Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

poruka: 39
|
čitano: 26.799
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu".
4 godine
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

Štok i vjeverica

 
3 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

te nuklearke su nebitne (kao i manje-više sve ostalo) sve dok marketing zarađuje udarajući o "prednostima" na sva zvona. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
3 0 hvala 1
2 godine
protjeran
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

Jedna studija cijoj sam prezentaciji prisustvovao na jednoj od H2 konferencija proteklog mejseca, jasno je pokazano da nuklearna energija kao dio bazne proizvodnje elektricne energije pozitivno doprinosi ulaganju u elektroenergetski sistem iako je cijena elektricne energije proizvedene u nuklearkama ca 70 Eur/MWh. To je duplo vise nego cijena iz obnovljivih izvora (vjetar, 35 Eur/MWh). Tema prezentacije je bila cijena proizvodnje zelenog hidrogena, ako se pitate kakve to veze ima sa H2 konferencijom.

 

Jedna od poruka je da ako ce potrosaci biti zadovoljeni samo iz obnovljivih izvora, onda kapacitet proizvodnje mora biti npr. 2x veci od potraznje zbog toga sto su obnovljivi izvori promjenljivi (npr., vjetar ne duva u svim parkovima vjetrenjaca i proizvodanj drasticno pada - no brainer sto bi neki rekli). Ono sto je deal breaker i poenta studije je ako proizvodnja iz obnovljivih izvora premasuje potraznju i onda cijena elektricne energije postaje negativna. U tom slucaju, placaju vam da trosite struju, a oni koji su ulozili u vjetrenjace gube novac. To je realan scenario i Danci vrlo rado pale elektricne potrosace ponekad :-). Da bi se taj scenario izbjegao, potrebno je imati jaku baznu proizvodnju iz nuklearnih elektrana tako da ne dolazi do scenarija da cijena struje pada ispod nivoa koji nije prihvatljiv proizvodjacima. Tako jednostavna studija sa jednostavnim proracunom ciji rezultati su direktan prst u oko vecini politicara u Europi. Da je jedan od grafova sa prezentacije zavrsio u Njemackim medijima prije 4-5 godina, nuklearke bi sigurno ostale u zivotu. Na zalost, potreba za jednom takvom studijom je dosla kasnije tokom ekspanzije H2 projekata koji su ogromni potrosaci.

 

Problem ovim mini nuklearnih elektrana je sto ne mogu konkurisati ni obnovljivim izvorima a ni tradicionalnim nuklearnim elektranama nove genaracije. Koncept je stvarno privlacan ali me moze naci svoje mjesto u elektroenergetskom sistemu. Mislim da taj koncept ima buducnost ako ce zamijeniti dotrajale nuklearke u slucaju da postoji politicki koncenzus da se nastavi sa izgradnjom/obnavljanjem nuklearki. Pouceni energetskom krizom, mislim da ce biti onih koji ce krenuti tim putem.

 
9 0 hvala 1
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
kirat kaže...

Jedna studija cijoj sam prezentaciji prisustvovao na jednoj od H2 konferencija proteklog mejseca, jasno je pokazano da nuklearna energija kao dio bazne proizvodnje elektricne energije pozitivno doprinosi ulaganju u elektroenergetski sistem iako je cijena elektricne energije proizvedene u nuklearkama ca 70 Eur/MWh. To je duplo vise nego cijena iz obnovljivih izvora (vjetar, 35 Eur/MWh). Tema prezentacije je bila cijena proizvodnje zelenog hidrogena, ako se pitate kakve to veze ima sa H2 konferencijom.

 

Jedna od poruka je da ako ce potrosaci biti zadovoljeni samo iz obnovljivih izvora, onda kapacitet proizvodnje mora biti npr. 2x veci od potraznje zbog toga sto su obnovljivi izvori promjenljivi (npr., vjetar ne duva u svim parkovima vjetrenjaca i proizvodanj drasticno pada - no brainer sto bi neki rekli). Ono sto je deal breaker i poenta studije je ako proizvodnja iz obnovljivih izvora premasuje potraznju i onda cijena elektricne energije postaje negativna. U tom slucaju, placaju vam da trosite struju, a oni koji su ulozili u vjetrenjace gube novac. To je realan scenario i Danci vrlo rado pale elektricne potrosace ponekad :-). Da bi se taj scenario izbjegao, potrebno je imati jaku baznu proizvodnju iz nuklearnih elektrana tako da ne dolazi do scenarija da cijena struje pada ispod nivoa koji nije prihvatljiv proizvodjacima. Tako jednostavna studija sa jednostavnim proracunom ciji rezultati su direktan prst u oko vecini politicara u Europi. Da je jedan od grafova sa prezentacije zavrsio u Njemackim medijima prije 4-5 godina, nuklearke bi sigurno ostale u zivotu. Na zalost, potreba za jednom takvom studijom je dosla kasnije tokom ekspanzije H2 projekata koji su ogromni potrosaci.

 

Problem ovim mini nuklearnih elektrana je sto ne mogu konkurisati ni obnovljivim izvorima a ni tradicionalnim nuklearnim elektranama nove genaracije. Koncept je stvarno privlacan ali me moze naci svoje mjesto u elektroenergetskom sistemu. Mislim da taj koncept ima buducnost ako ce zamijeniti dotrajale nuklearke u slucaju da postoji politicki koncenzus da se nastavi sa izgradnjom/obnavljanjem nuklearki. Pouceni energetskom krizom, mislim da ce biti onih koji ce krenuti tim putem.

 

Ili... jednostavno nađemo neki način pohrane energije - tipa zagrijavanje vode ili baterije ili hreverzibilne HE ili elektroliza vode ili punjenje električnih automobila i ostalih baterijskih trošila kada su viškovi itd...

Poruka je uređivana zadnji put pet 10.11.2023 14:04 (Gallu).
2 godine
protjeran
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p

Da moze jednostavno vec bi bilo rijeseno.

4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
kirat kaže...

Da moze jednostavno vec bi bilo rijeseno.

 

Možda jednostavno nedostaje vizije. Cijena pohrane + obnovljivi je već danas na razini ili jeftinija od konvencionalnih izvora. U budućnosti će se taj trend pada cijene samo nastaviti.

Poruka je uređivana zadnji put pet 10.11.2023 14:06 (Gallu).
3 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...

 

Ili... jednostavno nađemo neki način pohrane energije - tipa zagrijavanje vode ili baterije ili hreverzibilne HE ili elektroliza vode ili punjenje električnih automobila i ostalih baterijskih trošila kada su viškovi itd...

 Energija je pohranjena u zemlji i toplinske pumpe tu rade odlican posao samo je to dosta skupo. 

2 godine
protjeran
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p

Vizije sigurno ne nedostaje. Raznolikost rjesenja u energetskom sektoru nikada nije bila na ovom nivou. Postoje dva glavna problema:

  1. politika i politicari ogranicavaju i favorizuju samo odredjene oblike energije sto u sustinin dize cijenu energije (nuklearna je nepozeljna, dizel cak i u Euro6 normi gdje je nivo zagadjenja manji nego benzin je oznacen kao izvorno zlo (barem u Svedskoj), H2 moze ali tek od prije   par godina ...),
  2. Sve to trazi ogromna ulaganja u infrastrukturu (npr, +1 GW H2 postrojenja sy postala novo normalno a to znaci ogromne investicije)

 

Sva ta rjesenja koja si nabrojao postoje ali primjena je ogranicena (vjetar ne duva svugdje, pumpne hidroelektrane se mogu napraviti samo ako postoji specificna inftrastruktura ...).

 

I jos jedna stvar koja se zaboravlja jeste da ce za potrebe transporta biti potrebna dosta uloziti u elektroenergetski sistem. Znaci, jos vise investicija...

 

Poruka je uređivana zadnji put pet 10.11.2023 14:24 (kirat).
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
kirat kaže...

Vizije sigurno ne nedostaje. Raznolikost rjesenja u energetskom sektoru nikada nije bila na ovom nivou. Postoje dva glavna problema:

  1. politika i politicari ogranicavaju i favorizuju samo odredjene oblike energije sto u sustinin dize cijenu energije (nuklearna je nepozeljna, dizel cak i u Euro6 normi gdje je nivo zagadjenja manji nego benzin je oznacen kao izvorno zlo (barem u Svedskoj), H2 moze ali tek od prije   par godina ...),
  2. Sve to trazi ogromna ulaganja u infrastrukturu (npr, +1 GW H2 postrojenja sy postala novo normalno a to znaci ogromne investicije)

 

Sva ta rjesenja koja si nabrojao postoje ali primjena je ogranicena (vjetar ne duva svugdje, pumpne hidroelektrane se mogu napraviti samo ako postoji specificna inftrastruktura ...).

 

I jos jedna stvar koja se zaboravlja jeste da ce za potrebe transporta biti potrebna dosta uloziti u elektroenergetski sistem. Znaci, jos vise investicija...

 

 

To sam i mislio - političke vizije. Na inženjerskoj razini je jasno. I točno što kažeš - elektroenergetski sustav će trebati temeljito izmijenit, kao i noćnu tarifu jer će najviše biti po danu zbog sve većeg proboja PV.

12 godina
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
kirat kaže...

Vizije sigurno ne nedostaje. Raznolikost rjesenja u energetskom sektoru nikada nije bila na ovom nivou. Postoje dva glavna problema:

  1. politika i politicari ogranicavaju i favorizuju samo odredjene oblike energije sto u sustinin dize cijenu energije (nuklearna je nepozeljna, dizel cak i u Euro6 normi gdje je nivo zagadjenja manji nego benzin je oznacen kao izvorno zlo (barem u Svedskoj), H2 moze ali tek od prije   par godina ...),
  2. Sve to trazi ogromna ulaganja u infrastrukturu (npr, +1 GW H2 postrojenja sy postala novo normalno a to znaci ogromne investicije)

 

Sva ta rjesenja koja si nabrojao postoje ali primjena je ogranicena (vjetar ne duva svugdje, pumpne hidroelektrane se mogu napraviti samo ako postoji specificna inftrastruktura ...).

 

I jos jedna stvar koja se zaboravlja jeste da ce za potrebe transporta biti potrebna dosta uloziti u elektroenergetski sistem. Znaci, jos vise investicija...

 

 

To sam i mislio - političke vizije. Na inženjerskoj razini je jasno. I točno što kažeš - elektroenergetski sustav će trebati temeljito izmijenit, kao i noćnu tarifu jer će najviše biti po danu zbog sve većeg proboja PV.

Nisu problem političari, oni imaju viziju - kako ostati ili doći na vlast. Problem su birači. Oni nemaju viziju. Njih zanima samo kako da se ništa ne mjenja, a to ne ide. Promjene su nužne i kad to većina birača shvati sve će krenuti onako kako znanstvenici i inženjeri preporučiju. 

42
Poruka je uređivana zadnji put pet 10.11.2023 14:54 (markoBT).
15 godina
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

.. -šok i nevjerica II. .. :))

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
0 0 hvala 0
3 godine
online
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

Što bi Nele rekao, ona nije radioaktivna, ona je malo radioaktivna.

Moj PC  
4 0 hvala 0
16 godina
odjavljen
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

Svima puna usta sve jeftinije energije i sve vecih kapaciteta obnovljivih izvora a cijena struje nikad veca...

Freak Show Inc.
 
5 0 hvala 0
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
To ti nije problem obnovljivih izvora nego mešetarenja el energije na međunarodnom tržištu i formiranja cijene prema najskupljem energentu.
Poruka je uređivana zadnji put sub 11.11.2023 14:53 (Gallu).
12 godina
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Friday kaže...

Svima puna usta sve jeftinije energije i sve vecih kapaciteta obnovljivih izvora a cijena struje nikad veca...

I cijena bureka je nikad veća, a čini mi se da ni VW Golf nije bio nikad skuplji. 

42
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
kirat kaže...

Da moze jednostavno vec bi bilo rijeseno.

 

Možda jednostavno nedostaje vizije. Cijena pohrane + obnovljivi je već danas na razini ili jeftinija od konvencionalnih izvora. U budućnosti će se taj trend pada cijene samo nastaviti.

 Ako pod danas računaš tri puta skuplji plin nego što je povijesno bio, možda. Baterijska pohrana ima smisla samo za pokrivanje vršnih opterećenja i pružavnje usluga vezano za stabilnost mreže. Privatno, po retail cijenama, ima smisla ako već imaš solar a nisi na netmeteringu i plaćaš jednu od najskupljih tarifa kakve su u Njemačkoj. Inače, ništa od toga. Btw, zemlje gdje je najveća penetracija novih obnovljivih imaju najskuplju struju, bez izuzetaka. Btw2, događaji su ogromni potresi u industriji, proizvođači opreme su u gubicima, otkazuju se bombastično najavljivani rekordno veliki projekti, širom svijeta. Govorimo o desecima milijardi vrijednim projektima. Za 300 kuna mjesečno zimi, sve na struju, ne pada mi na pamet zajebavati se solarom, a pogotovo ne sa baterijama. 

Ja rekoh
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
To ti nije problem obnovljivih izvora nego mešetarenja el energije na međunarodnom tržištu i formiranja cijene prema najskupljem energentu.

 To formiranje cijene je upravo tako dizajnirano. Jer je netko zaključio da nitko nikad neće uložiti u izgradnju obnovljivih izvora ako mu se ne zagarantira određena cijena. Problem obnovljivih izvora je što su povremeni, nestalni. Možeš ponuditi struju samo kad ti je bog da a ne kad je kupac treba. Pa da bi se osiguralo da obnovljiva energija uopće ikad uđe u mrežu na tržišnim načelima, onda se oni natječu nudeći struju za 0,00, a bivaju plaćeni po najvećoj, peak rate, cijeni. Ili prodaju po sredjoj cijeni, a operater im refundira razliku do fiksne unaprijed dogovorene koja je uvijek ohoho iznad srednje tržišne cijene (Ex Rimac case - nije im bilo dosta 90 eura po MWh (u vrijeme kad je išlo po 40) pa su tražili kako bi dobili još). Dakle, takvo formiranje cijena je svojstvo obnovljivih izvora, a ne neke lopovske politike, zavjera ili čega već

Ja rekoh
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Zato i je neki oblik pohrane energije ključan kod obnovljivih izvora...
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
Zato i je neki oblik pohrane energije ključan kod obnovljivih izvora...

 Je, ali se oni zbog ukupne cijene ne natječu za baseload nego za mrežne servise i vršna opterećnja gdje je dobra lova u kratkim isporukama. 

Ja rekoh
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf
3 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf

 

Lazard je tvrtka za financijsko savjetovanje koja radi razne analize po željama onih koji plaćaju analizu.

 

IEA je je Međunarodna agencija za energiju, oni kažu Drugačije.

 

Nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) metodologija je koja se koristi za usporedbu ekonomske isplativosti različitih izvora proizvodnje električne energije. LCOE uzima u obzir sve troškove, uključujući kapitalne investicije, fiksne i varijabilne troškove, operativne troškove, održavanje, gorivo i druge faktore, te ih preračunava na jediničnu cijenu električne energije (npr. eur/kWh ili USD/MWh). Time se omogućuje usporedba između različitih tehnologija za proizvodnju električne energije, kao sto su solarna energija, vjetroelektrane, plinske elektrane ili nuklearne elektrane, kako bi se utvrdilo koja tehnologija ima najniže troškove proizvodnje električne energije. Ukratko, metodologija izračuna troska proizvedenog megavatsata energije u jedinici novca za cjelokupni životni vijek LCA (Life cycle assessment) neke elektrane.

 

Levelizirana cijena električne energije (LCOE) može se koristiti kako bi se utvrdilo treba li krenuti s projektom ili kao sredstvo za usporedbu različitih projekata proizvodnje energije. Formula za izračunavanje LCOE-a je (sadašnja vrijednost ukupnih troškova tijekom životnog vijeka)/(sadašnja vrijednost svih generiranih električnih energija tijekom životnog vijeka).

 

Prema zadnjem izvještaju koje su objavili IEA (International Energy Agency) i NEA (Nuclear Energy Agency), nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) najniži su upravo kod LTO (Long term operation) nuklearnih elektrana, koje su po njima najjeftiniji i najpristupačniji dostupan izvor niskougljične električne energije.

 

Cijeli izvještaj:

 

https://www.oecd-nea.org/jcms/pl_51126/low-carbon-generation-is-becoming-cost-competitive-nea-and-iea-say-in-new-report

 

Za one kojima se čita samo sažetak:

 

https://www.nucnet.org/news/nuclear-is-most-affordable-dispatchable-source-of-low-carbon-electricity-12-3-2020

 

Usput, malo o vjetroelektranama:

Renewable Power’s Big Mistake Was a Promise to Always Get Cheaper

 

Vestas CEO says industry went too far with cheap-energy pledge

 

Producers are losing money even as clean-power demand grows

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-11-07/wind-giant-rues-promise-that-renewable-power-could-be-free

 

Wind Power’s ‘Colossal Market Failure’ Threatens Climate Fight

 

Turbine makers reel from soaring costs, changes in subsidies

 

Chinese companies could grab more of market as rivals stumble

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-04-25/wind-power-s-colossal-market-failure-threatens-climate-fight

 

Siemens Gamesa posts $974 mln net loss on higher warranty costs

 

https://www.reuters.com/business/energy/siemens-gamesas-q1-net-loss-widens-884-million-euros-2023-02-02/

 

Wind turbine maker GE Renewable Energy confirms $2.2 billion 2022 loss

 

https://www.windpowermonthly.com/article/1811109/wind-turbine-maker-ge-renewable-energy-confirms-22-billion-2022-loss

 

GE profit forecast disappoints amid troubles at renewable energy business

 

https://www.reuters.com/business/ge-forecasts-weak-2023-profit-2023-01-24/

 

Massive green energy company reports nearly $1 billion in losses, calls for 'further governmental action'

 

https://www.foxnews.com/politics/massive-green-energy-company-reports-1-billion-losses-calls-further-governmental-action

 

Markbygden wind farm owners hit financial trouble with power deal


The owners of the 650MW Markbygden project in Sweden – part of Europe’s largest onshore wind complex – have applied for financial restructuring after a large power purchase agreement (PPA) reportedly became unprofitable.

 

https://energycentral.com/news/markbygden-wind-farm-owners-hit-financial-trouble-power-deal

Magia Posthuma
15 godina
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

+ (na post iznad..) .. nije samo stvar u isplativosti nego u profitu, centu-više, zaradi tj dok je na jedan način zarada recimo 7centa, do tad nema realne-ekonomske logike za izabrati zaradu od npr 6centa ili bilo koju nižu, jer to je primarni kriterij biznisa-investicija.. kapitalizma. Moguće uz subvencije kao za električna vozila ali tad netko treći plaća ceh-razliku dok korist ima pojedinac bilo osoba ili biz kao i to da se na slobodnom tržištu i pravilima kapitalizma-zakoni to ne smije raditi, tj svi moraju imati jednake uvjete na tržištu-natjecanju itd.

 

-osoba, za svoje potrebe, može imati solarku-vjetro, bez interesa za zaradom-profitom, to funkcionira, čak odavno npr vjetrenjače na rančevima koje služe kao pogon pumpe za vodu pri čemu nije važno koliko puno-više može biti proizvedeno energije ili profit nego da pumpa radi svoj posao, vodu.. a ostalo je višak tj nije stvar tržišnih kriterija i to kao osnovnog profita (po jedinici uloženog kapitala).. u tom kontekstu može neka mini elektrana služiti na neke potrebe negog ranča-farme ili firme-proizvodnje.. bez kriterija tržišnog profita, no tad cijena te proizvodnje kao mini nuk.pogona mora biti niža ili jednaka ostalim riješenjima, sve dok je viša nema ekonomske logike a proizvođači takve mini-nuk-el. će naravno prikazivati 'viši' profit uspoređujući cijenu struje na tržištu i to u pravilu neku višu cijenu kad dođe do skoka kao prije godinu.. ne kad padne kao sad tj nisu ljudi-investitori naivni da ne znaju izračunati 'na prste' dok za prodaju struje na tržištu postane problem zadoviljiti uvjete za bavljenje tim poslom, koncesija-cijena, tj viškove hep otkupljuje od proizvođača za osobne potrebe uz subveciju države i to u ograničenoj količini, iznad te granice postane neisplativo za obične-male proizvođače.. tj višak je višak a jedino se može uštedjeti na manjoj potrošnji iz el.sustava kao hep vlastitim dijelom... i to je to.

 

-drugi dio problema, veći-važniji.. sam el.sustav, mreža-distribucija je velik trošak a nužan je .. tj bez tog je sva proizvodnja besmislena-višak.. i neovisno o tome koliko jeftino recimo čarobnim štapićem možemo proizvesti neku robu ili struju tad dio sustava traži svoj dio + poslovna ucjena, dominacija, kao u svakom drugom konkurentnom odnosu, tj teoretski je podjela profita 50:50 između dviju jedenakih strana, no u poslovnim odnosima nema 'jednakosti', npr poljoprivredni proizvođači koji ovise o otkupu i ucjeni otkupljivača kad dođe vrijeme lubenica ili mandarina.. i to je tako, jer trgovac ima prednost, on može čekati... sa strujom je to još konkretnije, kao s vjetrom, suncem, hidro.. ne možemo efikasno akumulirati-čuvati, tj isti-sličan problem kao i proizvodnja u poljoprivredi dok se recimo žito može čuvati u hangarima.. tj problem nije samo cijena-isplativost na papiru i teoriji, problem je i praksa u biznisu gdje svaka strana legitimno teži 100% ne 50.. tj cjenkanje i ucjena su stvar ekonomije, regulacije koja daje neku stabilnost itd.. u takvom scenariju uz sve teoretske profite proizvođač povremeno može biti prisiljen prodati 'za cent'.. tj nedavna afera za plin je dio takvih mogućih scenarija i to ne samo moguće kao jackpot-loto nego i realno često jer svaki biz-strana želi iskoristiti svoju prednost-priliku za povećanje svog dijela profita i to je legitimno na slobodnom tržištu.. dok bi recimo država zakonom to mogla držati pod kontrolom no tad su druga pravila, ne ekonomski zakoni, npr kao za zdravstveno, školstvo itd.. tj ne kriterij profita nego društvene koristnosti-potrebe.. pri čemu opet imamo moguće malverzacije kao i gubitke čisto nesposobnošću sustava i sl. .. tj slobodno tržište kao i kapitalizam (ili demokracija) možda nisu najbolji način, no dovoljno dobar da se samoregulacijom dođe do stabilnosti.. problem je period 'divljeg zapada' dok tog nema, rizik + sve što možemo danas računati za godinu može biti različito, cijene goriva, hrane, zlata.. i tad je sve rizik a kod velikih investicija, dugoročnih time veći.. dok bi za prihvaćanje većeg rizika po ekonomskoj logici morao biti i veći profit.. ne manji ili jednak koji je za sad.. zato to za sad nema šanse i nema naznaka da bi se uskoro ili srednjeročno to promijenilo..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
1 0 hvala 0
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Vampir001 kaže...
Gallu kaže...
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf

 

Lazard je tvrtka za financijsko savjetovanje koja radi razne analize po željama onih koji plaćaju analizu.

 

IEA je je Međunarodna agencija za energiju, oni kažu Drugačije.

 

Nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) metodologija je koja se koristi za usporedbu ekonomske isplativosti različitih izvora proizvodnje električne energije. LCOE uzima u obzir sve troškove, uključujući kapitalne investicije, fiksne i varijabilne troškove, operativne troškove, održavanje, gorivo i druge faktore, te ih preračunava na jediničnu cijenu električne energije (npr. eur/kWh ili USD/MWh). Time se omogućuje usporedba između različitih tehnologija za proizvodnju električne energije, kao sto su solarna energija, vjetroelektrane, plinske elektrane ili nuklearne elektrane, kako bi se utvrdilo koja tehnologija ima najniže troškove proizvodnje električne energije. Ukratko, metodologija izračuna troska proizvedenog megavatsata energije u jedinici novca za cjelokupni životni vijek LCA (Life cycle assessment) neke elektrane.

 

Levelizirana cijena električne energije (LCOE) može se koristiti kako bi se utvrdilo treba li krenuti s projektom ili kao sredstvo za usporedbu različitih projekata proizvodnje energije. Formula za izračunavanje LCOE-a je (sadašnja vrijednost ukupnih troškova tijekom životnog vijeka)/(sadašnja vrijednost svih generiranih električnih energija tijekom životnog vijeka).

 

Prema zadnjem izvještaju koje su objavili IEA (International Energy Agency) i NEA (Nuclear Energy Agency), nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) najniži su upravo kod LTO (Long term operation) nuklearnih elektrana, koje su po njima najjeftiniji i najpristupačniji dostupan izvor niskougljične električne energije.

 

Cijeli izvještaj:

 

https://www.oecd-nea.org/jcms/pl_51126/low-carbon-generation-is-becoming-cost-competitive-nea-and-iea-say-in-new-report

 

Za one kojima se čita samo sažetak:

 

https://www.nucnet.org/news/nuclear-is-most-affordable-dispatchable-source-of-low-carbon-electricity-12-3-2020

 

Usput, malo o vjetroelektranama:

Renewable Power’s Big Mistake Was a Promise to Always Get Cheaper

 

Vestas CEO says industry went too far with cheap-energy pledge

 

Producers are losing money even as clean-power demand grows

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-11-07/wind-giant-rues-promise-that-renewable-power-could-be-free

 

Wind Power’s ‘Colossal Market Failure’ Threatens Climate Fight

 

Turbine makers reel from soaring costs, changes in subsidies

 

Chinese companies could grab more of market as rivals stumble

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-04-25/wind-power-s-colossal-market-failure-threatens-climate-fight

 

Siemens Gamesa posts $974 mln net loss on higher warranty costs

 

https://www.reuters.com/business/energy/siemens-gamesas-q1-net-loss-widens-884-million-euros-2023-02-02/

 

Wind turbine maker GE Renewable Energy confirms $2.2 billion 2022 loss

 

https://www.windpowermonthly.com/article/1811109/wind-turbine-maker-ge-renewable-energy-confirms-22-billion-2022-loss

 

GE profit forecast disappoints amid troubles at renewable energy business

 

https://www.reuters.com/business/ge-forecasts-weak-2023-profit-2023-01-24/

 

Massive green energy company reports nearly $1 billion in losses, calls for 'further governmental action'

 

https://www.foxnews.com/politics/massive-green-energy-company-reports-1-billion-losses-calls-further-governmental-action

 

Markbygden wind farm owners hit financial trouble with power deal


The owners of the 650MW Markbygden project in Sweden – part of Europe’s largest onshore wind complex – have applied for financial restructuring after a large power purchase agreement (PPA) reportedly became unprofitable.

 

https://energycentral.com/news/markbygden-wind-farm-owners-hit-financial-trouble-power-deal

 

Pa da. Lazard je tvrtka za financijsko savjetovanje. Komercijalna. I kao takva ima obaveze prema onima koje savjetuje (budućim investitorima) da ih ne zajebe. Raznorazne agencije to nemaju jer ih boli kurac. Svoje će prikazati u najboljem svjetlu.

Tko je platio ovu analizu koji sam gore linkao?

Što to IEA kaže drugačije?

Normalno je da će NEA vući vodu na svoj mlin.

Isto takvih mračnih članaka vezanih za nuklearnu energiju (za bilo kakav izvor energije, kako i sam kažeš - ovisi ko plaća) imaš na tone po internetu da ih sada ne linkam ovdje i zatrpavam.

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.11.2023 14:10 (Gallu).
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf

 Spomenuo si storage pa sam to komentirao. Nije ni po Lazardu.

 

Daj čitaj malo o tome kako su došli do procjena. Vjetar, best case - Rad na 55% capaciteta kroz 20 godina, cijena izgradnje 700/kW. Toga N E M A u praksi. Ili za solare velike snage (utility scale) - 30% capacitet, smiješni troškovi izgradnje. Toga nema. A ono što stvarno kažu lako promakne - te njihove procjene ne uključuju dozvole, trafostanice, dalekovode i slično što je kod obnovljivih vrlo skupo jer su raštrkani po nemogućim lokacijama/velikim područjima. Pa tako 30% iskoristivost solara vrijedi za lokacije gdje ima 2700 sunčanih sati godišnje. Za ameriku to znači potezanje 5000 km dalekovoda od Kalifornije do New Yorka ili kod nas 500 km od Hvara do Zagreba. Preostaje graditi solare lokalno, ali onda je iskorištenost 15% pa je cijena 100 eura po MWh za po danu. Dodaj 200 za spremanje za noć i tjedne kad nema ni sunca ni vjetra i reci zbogom svakom ljetovanju ikad. Jednostavno, kad se zbroje troškovi generatora i troškovi dopreme do potrošača, obnovljivi nisu ni blizu konvencionalnih izvora, bez baterija. S njima - katastrofa. Drugo, prošla su vremena znatnih padova cijena obnovljive tehnologije. One se trenutno proizvode na znatnoj skali tako da prema Wrightovom zakonu nije preostalo puno dostupnih dupliciranja kapaciteta kroz koja se cijena smanjuje. Kroz 3-4 dupliciranja, cijeli svijet će imati sav potrebni kapacitet a to znači 30% kroz iduće desetljeće ili dva (i ako zanemarimo da trenutno ratujemo s Kinom pa će svatko za sebe izmišljati toplu vodu)

Ja rekoh
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...
Vampir001 kaže...
Gallu kaže...
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf

 

Lazard je tvrtka za financijsko savjetovanje koja radi razne analize po željama onih koji plaćaju analizu.

 

IEA je je Međunarodna agencija za energiju, oni kažu Drugačije.

 

Nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) metodologija je koja se koristi za usporedbu ekonomske isplativosti različitih izvora proizvodnje električne energije. LCOE uzima u obzir sve troškove, uključujući kapitalne investicije, fiksne i varijabilne troškove, operativne troškove, održavanje, gorivo i druge faktore, te ih preračunava na jediničnu cijenu električne energije (npr. eur/kWh ili USD/MWh). Time se omogućuje usporedba između različitih tehnologija za proizvodnju električne energije, kao sto su solarna energija, vjetroelektrane, plinske elektrane ili nuklearne elektrane, kako bi se utvrdilo koja tehnologija ima najniže troškove proizvodnje električne energije. Ukratko, metodologija izračuna troska proizvedenog megavatsata energije u jedinici novca za cjelokupni životni vijek LCA (Life cycle assessment) neke elektrane.

 

Levelizirana cijena električne energije (LCOE) može se koristiti kako bi se utvrdilo treba li krenuti s projektom ili kao sredstvo za usporedbu različitih projekata proizvodnje energije. Formula za izračunavanje LCOE-a je (sadašnja vrijednost ukupnih troškova tijekom životnog vijeka)/(sadašnja vrijednost svih generiranih električnih energija tijekom životnog vijeka).

 

Prema zadnjem izvještaju koje su objavili IEA (International Energy Agency) i NEA (Nuclear Energy Agency), nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) najniži su upravo kod LTO (Long term operation) nuklearnih elektrana, koje su po njima najjeftiniji i najpristupačniji dostupan izvor niskougljične električne energije.

 

Cijeli izvještaj:

 

https://www.oecd-nea.org/jcms/pl_51126/low-carbon-generation-is-becoming-cost-competitive-nea-and-iea-say-in-new-report

 

Za one kojima se čita samo sažetak:

 

https://www.nucnet.org/news/nuclear-is-most-affordable-dispatchable-source-of-low-carbon-electricity-12-3-2020

 

Usput, malo o vjetroelektranama:

Renewable Power’s Big Mistake Was a Promise to Always Get Cheaper

 

Vestas CEO says industry went too far with cheap-energy pledge

 

Producers are losing money even as clean-power demand grows

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-11-07/wind-giant-rues-promise-that-renewable-power-could-be-free

 

Wind Power’s ‘Colossal Market Failure’ Threatens Climate Fight

 

Turbine makers reel from soaring costs, changes in subsidies

 

Chinese companies could grab more of market as rivals stumble

 

https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-04-25/wind-power-s-colossal-market-failure-threatens-climate-fight

 

Siemens Gamesa posts $974 mln net loss on higher warranty costs

 

https://www.reuters.com/business/energy/siemens-gamesas-q1-net-loss-widens-884-million-euros-2023-02-02/

 

Wind turbine maker GE Renewable Energy confirms $2.2 billion 2022 loss

 

https://www.windpowermonthly.com/article/1811109/wind-turbine-maker-ge-renewable-energy-confirms-22-billion-2022-loss

 

GE profit forecast disappoints amid troubles at renewable energy business

 

https://www.reuters.com/business/ge-forecasts-weak-2023-profit-2023-01-24/

 

Massive green energy company reports nearly $1 billion in losses, calls for 'further governmental action'

 

https://www.foxnews.com/politics/massive-green-energy-company-reports-1-billion-losses-calls-further-governmental-action

 

Markbygden wind farm owners hit financial trouble with power deal


The owners of the 650MW Markbygden project in Sweden – part of Europe’s largest onshore wind complex – have applied for financial restructuring after a large power purchase agreement (PPA) reportedly became unprofitable.

 

https://energycentral.com/news/markbygden-wind-farm-owners-hit-financial-trouble-power-deal

 

Pa da. Lazard je tvrtka za financijsko savjetovanje. Komercijalna. I kao takva ima obaveze prema onima koje savjetuje (budućim investitorima) da ih ne zajebe. Raznorazne agencije to nemaju jer ih boli kurac. Svoje će prikazati u najboljem svjetlu.

Tko je platio ovu analizu koji sam gore linkao?

 

 Evo iz analize: "This study has been prepared by Lazard for general informational purposes only, and it is not intended to be, and should not be construed as, financial or
other advice. " Svi mi znamo kako se ova priča prodaje iza zatvorenih vrata - sklopi dugoročni ugovor po dobroj cijeni i zajamčenoj cijeni - nećeš promašiti. Sigurna stvar. Osim kad ti Siemens Gamesa otkaže projekt od 10 milijardi.

 

Sve u svjetskoj ekonomiji zadnjih 15 godina je konstruirano na percepciji i očekivanju da je cijena novca 0,00 (da, nula posto) i da će ostati tako zauvijek. Vraćamo se u normalu kad posuđivanje košta pa tako velikani imaju grozne gubitke, otkazuju poslove i svašta nešto. Zapravo, potrajat će barem 10 godina dok se cijene svega stabiliziraju prema povijesnoj normali. Vjetar nikada (u našim životima) neće biti jeftin kao što je bio od prije godinu-dvije.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 16.11.2023 23:28 (Feudalac).
4 godine
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Feudalac kaže...
Gallu kaže...
Cijena je već danas konkurentna za baseload implementaciju:
https://www.lazard.com/media/2ozoovyg/lazards-lcoeplus-april-2023.pdf

 Spomenuo si storage pa sam to komentirao. Nije ni po Lazardu.

 

 

 Kako nije? Evo gledam graf- cijena je manja :S

 

Feudalac kaže...
 

Daj čitaj malo o tome kako su došli do procjena. Vjetar, best case - Rad na 55% capaciteta kroz 20 godina, 

 

Za sve su uzeli best case capacity factor, za nuklearnu npr nisu uključili odlaganje otpada.

 

Feudalac kaže...
cijena izgradnje 700/kW. Toga N E M A u praksi. 

 Cijenu izgradnje su uzeli 1025-1700$

 

Feudalac kaže...

 Pa tako 30% iskoristivost solara vrijedi za lokacije gdje ima 2700 sunčanih sati godišnje. 

 

Gdje piše da su uzeli za lokacije od 2700 sunčanih sati godišnje? To nisam našao. 

 

Feudalac kaže...

 

 Preostaje graditi solare lokalno, ali onda je iskorištenost 15% pa je cijena 100 eura po MWh za po danu. 

 

Kad se radi lokalno iskoristivost će varirati od 15-30%

 

Feudalac kaže...

 

Baterije nisu jedini oblik pohrane. Pohrana može biti punjenje bojlera tople vode, punjenje električnih automobila, hidroliza, proizvodnja sintetičkih goriva, reverzibilne hidroelektrane, itd...

Cijena sve energije raste u zadnje vrijeme. Trendovi su ovakvi do negdje 2020:

upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/20201019_Levelized_Cost_of_Energy_%28LCOE%2C_Lazard%29_-_renewable_energy.svg

3-Learning-curves-for-electricity-prices.png (2879×2478) (wikimedia.org)

 

 

 

 

 

15 godina
offline
Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani presu

-jedna važna 'sitnica' .. posljednjih godina je razvijen zapad, eu-usa, can-aus.. došla do limita-potreba potrošnje el. energije, portošnja-potražnja je stabilna uz klimauređaje i sl. .. i nema više rasta, odnosno to je jedan od razloga zašto se želi ugurati el.vozila, dok im za povećanje zarade bez povećanja potrošnje preostaje samo realno poskupljenje i sve to cca +5% godišnje što se inače uzima kao defaultni managerski cilj bilo kojeg biznisa.

-više je takvih proizvoda-djelatnosti, hrana, obuća-odjeća, .. sve na tržištu što postoji realna granica potrošnje-konzumacije i tad je jedino što preostaje za željeni godišnji rast profita podizanje realne cijene.. a kad do rade svi dobijemo inflaciju, spiralu, vrćenje u krug.. i dodatno povećanje cijena koje služe kompenzaciji-nadoknadi inflacije.. kao što to ove godine rade naši telekomi, mada zarađuju, posluju s velikim profitima, to je tako, biz i zakoni kapitalizma.

 

-struja, el.energija.. lako (ili 'lako) je proizvesti iz bilo čega, na tisuće načina, bez ograničenja specifičnim resursom kao nafta-drvo-voda-sunce tj nije jedan izvor-način, nego razno ... pa do pedaliranja bicikla karikirano ili slaganjem limuna i cink-bakar elektrodama.. struju je lako proizvesti, stvoriti, problem je skladištiti je odnosno sve se mijenja kad nije stvar u proizvodnji-potrošnji za osobne potrebe nego kad je to biz, zarada, kad je važan višak (ne potreba) i kad je važno zarada, gorišnja +5% i to ne sama za sebe izolirana u svemiru nego u odnosu na druge industrije ili unutar energetike izvore proizvodnje tj zakon o stujanju profita kaže da će se seliti u profitabilniju granu i tad je važna i razlika profita-zarade na drugi način, tj ako cent više zaradi nukearka tad će ona biti cilj biza-investicija, ako je to na plin tad će plin biti cilj.. jer to je zakon kapitala.

 

-eu već dugo želi uvesti izjednačavanje energenata, drvo-plin-nafta-atom.. tj postaviti cijene energenata tako da je nevažno koji je izvor, tj koliko kilojula energije daje tolika mu je vrijednost-cijena.. osim problema da ne kontrolira te resurse pa plin uvozi iz rusije-usa-saud itd.. i što se dogodi npr ratovima, nestašice, potres-poplava-... dok tad cijene divljaju u rasponu od plina za cent i malverzacija do beskonačno.. takvim stanjem se ne može realno ništa dugoročno planirati-izračunati .. a tad oprezan-krupan kapital ne srlja, tj to radi rizični kapital, sivi.. to radi kriminal-mafija kao što to koriste i klasični lopovi ili kriptobiz kao i afrički prinčevi-ujaci koji nam žele dati poneki milijunčić.. i čak je u takvom stanju moguće preko noći (pošteno) doći do milijardera, no planski je to samo 'pošteno'.. tj i pokerom ili jackpotom se može postati milijarder, no realnim bizom, dugoročno, to se može samo pravom proizvodnjom-prodajom-zaradom i to proizvodom koji može zadovoljiti apetite biznisa u kojem je i onih +5% godišnje rasta kao zadani defaut kojeg svaki manager zacrta a referent mora ostvariti ili leti s posla, dok ako ostvari-prebaci dobije bonuse.. tako rade npr bankari, telekomi.. svi veliki, oni određuju pravila, trendove, pa i porezne oaze ili globalni porez o kojem se priča uz smijeh jer je za sad nemoguć tj biz po starom dok u slučaju propadanja banke opet država uleti i poreznim novcem pokrije gubitak mada to tržišni zakoni kapitalizma brane, no prolazi im pa će to ponavljati kao dobar model dok dijele bonuse i jahte.. a da bi i dalje bili milijarderi i djelili bonuse-jahte, moraju i dalje gurati taj model profita, ne stvarnih potreba-interesa društva ili samodostatnosti neke države-društva npr eu...

- istovremeno, kupci, populacija tog zapada s novcem, standardom, mora trošiti novac koji ima, pa tako i npr japan poziva japance da troše.. kao borba protiv inflacije, jer jedino ako trošimo, ako kupimo mobitel, auto, čips, čarape, kruh, .. ako trošimo bilo-što-sve, energente, ako trošimo više, ne jednako ili manje.. tad je taj model moguć-održiv, no izgleda da je došao do granice i da ako ne sad u dogledno vrijeme mora puknuti, resetirati se pa krene novi ciklus..

-zato nije riješenje npr štedna žarulja koja će trošiti manje stuje za isti rad, nije riješenje motor auta koji je efikasniji neovisno o gorivu-struji.. jer tad se današnja proizvodnja od 100% troši manje, 90%.. a to je tad gubitak, minus.. proizvodnje, koja to ne želi pa ni ne smije dozvoliti kao opstanak-tržište-konkurencija, neovisno o pošteno-nepoštenosti. .. zato danas mada imamo ledice, štedne žarulje, efikasnija vozila po potrošnji.. trošimo više, bilo kojeg energenta, struje, vode, zraka.. jer to je srž-core-osnova biznisa i zadanog rasta, sve dok se država-društvo ne upetlja kao recimo regulator.. no tad smo u SF-startreku ili prividnom komunizmu (socijalizmu).. koji su mrtvi, jer zapad i kapitalizam su jači pa je to logički nemoguće odnosno nordijske države su nešto kao-slično, pa danci-norvežani-švedi imaju nešto nalik, standard.. no sad imaju i problem kao švedi s kriminalom i takvim liberalnim pristupom, otvorenim zatvorima u kojima kriminalac uživa dok i dalje radi isti biz i nije čudo da su danas u problemu pa policiji pomaže vojska zbog takvog stanja.

-ima li to veze sa strujom? ima.. ima sve, auto, mobitel, koka-hors-trava-alkohol.. sve to je stvar potrošnje-biza, kao i ZG-advent iz doba legendarnog bandića pa je zg postao 4.grad u eu po potrošnji droga, vodeći naravno london, kao biz centar svijeta, jedan od glavnih.. i to je potrošnja, tj potrošiti 100€ je nužno u kapitalizmu i +5% modelu da bi sve išlo dalje, da bi bilo moguće, pa kad potrošač ne može pojesti dva kruha ili nositi dva para cipela-čarapa ili gledati dva filma u jednom trenutku, tad mora potrošiti na nešto drugo-treće.. na drogu ili skuplju struju mada ima štedljivu žarulju.. 

 

-a što je cilj? povećanje zarade? skuplja struja? ili održivost, riješenje ovisnosti o ograničenim resursima?.. ili-ili, ili je biz-kapital kriterij ili društveni-potreban-koristan.. dok bi država zakonima-regulacijom to teoretski trebala ujednačiti-uskladiti, no eu je ipak samo princeza-udavača, nedovoljno vojno jaka, bez resursa kao nafta, uranij, magnezij, cobalt.. princeza od koje svaki princ u prolazu želi uzeti miraz i malo je usput nategnuti.. dok to s ujkosemom radimo uz kiseli smješak jer bolje on nego netko drugi-treći.. a nije da netko drugi-treći ne bi to želio, tj 'i tata bi sine'..

 

-struju je lako proizvesti, u količinama za cijelu planetu.. problem je distribucija-potrošnja, uskladištiti + problem je interes biza koji traži +5% godišnje rasta profita dok na kraju u karikiranom modelu možemo čarobnim štapićem proizvesti svu potrebnu pa i x10 puta više potrebne struje za cijelu planetu, no i dalje će ostati problem distribucije do potrošača-potrebe dok će tad distributer upravo to naplaćivati neovisno koliko malo-puno trošimo, jer i uz štednu žarulju koja troši manje hep-sustav želi plaću, bonuse, profit.. i na kraju mjeseca dođe račun za +5% kao za telekome, hranu, ostale.. ne zato jer je skupo-neisplativo proizvesti neku robu, struju-jaje-cipele-ajfon.. nego zato jer to želi biz a da bi sve išlo pa i biz, moramo mu to dati, platiti, tj ako nema profita tad nitko ne želi ništa raditi, svi ćemo samo biti na socijalnoj pomoći i jaslama države.. uz problem od kud to osigurati jer netko to mora proizvesti, stvoriti, robu-novac, afrički robovi na plantažama, jeftina kineska radna snaga.. netko mora, neokolonijalizam.. koji se sad kao bumerang vraća eu u glavu pa jedino što raste je potrošnja droge...

 

-isplativost? pojedinac ili društvo? ako sam pojedinac tad mi je cilj da moja roba-rad-usluga (ono što prodajem-naplaćujem) bude najskuplje moguće, max, recimo 100%.. dok istovremeno svi u lancu distribucije kao maloprodaja žele svoj dio kolača, na koji imaju pravo a to ostvaruju cjenkanjem.. ugovorom i sl. pa uzmu rabat-maržu, bez kojih ne bi trgovac poslovao, tad ja ne prodajem za 100% nego recimo 50:50.. a država uzme svoje, kao i ostali.. i to je karikirano-laički recimo na četvrtinama podjele profita kao nešto normalno-uobičajeno-stabilno.. 

-ako sam društvo, ne onaj pojedinac koji proizvodi-prodaje, nego druga strana koja konzumira-plaća, tad mi je interes suprotan, tj platiti što manje, teži-nuli, 0% vrijednosti, ako može đabe.. no plaća se ovisno o potrebi-želji, pa hranu moramo platiti neovisno o cijeni kao što i drogu ovisnik plaća.. i tako moramo platiti struju, vodu, hranu, poreze, parking, mobitel, auto.. sve i to onoliko koliko druga strana traži-želi, jer ako ne platimo i nekim čarobnim štapićem nadoknadimo potrebu drugim izvorom tad će taj biz propasti, nestati.. tad nema ajfona, nema auta, nema struje-distribucije.. nema biza jer nema kupca-plaćanja-zarade.. jer kupac-potrošač sad ima taj imaginarni čarobni štapić i recimo sam proizvodi svoju struju za sebe, kao i svoj auto, ajfon.. čak ne plaća poreze-pdv jer ne plaća u maloprodaji, pa tad ni škole-vrtići-policija ne dobiju svoj dio poreza za plaće, ni hrt-rtv kroz zamp, ni država sama a tad nema cesta, mostova, nema ničeg.. jer imamo čarobni štapić koji nam sve omogući-da .. i time unište biz, tj sustav koji kad je balansiran ima cikličnu samoodrživost kao ostalo u prirodi, trava-govedo-lav-mrav-gljiva-humus.. održivi zatvoreni sustavi-ciklusi u kojima je i mrav važan kao i trava ili gljiva ne samo lav koji je car životina jer to kaže neka priča za djecu, kruženje vode u prirodi, kiša, rijeka, more, oblak.. kruženje, svega, pa i kapitala, to daje perpetuumobile, zaustaviti bilo koji dio i nemamo ništa, mada nam na trenutak može biti super, npr dok lav prežderavanjem jede govedo.. no sutra će krenuti crkavanjem ako je pojeo sva goveda, tj goveda će nestati ako ih lavovi pojedu ili ako nema trave a trava će nestati ako nema vode-zemlje, za što treba kiša i crkotina goveda i lava dok će mravi i gljive razgraditi humus ili neće ako ih nema, tj kukci služe oprašivanju, pa ako recimo nema pčela imamo problem.. a sve to je složen-povezan sustav, međuovisan i tek kad sve radi, sustav radi.. ili se raspadne-resetira.

 

-zato, ne, ne trebam štedljivu žarulju, jer će logično biti skuplja sama žarulja dok će elektra ako mi proda manje struje povisiti cijenu .. time nisam uštedio ništa, naprotiv, potrošio sam više na kupnju kao što je i proizvođač takve žarulje vjerojatno potrošio više resursa nego na neku jeftikaner-staru koja ne štedi struju.. što smo dobili uštedom? ... tj to funkcionira u slučaju kad ja kao pojedinac-jedinka na planeti štedim, dok ostali troše jednako pa mi tad elektra neće promijeniti cijenu struje.. tj to je samo u početnom trenutku ako dođe do takvog trenda, nakon tog, kao recimo subvencije el.auta ostaje tržište sa svojim zakonima od kojih ne možemo pobjeći i čarobni štapić bi mada zvuči super bio katastrofa za sve-sustav .. barem dok ne dođemo do SF-startrek nivoa razvoja-društva, bez ratova na planeti, bez siromaštva ili bogatstva...tj tek ukidanjem kapitalizma što je utopija pa čak ni u izmišljenom scenariju gdje će taj čarobni štapić biti pod kontrolom neke javnosti, institucije ili osobe klase ghandi+majkaterezija kao simbola poštenosti i sl. i služiti svima itd. .. jer tko god bi imao taj čarobni štapić postao bi 'car' .. vlast, a vlast kvari..

-ako štedljivom žaruljom dugoročno ne štedim, ako čarobni štapić nije riješenje... ostaje nam postojeći biz model uz poneki reset kad krene novi ciklus, dok posotjeće garniture onih gore žele ostati gore, ne dolje, tj odgađaju reset i održavaju stanje.. a kako kontrolirait mase-ljude-pojedince ako ne energentima, hranom, vodom, novcem.. tj neovisno o tome što kao potrošači-građani želimo, istovremeno jednako legitimne interese imaju i proizvođači pa i kriminal-lopov i drogdiler koji dila drogu po londonu i zagrebu, kao što to muha leti po dreku i smeta nam.. no i ona je dio prirode-karika i dio podjele profita pa od tog srkanja praha u londonu žive ljudi na ruti do brazila ili čilea, jer od nečeg se mora živjeti kao što se novac-bogatsvo zapada na nešto mora potrošiti, ako ne na aute i ajfone tad na drogu koja je po tome robinhudovska-poštena podjela dijela kolača na one ostale, ne samo povlaštene u londonu.. jer oni im ne mogu prodati ajfon, struju.. pa se prodaje, sex, droga, bilo što, kriminal.. kao 'legitiman' dio sustava ili prirodnih zakona, ciklusa.. gdje ima novca, skupe se i muhe. Tad je bilo koji biz moguć-isplativ, bez tog nije dok ideali padnu u vodu kad npr vode nema ili hrane ili ajfona ili struje čak ako imam čarobni štapić, kako bi sam za sebe sve što želim radio? npr glazbu-film? ok to što bi si stvorio ferrarija, no što s ostalim? stvorio bi si novac, ostalo bi tim novcem platio drugima da oni to stvore-ponude.. zar ne?

 

-dođite time u nedavnu povijest, popularno 70-80tih.. par talijana su otkrili fuziju u tegli.. naravno, nisu.. no da jesu, da danas svaka osoba-domaćinstvo ima nešto kao čarobni štapić za struju, generator koji radi đabe na ništa, idealan, kao i vjetro-solar-hidro.. beskonačno, čisto, idealno (barem na papiru, u mašti) .. što bi se dogodilo? što bi bila posljedica? pad svega.. jer je to temelj, temelj kapitalizma-biza i tad mada imamo đabe struju morali bi je plaćati i dalje da bi sustav bio moguć-održiv ili bi se urušio.

-tako će npr solarka na krovu kuće, ne smanjiti zaradu hepu, tj može biti održiv-dugoročno kao sustav samo ako uz solarku jednako i dalje plaćam hepu, neovisno što ne trošim .. ta bi sve ostalo stabilno, bez tog urušavanje. .. a tad čemu solarka? tj ok, samodostatnost, neovisnost o struji-izvoru, no i to košta, treba proizvesti tj neki resursi se troše a bez zarade na drugoj strani je to tad rasipanje resursa, kao i to da je ok riješiti se ovisnosti o struji, no što s ostalim, grah-salata-mrkva-meso.. imat ću piliće na balkonu i gredicu luka-graha? .. samodostatnost u industrijskom društvu? .. nema, obrnuto, svaki pojedinac ima svoje radno mjesto, mali kotačić-mrvica u sustavu, dok sustav proizvodi sve za sve.. problem je 'samo' rasporediti resurse, plaću-novac.. dok legitimno svatko za sebe želi više ili platiti manje a to se mijenja ovisno o tome koja smo karika u lancu, tj lijevo-desno, plati-prodaj.. radnik prodaje rad-vrijeme, drogdiler drogu, prostitutka sex.. svi prodajemo nešto i za to želimo više-max kao što bi željeli prodati picassovu sliku za miljardu eura da je posjedujemo, dok bi istovremeno željeli ne plaćati parking od nešto centi po satu.. pri čemu zaboravimo da bez plaćanja parkinga nema djelatnika parkinga tj njegove plaće, tad ni ta obitelj nema novac, tad je ta obitelj socijalni slučaj i dobije iz poreza pomoć... a porez se naplati od onih koji imaju, ne može se naplatiti od onog koji nema.. tj ili ćeš platiti kurvu ili doktora.. bolje kurvu.

 

-što da je ovakav projekt isplativ, da je imaginarno još 100 puta bolji, isplativiji, pa i manji, đepna fuzijska elektrana kao u tegli onih talijana.. što da sutra imamo takve fuzijske elektrane kao što imamo mobitel? bi li sustav kao hep opstao tj ako bi tad znači da i dalje plaćamo.. a tad je logičnije umjesto đepnih elekrana za pojedince-osobe imati centraliziran sustav, kao vodovod, grijanje, komunalije.. no to sve mora biti organizirano, održavano, ne kao naš vodovod koji puca-curi, smeće koje se urušava i plaćamo penale eu, ... problem je održiv sustav, sami ljudi-poštenje, ideali i moral-etika onih koji bi upravljali društvom-državom uz problem ratova i da netko jednostavno jači dođe i nešto uzme..

 

-što da imam čarobni štapić? što bi njime stvorio a da pri tome imam sve što želim? -novac i sl. ili kao 'tvrde valute' zlato-dijamanti-umjetnine.. dok država ima porez kojim od bilo kojeg biza uzme dio, no država i daje dio, tj ceste-vrtiće-ostalo bez čega nema smisla imati čarobni štapić ili novac.. problem je 'samo' stvoriti dovoljno dobar-pošten sustav, koji će eliminirati malverzacije, krađe, kao plin za cent i milijardere preko noći krađom i sl. .. tj sustav koji će osigurati svima sve potrebne stalne resurse-potrebe, ne kratkoroćno za danas nego i sutra a tad je potrebna i policija, vojska, šaht za govna, jer sve to je dio života na planeti, ne samo kad sija sunce nego i kad kiša pada..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
1 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p

- lijepo je vidit da je opet u formi..

16 godina
odjavljen
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Punti kaže...

- lijepo je vidit da je opet u formi..

 

2587 rijeci, ladno...

Freak Show Inc.
8 godina
neaktivan
offline
Re: Prvoj američkoj malenoj nuklearnoj elektrani p
Gallu kaže...

Daj čitaj malo o tome kako su došli do procjena. Vjetar, best case - Rad na 55% capaciteta kroz 20 godina, 

 

Za sve su uzeli best case capacity factor, za nuklearnu npr nisu uključili odlaganje otpada.

 

 

Feudalac kaže...

 Pa tako 30% iskoristivost solara vrijedi za lokacije gdje ima 2700 sunčanih sati godišnje. 

 

Gdje piše da su uzeli za lokacije od 2700 sunčanih sati godišnje? To nisam našao. 

 

Feudalac kaže...

 

 Preostaje graditi solare lokalno, ali onda je iskorištenost 15% pa je cijena 100 eura po MWh za po danu. 

 

Kad se radi lokalno iskoristivost će varirati od 15-30%

 

 Iskoristivost solarne i vjetro elektrane ovisi isključivo o lokaciji, kraj priče. Otkud mi 2700 sati? Pa 365*24*30%. To nije nešto što možeš nekim pametnim dealom promjeniti već ovisi isključivo o lokaciji. Kontinentalna Europa - prekriži, ne postoji. 55% za vjetar? Možemo biti sretni i s 30-40. Kad tu našu realnost-zadanost staviš u polazne postavke, Lazardove brojke koje trebaš gledati su one sa skupljeg kraja skale. Svijet nije Kalifornija za sunce i Teksas/Škotska za vjetar, nas 99% ostalih nikad neće ni posjetiti te dvije lokacije a kamoli dobivati struju od tamo.

 

Graf pada cijena koji si linkao je umjetnički prikaz logaritamske krivulje za plavuše (neka mi oproste sve žene i oni drugi koji se tako osjećaju). Je, nije ravna crta. Više izgleda ovako: 

 

Prošlo je vrijeme strmoglavih padova cijena. Već sada sve ćelije koje trebaš za kuću koštaju manje od izlaska električara i zamjene brojila. Ostalo su stvari koje se proizvode u milijardama tona i neće im pasti cijena više nikad.

 

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put ned 19.11.2023 22:52 (Feudalac).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice