..ne vježba niti se kad bavila sportom, , samo dosta hoda i radi po kući i oko kuće.
Ovo je još jedan, važan aspekt zdravog načina življenja, koji puno znači - učestala aktivnost po kući i oko kuće, pa i šetnja. U istraživačkom serijalu o tajnama stogodišnjaka, upravo se to često naglašava kao važno za dostizanje vitalne dugovječnosti. Tako čine i starci na Okinawi; uz stalnu aktivnost u kući i oko kuće, oni još i vježbaju.
Kad se tvrdi da je "sve u genetici ili da je to najvažniji faktor" - to je teška floskula i velika laž, koja nema puno veze sa stvarnošću, nego se odnosi samo na iznimne slučajeve - nekoliko postotaka ljudi (urođeni problem sa srcem, uske moždane vene i drugi razni hendikepi). Za većinu ljudi to ne vrijedi. Mnoštvo vitamina, minerala i drugih tvari ipak postoji s nekim razlogom. Mnoštvo štetnih, groznih proizvoda po dućanima ipak postoji s nekim razlogom. Štogod čovjek unosi u sebe, to na njega djeluje pozitivno ili negativno, u većoj ili u manjoj mjeri. Podosta toga ima kumulativni učinak i tu treba posebno pazit.
"Puši, pije, drogira se - dobra krvna slika, pa je zdrav". NE, ne tako lako. Zdravlje je vrlo širok pojam i može se ispitat puno šire i dublje od same krvne analize, a koja je tek jedna u mnoštvu metoda u tom procesu, a poviše sam naveo dobrobiti zdravijeg načina življenja, koji mogu poslužit kao indikatori općeg dobrostanja. Takvi ljudi, svojim načinom življenja, sasvim sigurno ne ostvare svoj potencijal.
Primjer toga: duhan nepovoljno utječe na um, to sam iskusio po ostavljanju - nakon nekog vremena mozak je prodisa, razmišljanje se je poboljšalo. Razlika je bila vrlo primjetna. Da nebi bio izoliran slučaj, ima i drugih ljudi koji su to iskusili. Orasi - ista stvar, vrlo primjetna razlika. Razne namirnice za bolje raspoloženje, za više energije, za bolji san i tako dalje - ima nebrojenih primjera.
Naposlijetku, kad se već propagira floskula o genetici (nemojmo išta poduzimat, sve je nasumično, bit će sve dobro), ima i puno toga šta oštećuje genetiku te prelazi s roditelja na dijete. Kroz ljudsku povijest, kako je vrijeme prolazilo - genom je gubio na kvaliteti, a to je baš eskaliralo u zadnjih nekoliko desetljeća. Malo se zamislite, pa usporedite opće zdravlje danas u odnosu na ono od prije samo 30 godina. Odlična stara knjiga po tom pitanju - crno na bijelo: Nutrition and Physical Degeneration: Weston A. Price
Za 5 minuta možeš ubaciti gotov obrok u mikrovalnu. Od prave hrane, za 5 minuta stignem oljuštiti i iseckati glavicu luka. Taj luk će se zatim dinstati koliko i u vreme naših baba i ništa mu ne možeš (možeš ubaciti sodu bikarbonu, ali to ga baš uništi).
Ne treba se stalno kuhat. Ima odličnih jela koja se brzo pripreme, a zdrava su, zasitna, ukusna, razmjerno jeftina i sve u svemu - vrlo praktična jela. Dva takva koja često sebi spravljam:
1) Mladi, malo bolji kravlji sir na salatu (kapula, luk, maslinovo ulje, kvasina, opcionalno papar, sol i suhi peršin. Opcionalno i šalša ili neki drugi umak pored toga, za prilog. Ili kakvo suho meso ili razne druge stvari - tko šta preferira, jer je jelo fleksibilno).
2) Sendvič sa srednje kuhanim jajima, po mogućnosti iz slobodnog uzgoja, sa mnoštvom povrća i začina po volji. Tek kad voda zakuha, jaja se oprezno ubace i kuhaju 5:45-6 minuta, ovisno o veličini. Veće jaje - malo dulje, manje jaje - malo kraće. Nakon toga se moraju brzo ohladit s većom količinom vode, barem 30 sekundi. Dobije se tekući žumanjak - za mazanje u sendvič, čvrsti bjelanjak - ali mekši i bolji nego kad se jaje kuha utvrdo. Da bi mi bilo ukusnije, bjelanjak ne stavljan u sendvič, nego ga žnjopnem prije jer mi nije baš omiljen, ali i njega začinim. Uglavnom, sve se pripremi unaprijed dok se voda zagrijava i jaja kuhaju. Brzo jelo. Samo treba dobro pazit na vrijeme, nema baš velike tolerancije.
Jedan dobar međuobrok: orasi + bademi, malo veća količina - ako se dobro podnosi. Puno bolje je kupit od nekog OPG-a nego dućanske. Naravno, može se uzet u obzir i druge orašide, ali je vjerojatno najbolje naglasit orahe i bademe.