Francuzi đonom na piratstvo

-pošto se govori o zakonu, zaštiti autorskih/vlasničkih prava, kontoli prometa itd. mora se biti jako precizan (u tvrdnjama).

-molio bih (igy-ja, ili tko zna), za mišljenje.., nisam pravnik, sigurno griješim kao i svi -u dobroj namjeri.

-Autorska prava nisu vlasnička prava, u ITu (i ostalim granama) je firma vlasnik, autor je samo potpisana osoba za design/algoritam, njegovo autorsko pravo je neotuđivo, ne zastarijeva itd., ali vlasnik je firma. Firma prodaje/iznajmljuje proizvod. Autor nema tu nikakvih prava osim nadoknade kolu dobija od te firme kao plaću, od ZAMPa/tantijema i sl. Kršenje autorskih prava je npr. plagijat, izmjena bez njegovog odobrenja-potpisa... dok u slućaju neovlaštenog downloada se krši vlasničko pravo (pravo na zaradu/naplatu) -krađa (ili u slučaju free softwarea ništa). Sve što autor stvori radeći za neku firmu pripada firmi (ne autoru) -on je samo 'potpis'. -Slika može/mora imati potpis slikara, vlasnik je netko drugi.

-Autor neke npr. pjesme, može meni dati odobrenje za slušanje/izvođenje, ali izdavać svejedno traži plaćanje iste. (i ima pravo jer on ima komercijalnu kontrolu).

Kupnjom proizvoda dobija se ograničeno vlasništvo (ovisi o konkretnom slučaju) ali npr. mesar nesmije na nedoličan način klati stoku -ukoliko se to smatra mučenjem, može mu se zabraniti, kupnju automobila recimo s namjerom da ga se razbije, može također firma zabraniti (štiteći svoj brand, ugled,...) sa softwareom je još manje slobode u odnosu na materijalna dobra.

-sve te stvari, reguliraju zakoni, sudovi, komore itd. ne trgovci/ISPovi -čak ne policija (ona samo izvršava -'sveto trojstvo zakona'..)

-zakon također štiti privatnost, garantira zaštitu pošiljaka -pisma itd. - ukoliko društvo funkcionira, mora se pridržavati svojih zakona ili prelazi u linč (i to je ponekad opravdano, slažem se). Tako bez sudskog naloga ni specijalne službe nesmiju čitati/nadgledati/prisluškivati itd.. -sudski nalog dobijaju ako je osoboa već evidentirana/sumnjiva... U tom trenutku im ISP (kao i Banka) mora dati podatke za određenog korisnika.

Tema je zakon, po kojem će ISP kontrolirati sadržaj/legalnost downloada. -Kako? Zašto?

-pojašnjenje, za 'Kako?' ... kako će ISP znati da ja imam ili nemam pravo na neki download? Torrent nije kriterij, slika može biti moja (osobna), gledanje filmova na youtubeu je također download bez snimanja a može i snimanje, programer radi na sourceu... -pa to su sve stvari koje čak spadaju u industrijsku špijunažu, ili običan voajerizam (zakonom kažnjivo).

npr. na legalnoj stranici priozvođać nudi demo/trail/free software, što s tim ima ISP (ili određena služba)? Nadalje, taj isti program ja želim kupiti, platim ga online i downloadam, ili ga downloadam danas a aktiviram sutra... ili -razumijete me? Držeći svoje slike na gmailu, ili backup, kako ISP može znati da je to moja slika s mora? -moj program/muzika itd.

Moguće je kontrolirati piratske stranice-pristup/filtriranje/crna-lista (i blokada istih, kao i PopUpa, malwarea itd.), jedini problem je što su tamo negdje daleko (Sibir-Kina a možda Texas) pa ih se obično nemože kazniti.

-'Zašto?' -jer je to posao državnih službi, pod državnom kontrolom. -ima država pravo ograničiti slobode, u nekim uvijetima ukoliko narušavaju druge slobode/zakone, podržavam to, nisam liberalan-više konzerva.

... i nakraju, u moru informacija, neće to raditi ISP sudeći po nekim člancima, ali po drugima hoće.

pošto je ovo fourm vezan uz IT, očekujem da ljudi znaju razliku kad u novinama pročitaju  da ''mp3 playeri oštećuju sluh'' ??? -možda glasna muzika/buka? ali 'nedužni' mp3 mislim .... -samo analogija s downloadaom.

ihush, ne smije, rekao ti to u šali ili ozbiljno. Ovi keylogeri i mene zabrinjavaju.

Pitao si ranije kako će ISP (ili vladina agencija) znati da ti skidaš torrente bez da te špijunira.

Pa, ovako: napišeš skener mrežnog prometa koji traži isključivo hasheve (MD5 hash npr) iz liste poznatih ilegalnih torrenta koje ručno ili drugačije nabave. Npr. hash torrenta koji upućuje na ilegalnu kopiju Photoshopa je ba1c1839a906c06ff08a (ilustracija). Filter skenira promet na način da diže uzbunu samo ako naleti na taj fajl odnosno fajl s identičnim hashom. Ne znam kako pravo gleda na sami torrent, ali to je već, ako ništa drugo, onda osnovana sumnja da namjeravaš počiniti krađu i obavijesti te se mailom da potencijalno kršiš zakon.

To je dovoljno da se uključi skener koji prati hoćeš li skinuti taj fajl (ako već sam torrent nije krađa) i čeka. Ako ga ne skineš u potpunosti kroz neko vrijeme, nikome ništa i nadzor se prekida.

Naravno, mogu ti tako svašta nadgledati i skenirati i tajno i bez dozvole i zakona da to smiju, ali ne vidim čemu briga, to mogu na takav način i sada.

ihush, dosta si dobro razjasnio, nemam tu sto dodati...

postavlja se to pitanje kojim mehanizmom i na koji nacin drzava moze kontrolirati???  i koliko je on izvediv u stvarnosti

Ali zar nije dobar znak da se takva stvar traži kao zakon, umjesto da ti netko bez pitanja skenira sve? Uostalom dobro je da znaš da ne smiješ.

Hoće li spriječiti? Neće, ali će smanjiti.

Spriječava li prisustvo policije zločine? Ne, ali ih drastično smanji.

Ne, ja nemam takvih problema ocito ti imas. Ajde procitaj ono sto je naxeem opetovano citirao i sve postove od pocetka do kraja pa ces shvatit u kojem je djelu doslo do razilazenja u misljenju. Ja sam svoje reko. Ovo je postalo sad preveliko nametanje misljenja ljudima kojima je to nemoguce nametnut tako da nema vise ni smisla raspravljat.

Rad proizvodi proizvod, prodaja proizvoda se cijeni toliko da pokrije troškove izrade i donese eventualnu zaradu.

Dakle: vrijednost proizvoda određuje cijena njegove proizvodnje. Proizvođač u odnosu na konkurentske proizvode i potražnju na tržištu određuje efektivnu tržišnu cijenu. Tržište određuje komercijali uspjeh ili neuspjeh tog proizvoda. Krađa proizvoda ukoliko ti se ne sviđa cijena nije borba za slobodu, prava, tržišna utakmica ili nešto slično (glupo), nego običan lopovluk.

Uzmimo hipotetsku situaciju koju direktno možeš preslikati na softver: ako se nečija žena iz bilo kojeg razloga odluči otići u Amsterdam i na posao prostitutke, cijenu usluge određuje ona sama kako procijeni da može. Ako je cijena nekome previsoka, propušta konzumirati uslugu, a neće silovati ženu i uslugu uzeti na silu (piratizirati softver bez dozvole) kao primjer građanskog neposluha, jer on smatra da se ženski spolni organ ne troši (kao ni softver downloadom) i da on to smije uzeti besplatno. Ako to napravi, ide u zatvor.

Dakle, cijenu proizvoda ne određuje tržište krađom, nego proizvođač, a ti to možeš i ne moraš kupiti. Uzimanje bez pitanja je krađa i za to imaš svako pravo biti etiketiran kao lopov.

Ako ćeš po tvome, softver kao softver ne vrijedi puno - hrpa je nula i jedinica na kemijom premazanoj plastici. Ali, plaćanjem softvera ti plaćaš rad uložen u njegovo nastajanje.

EDIT: Eh, da i nešto što sam odgovorio nekome na mail:

Ma OK je sve to, ja skidam uredno torrente (izrazito sam bijesan na MS što pirati imaju novi softver puno prije nego ja (razvojni tim) koji plaćam $10,000 godišnje za MSDN Premium), skinem igre na torrentu i onu koja je dobra kupim.

Ali ja se tamo protivim tome da netko smatra da je ukrasti OK jer on nešto ne cijeni i da rad programera ništa ne vrijedi, dok istovremeno taj netko je odvjetnik/bilježnik i svoj potpis na ugovor o kupnji auta naplati 1500kn, a printa ga iz ukradenog Worda.

Hm, vidis, ovo sto si spomenuo je vrlo zanimljivo. Pricam o ekonomskim modelima.

Pred neki dan smo tu u firmi za ruckom razglabali o piratstvu, i jedna od tema je bila promjena poslovnog modela. Kao sto je recimo, prijelaz sa singleplayer igrara na multiplayer igre, sa mjesecnim pretplatama. Naravno, to nazalost ogranicava i zanr.

Ali zanimljiv dodatak temi bio je Spotify. Ne znam koliko vas zna za to, tu je objasnjenje ( http://en.wikipedia.org/wiki/Spotify )

Cini se da radi odlicno, pa je bilo razmisljanja kako bi takav model funkcionirao u industriji igara.

Potpuno sam siguran da postoje servisi u kojima  se igre mogu iznajmiti - do cetiri komada, kad ih vratite mozete uzeti nove, kao knjiznica. Placa se mjesecno. Takodjer sam siguran da je digitalna distribucija (ie. Steam kao predvodnik) dobrahno uzburkao sve, jer zaobilazi publishera i dopusta malim developerima da direktno prodaju igre.

A par istrazivanja je pokazalo da puno puno puno ljudi piratizira iz komoditeta. Ljudi su u principu voljni platiti za dobar proizvod, a na Steamu se to moze jednostavno, uz normalnu opciju da vecina igara dolazi sa demoom koji je svojevrsno isprobavanje igre. Plus, tu su razne akcije, sezonska snizenja, etc etc etc...

Mislim da je Steam vec sam po sebi jedan drugaciji poslovni model, koji se nama krajnjim korisnicima ne cini puno razlicit ali izaziva puno puno muke velikim izdavacima koji su naucili za svoje novce postavljati svoja pravila.

Interesira me kad ce se netko dosjetiti napraviti Spotify pandan za igre.

Edit:

popravio link.

-točno (za WoW), ali je Blizzard pokazao kako se zarađuje (nebih rekao sreća još manje industrijski fenomen, ali nije isključeno), a to je ono što drugi vide i krenu... $$$