstveni dio priče, koji zapravo i nije previše bitan, jer nismo se za zabranu ubijanja ljudi odlučili brojanjem kromosoma. Pitanje je kako ćemo definirati osobu, jer zapravo štitimo osobu, ne nakupinu stanica, čak i ako je potpuno razvijena. Bi li štitili osobu koja je prenesena u računalo i dalje ima iste mentalne i komunikacijske sposobnosti? Vjerojatno bi. Da li štitimo osobu čije tijelo funkcionira, ali je mozak nepopravljivo otkazao? Ne baš. Tu se treba zapitati zašto uopće štitimo ljude. Ako odbacimo teološke razloge ostaju empatija i logika da smo i sami sigurniji u društvu s takvim kriterijima, dakle čisti pragmatizam. Neubijanje je naprosto društveni doogovor jer nama koji u njemu sudjelujemo tako odgovara, nema nekog višeg razloga da se tako ponašamo (iako je nekima nužan, pa je za njih i smišljen, a opet s ciljem da svima bude bolje). Uostalom, ubijanje nije apsolutno zabranjeno, samo postoje propisi koji reguliraju kada i kome je dozvoljeno (samoobrana, vojska, medicinski razlozi), govorim dakako o rođenim ljudima. Čak i da je pobačaj tehnički gledano 'ubojstvo' (a nije), radi se o nakupini stanica prema kojoj nemamo empatiju, niti je stekla status čovjeka štićenog spomenutim dogovorom.

 

Zigote u epruveti su još posebnija priča, jer se kod njih ne može govoriti o ubojstvu ni u širem značenju te riječi, naime one po prirodi stvari ne mogu opstati u epruveti, nego naprosto propadaju, a kao što sam naveo na početku propadanje neugniježdne zigote je normalna i svakodnevna pojava oko koje nitko ne otvara etička pitanja.

 Hahahaha - na komentar o Princetonu. Priznajem da sam se zaletio malo. Dogodi se. 

 

U suštini, hvala za konstruktivan komentar (nakon podužeg natezanja oko materijalnog objekta teologije, i ostalih vjerničkih pitanja). Argumenti ove sa sajta ipak imaju neku težinu sa određenog stajališta, no i tvoj argument također. Ipak problematika nije tako jednostavna, i potvrđuje moja prva dva posta na koja sam dobio (potpuno nezasluženo i neutemeljeno) šamaranje od Drage. 

 

No moraš imati na umu širu sliku o "genetskim istraživanjima na embrijima". Naime, o statusu ljudskog embrija govore mnoge discipline, i svaka ima pravo dati svoj obol. Od biologije, medicine, etike do filozofije i teologije... Svi oni koji se time bave imaju pravo dati mišljenje i tražiti koncenzus. Problematika ima dalekosežne implikacije od kojih si neke i sam spomenuo, a posljedice kojih nismo svjesni radi nedovoljnog znanja su kudikamo još brojnije. I sad kad kažem da treba biti oprezan, ne kažem da trebamo paziti da ne prolijemo kemikaliju po embriju, već da tražimo koncenzus znanstvenika sa ostalih područja (ne moraju nužnu biti teolozi zastupljeni, no ipak s obzirom da je većina populacije teističkog svjetonazora i da živimo u demokraciji, bilo bi demokratski pošteno da budu) i da prije svega, bolje upoznamo DNK molekulu prije nego radimo testiranja na embrijima.

 

Ne moraju biti ljudske osobe, pardon - bića, pardon - embriji, prvi na repertoaru za testiranje. Fauna je bogata "kandidatima". A genomi su nam velikim dijelom slični i u nekim, identični. 

 

Dont these talking monkeys know that Eden has enough to go around? Plenty in this holy garden, silly old monkeys, Where there is one you are bound to divide it Right in two!
16 godina
neaktivan
offline
Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

Ajde, ne slažemo se, ali smo uspjeli bar na kraju podići malo razinu komunikacije. 

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
1 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Friday kaže...

Kakva je to fora sa lizanjem oltara?

 Dakle, kod vas u Slavoniji je nisu koristili.

Uobičajna fora koju su komunisti prije rata koristili po Dalmaciji, mislim da je izvor iz Zagore, pa se raširila po cijeloj Dalmaciji. A tu foru je koristio onaj ne baš puno pametan i obrazovan dio privrženika bivšeg ateističkog sustava, tako da su to ponekad radili ne iz loše namjere nego više iz indoktrinacije. Ona viša klasa komunističke oligarhije nije tu foru koristila, bili su "prefini" za to, njihove metode su bile suptilnije.

Pandan takvima su bile naše babe, pogotovo iz Zagore sa svojim forama, jedino su one i uzimale takve na zub. Naravno, tu prodavačima takvih fora nije bilo nimalo lako jer je baba bilo daleko više, a bile su i učinkovitije u rušenju nečijeg imagea. Da taj lik zna kakvim se legitimirao kad je upotrijebio tu foru, vjerojatno bi je zaobišao.

Poruka je uređivana zadnji put ned 7.2.2016 12:24 (Floki).
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
ddarknessfairyy kaže...
Floki kaže...

 Koliko vidim sa wiki, 1994 je određujuća za ulazak te hrane u  opću populaciju, prvu dozvolu od FDA je dobila rajčica, iste godine soja, a dvije godine kasnije kukuruz.

 

Koliko je to dug rok, kolko nije, to ostavljam znanstvenicima. Međutim, da se od tada uvalio duhan u opću populaciju, a prije nikad nije bio, dvadeset godina praćenja stanja zdravlja opće populacije s obzirom na utjcaj duhana  na životni vijek i oboljenja statistički ne bi dalo podatke koji bi iskakali.

 FDA je američka agencija, brkaš proizvodnju u Americi i u svijetu. Francuzi i kinezi su počeli još osamdesetih, prvo su sadili nasade duhana koji su bili genetski modificirani a kasnije su polako slijedile ostale kulture.

 

 Nisam se slučajno refrirao na FDA, niti na kukuruz, soju i voće i povrće. 1994 je godina kad široko korištene prehrambene namirnice u prehrani stanovništva koje su genetski modificirane stižu na police trgovačkih centara u USA a onda i zapadnog svijeta, čime počinje značajna pentracija  GMO hrane u prehrani stanovništva. Nisam se slučajno referirao ni na FDA i iz razloga jer USA ima dobru organizaciju i uređenost pa njihove statističke službe dobro prate podatke u vezi zdravlja nacije, a i imaju najveći postotak GMO hrane u prehrani stanovništva, uz to i najdulji rok korištenja, pa je najkvalitetniji i statistički uzorak, a i opći statistički podaci.

 

Što se tiče povijesti genetskog modificiranja, ovo mi baš i nije sjelo.

Herbert Boyer and Stanley Cohen made the first genetically modified organism (GMO) in 1973. They took a gene from a bacteria that provided resistance to the antibiotic kanamycin, inserted it into a plasmid and then induced another bacteria to uptake the plasmid. The bacteria was then able to survive in the presence of kanamycin

 

Naravno, rezistenciju bakterija na antibiotike stvaramo i bez ovog, što iz nužde, što iz neznanja, a bome što iz trke za zaradom, pa i nije neki argument protiv, nego više konstatacija, uz sve drugo još i oni. Vratimo li se u predantibiotsko doba, medicina će ići u značajnu regresiju, bez obzira na širi fond znanja. Jesu li ovi rješenje ili problem, to ni oni sami ne znaju. Mogu nas riješiti rezistentnih bakterija nastalih drugim razlozima, ako ne sad, valjda će moći, ali i rezistentne bakterije mogu biti nuspojava kod njihovog rada, pa kad stvore problem da ga onda rješavaju.

Poruka je uređivana zadnji put ned 7.2.2016 14:46 (Floki).
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Floki kaže...

Što se tiče povijesti genetskog modificiranja, ovo mi baš i nije sjelo.

Herbert Boyer and Stanley Cohen made the first genetically modified organism (GMO) in 1973. They took a gene from a bacteria that provided resistance to the antibiotic kanamycin, inserted it into a plasmid and then induced another bacteria to uptake the plasmid. The bacteria was then able to survive in the presence of kanamycin

 

Naravno, rezistenciju bakterija na antibiotike stvaramo i bez ovog, što iz nužde, što iz neznanja, a bome što iz trke za zaradom, pa i nije neki argument protiv, nego više konstatacija, uz sve drugo još i oni. Vratimo li se u predantibiotsko doba, medicina će ići u značajnu regresiju, bez obzira na širi fond znanja. Jesu li ovi rješenje ili problem, to ni oni sami ne znaju. Mogu nas riješiti rezistentnih bakterija nastalih drugim razlozima, ako ne sad, valjda će moći, ali i rezistentne bakterije mogu biti nuspojava kod njihovog rada, pa kad stvore problem da ga onda rješavaju.

 Očito ne shvaćaš koncept eksperimentiranja. Pri eksperimentu se nastoji shvatiti kako se nešto ponaša, da bi se to moglo primjeniti za nešto korisno. Samo eksperimentiranje je često destruktivno i s posljedicama koje nikako ne bismo željeli izvan laboratorija, ali donosi znanje. Nije ovo jedini, a sigurno ni najgori takav primjer, samo se radi o GMO, pa je fino sjeda onima koji su na to nabrijani.

 

Proizvođači automobila rutinski blokiraju upravljački mehanizam i zabijaju aute u zid, da vide što će se dogoditi, ali to ne znači da to rade i na produkcijskim modelima. Čak i ako netko lud dođe na ideju da to napravi na komercijalnom modelu, to ne čini testiranje lošom idejom, nego njega debilom.

 

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
16 godina
neaktivan
offline
Re: Popravljanje gena u embrijima, prilika za hist
Visak kaže...
Floki kaže...

Što se tiče povijesti genetskog modificiranja, ovo mi baš i nije sjelo.

Herbert Boyer and Stanley Cohen made the first genetically modified organism (GMO) in 1973. They took a gene from a bacteria that provided resistance to the antibiotic kanamycin, inserted it into a plasmid and then induced another bacteria to uptake the plasmid. The bacteria was then able to survive in the presence of kanamycin

 

Naravno, rezistenciju bakterija na antibiotike stvaramo i bez ovog, što iz nužde, što iz neznanja, a bome što iz trke za zaradom, pa i nije neki argument protiv, nego više konstatacija, uz sve drugo još i oni. Vratimo li se u predantibiotsko doba, medicina će ići u značajnu regresiju, bez obzira na širi fond znanja. Jesu li ovi rješenje ili problem, to ni oni sami ne znaju. Mogu nas riješiti rezistentnih bakterija nastalih drugim razlozima, ako ne sad, valjda će moći, ali i rezistentne bakterije mogu biti nuspojava kod njihovog rada, pa kad stvore problem da ga onda rješavaju.

 Očito ne shvaćaš koncept eksperimentiranja. Pri eksperimentu se nastoji shvatiti kako se nešto ponaša, da bi se to moglo primjeniti za nešto korisno. Samo eksperimentiranje je često destruktivno i s posljedicama koje nikako ne bismo željeli izvan laboratorija, ali donosi znanje. Nije ovo jedini, a sigurno ni najgori takav primjer, samo se radi o GMO, pa je fino sjeda onima koji su na to nabrijani.

 

Proizvođači automobila rutinski blokiraju upravljački mehanizam i zabijaju aute u zid, da vide što će se dogoditi, ali to ne znači da to rade i na produkcijskim modelima. Čak i ako netko lud dođe na ideju da to napravi na komercijalnom modelu, to ne čini testiranje lošom idejom, nego njega debilom.

 

 Tko kaže da ne kužim. Konstatiram da to mogu napraviti od 70-tih.

Da ne kužim, sad ti mene strpao u kategoriju onih finih dama što su na tv napale prof Vućkovića (ispravite me ako griješim prezime profesora), svaka dovela svog beagla u studio i navalile na njega "kako ste mogli ovakvima divnim psićima lomiti noge, buuu". Profesor pokušavao smiriti fine dame, ali one se nisu dale.

Nemoj me s njima, nisam baš iz njihove high class

 

Što se tiče komercijale, znaju i oni jako dobro da ne bi trebali davati svinjama i teladima antibiotike jer tako stvaraju rezistenciju kod bakterija, pa opet daju, jer novac je ipak ispred. Usprkos zakonimna na koje se volimo pozivati, oni to ipak čine. A i ova medicinarka u odgovoru domagoju je navela interesantnu stvar, forsiraju gmo biljke koje u sebi sadrže pesticide a ne biljke otporne na pesticide, jer je zarada veća. Očito ista stvar, ponovno komercijala.

 

Tu sam se malo i zamislio kad sam pročitao, pošto i sam imam voćke, jabuke, kruške, šljive, čak i limun, a i pokoju maslinu. Pokušao sam bez pesticida, ali ne ide, jabuke otpadaju, šljivama ode list, masline napala neka štetočina. Bio sam prisiljen naći omjer između koristi i štete. Dakle, tretiram voćke jednom i to striktno dva mjeseca prije branja da se pesticid razgradi. Urod nije optimalan ali omjerom koristi i štete sam zadovoljan. I sad ona o gmo biljkama koje u sebi sadrže pesticid, hm, nije to za mene, proširivam voćnjak da imam cijelu godinu voća.

Poruka je uređivana zadnji put ned 7.2.2016 16:21 (Floki).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice